Faktor stabilnosti Baraliu: Kosovo ima najnaprednije zakone, ali je najsiromašnije u Evropi
Kosovo je 17 godina poslije proglašenja nezavisnosti, prema ocjeni Mazlluma Baraliua, univerzitetskog profesora iz Prištine, uspješno na unutrašnjem planu, jer su njegove institucije uspjele na polju unapređenja demokratije i donošenja zakona koji su, kako kaže, najnapredniji jer je oko njih postojala pomoć međunarodne zajednice i Evropske unije.
Takođe, kako ocjenjuje, Kosovo je dokazalo da je faktor stabilnosti na Balkanu, a ne destabilnosti.
„Ono što je falično i oko čega bi trebalo da se više angažuje svaka vlada su ekonomski razvitak i socijalna stabilnost. Dešavao se ovih godina, pogotovo 2015, veliki odlazak mladih, svih nacionalnosti i zajednica sa Kosova zbog ekonomskih problema. To je negativan proces koji treba da se riješava boljim politikama, a kojim treba da se bavi vlada koja će doći. Sada smo najsiromašnja zemlja u Evropi, a nedostatak ljudskih resursa je najveći nedostatak. To je komponenta koja utiče na ekonomski razvitak zemlje i koja će u perspektivi biti potrebna Kosovu da bi smanjilo procenat zaostalosti u odnosu na druge zemlje Evrope i svijeta“, kaže Baraliu.
Sa novim geopolitičkim okolnostima, kako smatra, Kosovu će biti teže.
„Mislim da će ići teže, zato što političari i na Kosovu i u Srbiji, i na cijelom Balkanu smatraju da smo mi neki faktori, a zapravo nismo u smislu svjetske geopolitike koja se oko nas odvija. Nismo nikakav faktor ni kao Balkan, niti pojedinačno. Mali smo i kao narodi i kao zemlje i neuticajni. Zato treba da vodimo računa da se uskladimo sa određenim tokovima svjetske globalizacije i da imamo dobre međusobne odnose, pošto smo komšije, inače ćemo kao nedovoljno razvijeni biti zalogaj za druge. Moramo biti pažljivi i pametni u vođenju diplomatije i spoljne politike, svaka zemlja, pogotovo tu mislim na Kosovo i Srbiju“, navodi Baraliu.
Izvor: Kosovo Online
„Ono što je falično i oko čega bi trebalo da se više angažuje svaka vlada su ekonomski razvitak i socijalna stabilnost. Dešavao se ovih godina, pogotovo 2015, veliki odlazak mladih, svih nacionalnosti i zajednica sa Kosova zbog ekonomskih problema. To je negativan proces koji treba da se riješava boljim politikama, a kojim treba da se bavi vlada koja će doći. Sada smo najsiromašnja zemlja u Evropi, a nedostatak ljudskih resursa je najveći nedostatak. To je komponenta koja utiče na ekonomski razvitak zemlje i koja će u perspektivi biti potrebna Kosovu da bi smanjilo procenat zaostalosti u odnosu na druge zemlje Evrope i svijeta“, kaže Baraliu.
Sa novim geopolitičkim okolnostima, kako smatra, Kosovu će biti teže.
„Mislim da će ići teže, zato što političari i na Kosovu i u Srbiji, i na cijelom Balkanu smatraju da smo mi neki faktori, a zapravo nismo u smislu svjetske geopolitike koja se oko nas odvija. Nismo nikakav faktor ni kao Balkan, niti pojedinačno. Mali smo i kao narodi i kao zemlje i neuticajni. Zato treba da vodimo računa da se uskladimo sa određenim tokovima svjetske globalizacije i da imamo dobre međusobne odnose, pošto smo komšije, inače ćemo kao nedovoljno razvijeni biti zalogaj za druge. Moramo biti pažljivi i pametni u vođenju diplomatije i spoljne politike, svaka zemlja, pogotovo tu mislim na Kosovo i Srbiju“, navodi Baraliu.
Izvor: Kosovo Online
