Poziv na smenu... Njemački list: Grenell vodi izbornu kampanju na Kosovu
Trumpov izaslanik Richard Grenell poziva na smenu Albina Kurtija, piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung" uoči izbora na Kosovu u nedjelju 9. februara.
Kada je Donald Trump prošlog decembra imenovao Richarda Grenella za svog izaslanika za specijalne misije, najavio je da će njegov povjerenik raditi na nekim od najvrelijih svjetskih žarišta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju, podsjeća u članku za Frankfurter Allgemeine Zeitung novinar Mihael Martens. I dodaje: „U interpretaciji Trumpovog specijalnog izaslanika, očigledno je i Kosovo jedno od tih žarišta, jer se Grenell direktno umješao u predizbornu kampanju na Kosovu pred parlamentarne izbore 9. februara.“
Autor, kako prenosi Deutsche welle, podsjeća na Grenellovu objavu na platformi X od 3. februara u kojoj je on najavio da će se Trumpova vlada angažovati na Balkanu. Ujedno se ukazuje na ocjenu da Vašington mora imati pouzdane partnere, a da vlast premijera Kosova Albina Kurtija i njegove stranke Samoopredjeljenje, po Grenellu, nije takav partner.
Autor podsjeća da je Grenell još u januaru optužio Kurtija da je doveo kosovsko-američke odnose na „nisku tačku“, da se Kurti uvijek suprotstavljao svakoj američkoj ideji, čak i kada su Trumpovi prethodnici Obama, Bush i Clinton bili na vlasti, odnosno od rata na Kosovu 1999. godine. Uoči izbora u nedjelju Grenell je poručio kosovskim Albancima: „Nemojte da vas obmanjuju“, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Osjetljivi na američke poruke
Grenellova poruka upućena je publici na Kosovu, ocjenjuje autor i objašnjava da je ta publika osjetljivija na američke poruke nego javnost u većini drugih zemalja: „Osnovno raspoloženje na Kosovu je proameričko i to još od prije oslobođenja zemlje od srpske vlasti 1999. godine. Iz očiglednih razloga: bez američkog vođstva, NATO tada ne bi bombardovao Srbiju. Bez Vašingtona, srpske trupe sastavljene od vojske, policije i paravojnih jedinica ne bi bile prinuđene da se u junu 1999. povuku s teritorije koju je Srbija 1912. godine osvojila od Osmanlija i zauzela. I bez SAD ne bi bilo proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine. Više od stotinu država, uključujući ogromnu većinu demokratija, ne bi priznalo nezavisnost. Izrael je posljednja država koja je priznala Kosovo – nakon Trumpove intervencije“, podsjeća frankfurtski list.
S obzirom na takvu američku ulogu na Kosovu, svakako se može očekivati da će se na Kosovu naveliko raspravljati o Grenellovom upozorenju o Kurtiju, smatra autor. „Ostaje da se vidi da li će ono imati uticaj kakav Grenell priželjkuje. On se i prije prethodnih kosovskih parlamentarnih izbora u februaru 2021. eksplicitno izjašnjavao protiv Kurtija, ali je tada pobjedila Kurtijeva stranka Samoopredjeljenje sa rekordnim rezultatom od više od pedeset odsto glasova. Njen cilj je da taj trijumf ponovo premaši.“
Otvoreni otpor Vašingtonu
Ankete pokazuju da Kutijeva stranka ponovo može da bude najjača, navodi se u članku, ali i dodaje da je apsolutna većina neizvesna: „Ako bude prinuđen da formira koaliciju ili ako opozicija preuzme vlast, Grenell bi postigao svoj cilj: Kurti bi bio u opoziciji ili barem u koaliciji. Prva Kurtijeva vlada, formirana u februaru 2020, raspala se poslije samo dva mjeseca, dijelom i zbog toga što je Grenell izvršio ogroman pritisak na Kurtijeve koalicione partnere da napuste koaliciju, što se i desilo.“
Takođe se podsjeća da Grenell tokom prvog Trumpovog mandata nije bio samo američki ambasador u Berlinu, već i specijalni izaslanik za „mirovne pregovore“ između Kosova i Srbije: „U ubrzanom procesu, Grenell je želeo da pripremi ’istorijski sporazum’ između Kosova i Srbije, koji bi njegovom šefu omogućio da izgleda kao veliki tvorac istorijskog sporazuma. Kurti je, međutim, odbacio Grenellove ideje, koje su, ne samo na Kosovu, doživljavane kao nekoherentne, površne i nespretne.“
Otvoreni otpor Vašingtonu – to nijedan premijer na Kosovu do tada nije smeo da uradi, ocjenjuje autor članka i zaključuje: „Sada, pet godina kasnije, situacija je slična. Grenell želi poslušnog šefa vlade na Kosovu. Kurti to nikada nije bio. U nedjelju konačnu riječ imaju birači na Kosovu.“
Autor, kako prenosi Deutsche welle, podsjeća na Grenellovu objavu na platformi X od 3. februara u kojoj je on najavio da će se Trumpova vlada angažovati na Balkanu. Ujedno se ukazuje na ocjenu da Vašington mora imati pouzdane partnere, a da vlast premijera Kosova Albina Kurtija i njegove stranke Samoopredjeljenje, po Grenellu, nije takav partner.
„Vlada Kurtija nije bila pouzdana ni tokom Trumpovog prvog mandata, niti tokom Bidenovog mandata“, ocjena je Grenella koju prenosi frankfurtski list.I have many friends in Kosovo and Albania…and many friends in Serbia and throughout the region.
— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 3, 2025
The Trump Administration has worked and will continue to work towards peace for everyone in the Balkans.
But we need trustworthy partners.
The Kurti Government was not…
Autor podsjeća da je Grenell još u januaru optužio Kurtija da je doveo kosovsko-američke odnose na „nisku tačku“, da se Kurti uvijek suprotstavljao svakoj američkoj ideji, čak i kada su Trumpovi prethodnici Obama, Bush i Clinton bili na vlasti, odnosno od rata na Kosovu 1999. godine. Uoči izbora u nedjelju Grenell je poručio kosovskim Albancima: „Nemojte da vas obmanjuju“, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Osjetljivi na američke poruke
Grenellova poruka upućena je publici na Kosovu, ocjenjuje autor i objašnjava da je ta publika osjetljivija na američke poruke nego javnost u većini drugih zemalja: „Osnovno raspoloženje na Kosovu je proameričko i to još od prije oslobođenja zemlje od srpske vlasti 1999. godine. Iz očiglednih razloga: bez američkog vođstva, NATO tada ne bi bombardovao Srbiju. Bez Vašingtona, srpske trupe sastavljene od vojske, policije i paravojnih jedinica ne bi bile prinuđene da se u junu 1999. povuku s teritorije koju je Srbija 1912. godine osvojila od Osmanlija i zauzela. I bez SAD ne bi bilo proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine. Više od stotinu država, uključujući ogromnu većinu demokratija, ne bi priznalo nezavisnost. Izrael je posljednja država koja je priznala Kosovo – nakon Trumpove intervencije“, podsjeća frankfurtski list.
S obzirom na takvu američku ulogu na Kosovu, svakako se može očekivati da će se na Kosovu naveliko raspravljati o Grenellovom upozorenju o Kurtiju, smatra autor. „Ostaje da se vidi da li će ono imati uticaj kakav Grenell priželjkuje. On se i prije prethodnih kosovskih parlamentarnih izbora u februaru 2021. eksplicitno izjašnjavao protiv Kurtija, ali je tada pobjedila Kurtijeva stranka Samoopredjeljenje sa rekordnim rezultatom od više od pedeset odsto glasova. Njen cilj je da taj trijumf ponovo premaši.“
Otvoreni otpor Vašingtonu
Ankete pokazuju da Kutijeva stranka ponovo može da bude najjača, navodi se u članku, ali i dodaje da je apsolutna većina neizvesna: „Ako bude prinuđen da formira koaliciju ili ako opozicija preuzme vlast, Grenell bi postigao svoj cilj: Kurti bi bio u opoziciji ili barem u koaliciji. Prva Kurtijeva vlada, formirana u februaru 2020, raspala se poslije samo dva mjeseca, dijelom i zbog toga što je Grenell izvršio ogroman pritisak na Kurtijeve koalicione partnere da napuste koaliciju, što se i desilo.“
Takođe se podsjeća da Grenell tokom prvog Trumpovog mandata nije bio samo američki ambasador u Berlinu, već i specijalni izaslanik za „mirovne pregovore“ između Kosova i Srbije: „U ubrzanom procesu, Grenell je želeo da pripremi ’istorijski sporazum’ između Kosova i Srbije, koji bi njegovom šefu omogućio da izgleda kao veliki tvorac istorijskog sporazuma. Kurti je, međutim, odbacio Grenellove ideje, koje su, ne samo na Kosovu, doživljavane kao nekoherentne, površne i nespretne.“
Otvoreni otpor Vašingtonu – to nijedan premijer na Kosovu do tada nije smeo da uradi, ocjenjuje autor članka i zaključuje: „Sada, pet godina kasnije, situacija je slična. Grenell želi poslušnog šefa vlade na Kosovu. Kurti to nikada nije bio. U nedjelju konačnu riječ imaju birači na Kosovu.“
