Politički analitičar Kasolli: Prvi potezi Sorensena zavisiće od toga ko će formirati novu vladu
Politički analitičar Afrim Kasolli smatra da će prvi potezi novog evropskog izaslanika Petera Sorensena u procesu dijaloga Kosova i Srbije zavisiti od mnogo faktora, uključujući i to ko će formirati sljedeću Vladu Kosova.
„EU je jasno stavila do znanja da prvi korak Kosova u ovom pravcu treba da bude slanje draft Statuta Ustavnom sudu za ocjenjivanje njegove ustavnosti kao osnovni potez za osnivanje Zajednice srpskih opština. To će zavisiti i od toga ko će voditi Vladu Kosova. Premijer Kurti u posljednje vrijeme zanemaruje ovu obavezu“, izjavio je Kasolli za Kosovo onlajn.
Precizira da je većina albanskih stanaka izbegavala da se tokom kampanje izjašnjava oko formiranja ZSO, a izuzeci su lider Samoopredjeljenja Albin Kurti koji je rekao da to nije u nadležnosti vlade i kandidat za premijera AAK Ramush Haradinaj koji se izjasnio da bi nacrt Statuta ZSO poslao Ustavnom sudu odmah po stupanju na dužnost predsjednika vlade.
„Zbog toga što ovo pitanje ne donosi korist na izborima i LDK i PDK nisu se izjašnjavale po ovom pitanju konstatujući da neće primenjivati ništa od obaveza koje je Kurti preuzeo tokom pregovora u Briselu i Ohridu“, kazao je Kasolli.
Naglašava da će uspjeh novog evropskog izvestioca u dijalogu Petera Sorensena zavisiti od mnogo faktora, uključujući i uslovljavanja integracionom agendom i evro-atlanskim integracijama.
„Napredak u dijalogu će zavisiti i od toga koje će adute koristiti EU. Ili će vršiti veći pritisak ili će nuditi povlastice koje mogu dobiti, ako sprovedu obavezu“, naglašava Kasolli.
Upozorava i da će novi evropski pregovarač biti uslovljen i problemima unutar EU, ali i budućim odnosom Brisela i Vašingtona.
„Čini se da će se EU više baviti ovom novonastalnom situacijom i time kako da Trump upravlja novom administracijom, nego da se bavi drugim osjetljivim geopolitičkim pitanjima, kao što je region Zapadnog Balkana“, uvjeren je ovaj analitičar.
Kao još jedan ozbiljan problem vidi najavu „trgovinskog rata“ između SAD i EU, ali i političke krize u najmoćnijim evropskim državama koje su i najzaslužnije za postizanje sporazuma u Briselu i Ohridu.
„Francuska i Njemačka imaju svoje unutrašnje izazove, političke i izborne, čeka se i formiranje institucija, ko će biti na čelu vlade, ko će biti kancelar. U pitanju su dva glavna nosioca projekta koji je obavezujući i za Kosovo i za Srbiju i od kojih se očekuje da budu aktivni u pritiscima na obe strane kako bi se prihvaćene obaveze i primjenjivale“, ističe Kasolli.
Otuda, prognozira, u daljim pregovorima Kosova i Srbije, mnogo toga neće zavisiti od volje novog posrednika EU.
„Svi ovi faktori, nezavisno od volje koju može da ima, mogu ga ometati da ostvari uspjeh. Na kraju krajeva, ovo pitanje će zavisiti i od konsenzusa zemalja EU. Prije odlaska prethodnog predstavnika Lajčaka, koji je nakon napada 24. septembra najavio ukidanje sankcija EU za Kosovo, nešto tako se nije desilo, jer je izostao konsenzus zemalja EU. Tako da, u tom smislu, sama EU se nalazi u jednom nejasnom stavu, nije jedinstvena u obećanju prema ovim dvema zemljama u procesu integracija“, smatra Kasolli.
Dodatni problem vidi i u namjeri nove američke administracije da ima „ekskluzivitet“ u rješavanju svjetskih konflikta.
„Videli smo da je EU isključena iz pokušaja kontakata predsjednika Putina i Trumpa za rješavanja ukrajinske krize. Plan kako riješiti konflikt je ekskluzivno američki, tako da ta situacija stavlja u nezavidnu poziciju EU i time samog pregovarača EU za dijalog Kosova i Srbije“, smatra Kasolli.
Izvor: Kosovo Online
Precizira da je većina albanskih stanaka izbegavala da se tokom kampanje izjašnjava oko formiranja ZSO, a izuzeci su lider Samoopredjeljenja Albin Kurti koji je rekao da to nije u nadležnosti vlade i kandidat za premijera AAK Ramush Haradinaj koji se izjasnio da bi nacrt Statuta ZSO poslao Ustavnom sudu odmah po stupanju na dužnost predsjednika vlade.
„Zbog toga što ovo pitanje ne donosi korist na izborima i LDK i PDK nisu se izjašnjavale po ovom pitanju konstatujući da neće primenjivati ništa od obaveza koje je Kurti preuzeo tokom pregovora u Briselu i Ohridu“, kazao je Kasolli.
Naglašava da će uspjeh novog evropskog izvestioca u dijalogu Petera Sorensena zavisiti od mnogo faktora, uključujući i uslovljavanja integracionom agendom i evro-atlanskim integracijama.
„Napredak u dijalogu će zavisiti i od toga koje će adute koristiti EU. Ili će vršiti veći pritisak ili će nuditi povlastice koje mogu dobiti, ako sprovedu obavezu“, naglašava Kasolli.
Upozorava i da će novi evropski pregovarač biti uslovljen i problemima unutar EU, ali i budućim odnosom Brisela i Vašingtona.
„Čini se da će se EU više baviti ovom novonastalnom situacijom i time kako da Trump upravlja novom administracijom, nego da se bavi drugim osjetljivim geopolitičkim pitanjima, kao što je region Zapadnog Balkana“, uvjeren je ovaj analitičar.
Kao još jedan ozbiljan problem vidi najavu „trgovinskog rata“ između SAD i EU, ali i političke krize u najmoćnijim evropskim državama koje su i najzaslužnije za postizanje sporazuma u Briselu i Ohridu.
„Francuska i Njemačka imaju svoje unutrašnje izazove, političke i izborne, čeka se i formiranje institucija, ko će biti na čelu vlade, ko će biti kancelar. U pitanju su dva glavna nosioca projekta koji je obavezujući i za Kosovo i za Srbiju i od kojih se očekuje da budu aktivni u pritiscima na obe strane kako bi se prihvaćene obaveze i primjenjivale“, ističe Kasolli.
Otuda, prognozira, u daljim pregovorima Kosova i Srbije, mnogo toga neće zavisiti od volje novog posrednika EU.
„Svi ovi faktori, nezavisno od volje koju može da ima, mogu ga ometati da ostvari uspjeh. Na kraju krajeva, ovo pitanje će zavisiti i od konsenzusa zemalja EU. Prije odlaska prethodnog predstavnika Lajčaka, koji je nakon napada 24. septembra najavio ukidanje sankcija EU za Kosovo, nešto tako se nije desilo, jer je izostao konsenzus zemalja EU. Tako da, u tom smislu, sama EU se nalazi u jednom nejasnom stavu, nije jedinstvena u obećanju prema ovim dvema zemljama u procesu integracija“, smatra Kasolli.
Dodatni problem vidi i u namjeri nove američke administracije da ima „ekskluzivitet“ u rješavanju svjetskih konflikta.
„Videli smo da je EU isključena iz pokušaja kontakata predsjednika Putina i Trumpa za rješavanja ukrajinske krize. Plan kako riješiti konflikt je ekskluzivno američki, tako da ta situacija stavlja u nezavidnu poziciju EU i time samog pregovarača EU za dijalog Kosova i Srbije“, smatra Kasolli.
Izvor: Kosovo Online
