
Sukob između predsednice Vjose Osmani i vlade Albina Kurtija dostigao je novi nivo, jer je vlada predsjednici oduzela ovlašćenja iz Nacionalnog plana reagovanja i prenjela ih na sebe.
Predsedavajući Radne grupe za Nacionalni plan reagovanja, ujedno i zamjenik ministra unutrašnjih poslova Blerim Gashani, oduzeo je predsjednici Osmani ovlašćenja iz Nacionalnog plana reagovanja, ali koja joj, osim po tom dokumentu, pripadaju i po Ustavu.
Ta ovlašćenja prenio je Vladi.
U Nacionalnom planu reagovanja koji je usvojen 2010. godine i koji je do sada bio na snazi, Savjet za bezbjednost je bio odgovoran za koordinaciju međuinstitucionalnih politika i strategija u vezi sa upravljanjem incidentima, po nalogu predsjednice.
"Savjet za bezbjednost je odgovoran za koordinaciju međuinstitucionalnih politika i strategija koje se odnose na upravljanje domaćim i međunarodnim incidentima, po nalogu predsjednika“, navodi se u planu.
Ova verzija je revidirana i sada je u potpunosti uklonjen dio u kome su predviđena ovlašćenja za Osmani, odnosno deo "po nalogu predsjednika Kosova“ zamjenjen je dijelom kojim se ta ovlašćenja prenose na Vladu Kosova.
Kako piše Reporteri, bilo je još nekoliko pokušaja da se predsjednici oduzmu sva ovlašćenja u oblasti bezbjednosti i obavještajnih poslova, ali su ti pokušaji zaustavljeni na skupštinskom Odboru za bezbjednost.
Takva promjena krši ustavnu ulogu predsjednika kao predsjednika Savjeta za bezbjednost tokom vanrednog stanja i kao vrhovnog komandanta Bezbjednosnih snaga Kosova. Ova promjena mogla bi da ima ozbiljne posljedice po funkcionisanje bezbjednosnih mehanizama, posebno u kriznim situacijama, gdje su uloge, nadlježnosti i odgovornosti svakog organa i institucije jasno definisane Ustavom i zakonom.
Zakonom o Savjetu za bezbjednost već je pokušano je da se uklone ovlašćenja koja ima Osmani u oblasti bezbjednosti. Međutim, Osmani je iskoristila veto i vratila ovaj zakon u parlament.
Inače, sukobi Osmani sa Kurtijem i Gervalom počeli su nakon pisma u vezi sa članstvom Kosova u Savetu Evrope koje je ministrica spoljnih poslova poslala, a da o tome nije obavjestila predsjednicu.
Ta ovlašćenja prenio je Vladi.
U Nacionalnom planu reagovanja koji je usvojen 2010. godine i koji je do sada bio na snazi, Savjet za bezbjednost je bio odgovoran za koordinaciju međuinstitucionalnih politika i strategija u vezi sa upravljanjem incidentima, po nalogu predsjednice.
"Savjet za bezbjednost je odgovoran za koordinaciju međuinstitucionalnih politika i strategija koje se odnose na upravljanje domaćim i međunarodnim incidentima, po nalogu predsjednika“, navodi se u planu.
Ova verzija je revidirana i sada je u potpunosti uklonjen dio u kome su predviđena ovlašćenja za Osmani, odnosno deo "po nalogu predsjednika Kosova“ zamjenjen je dijelom kojim se ta ovlašćenja prenose na Vladu Kosova.
Kako piše Reporteri, bilo je još nekoliko pokušaja da se predsjednici oduzmu sva ovlašćenja u oblasti bezbjednosti i obavještajnih poslova, ali su ti pokušaji zaustavljeni na skupštinskom Odboru za bezbjednost.
Takva promjena krši ustavnu ulogu predsjednika kao predsjednika Savjeta za bezbjednost tokom vanrednog stanja i kao vrhovnog komandanta Bezbjednosnih snaga Kosova. Ova promjena mogla bi da ima ozbiljne posljedice po funkcionisanje bezbjednosnih mehanizama, posebno u kriznim situacijama, gdje su uloge, nadlježnosti i odgovornosti svakog organa i institucije jasno definisane Ustavom i zakonom.
Zakonom o Savjetu za bezbjednost već je pokušano je da se uklone ovlašćenja koja ima Osmani u oblasti bezbjednosti. Međutim, Osmani je iskoristila veto i vratila ovaj zakon u parlament.
Inače, sukobi Osmani sa Kurtijem i Gervalom počeli su nakon pisma u vezi sa članstvom Kosova u Savetu Evrope koje je ministrica spoljnih poslova poslala, a da o tome nije obavjestila predsjednicu.