Osjetljiva tema

Političke stranke oklijevaju da izraze svoje stavove u vezi sa Građanskim zakonikom, a iako je riječ o temi o kojoj se mnogo raspravljalo u prethodnoj vladi, za nju se nije našlo mjesta na izbornim skupovima i skupovima. Razlog je strah stranaka da bi mogle da izgube glasove birača, kažu u organizacijama koje prate izbornu kampanju, piše RTV 21.

Skupština Kosova u posljednjem sazivu nije usvojila Građanski zakonik, za koji Ombudsman ukazuje da je jedan od važnijih pravnih akata.

„Građanski zakonik je jedan od najvažnijih pravnih akata koji ima za cilj da reguliše brojna građanska pitanja i ima za cilj poboljšanje pristupa pravdi i jačanje vladavine prava. Građani će imati brojne pogodnosti, jer će Zakonik regulisati mnoge oblasti života kao što su porodični odnosi, jednakost pred zakonom, imovinska pitanja, unapređenje ljudskih prava i mnoga druga pitanja. Zbog toga nacrt građanskog zakonika treba što pre staviti u službu građana“, navodi se u odgovoru Ombudsmana.

Viši istraživač na Kosovskom demokratskom institutu (KDI) Violeta Haxholli, kaže da se Građanski zakonik smatra jednom od „osjetljivih tema“, za koju stranke koje se takmiče na izborima 9. februara ne daju alternativu.

„Postoje neke osjetljivije teme koje političke stranke namjerno ne pominju mnogo u kampanji. Među njima je i pitanje Građanskog zakonika, o kojem se veoma raspravljalo tokom prethodne vlasti. Ali, političke stranke nisu iskazale kako će pristupiti ovoj temi. Naravno, Kosovo treba da kodifikuje građanski postupak na isti način na koji je kodifikovan krivični postupak. I žalosno je što to nismo uspjeli da uradimo u mandatu prethodne vlade. Poznato je da će nova vlada, ma ko je činio, imati ovaj zadatak na stolu. Zato bi bilo dobro čuti od političkih subjekata kako će pristupiti ovoj temi“, navodi Haxholli.

Uvjerena je da stranke izbegavaju tu temu iz straha da će izgubiti glasove.

„Različite osjetljive teme politički subjekti nisu doticali tokom kampanje jer kalkulišu. I otkrivaju teme koje se dotiču građanskih osjećanja, kao što je sjever, ili povećanje plata, blagostanje... Ali, na primjer, oklijevaju da pominju pitanja koja bi se onda mogla odraziti na smanjenje glasova, a to uključuje stvaranje ZSO ili pitanje Građanskog zakonika, pitanje marama u školama. Iako se o njima dosta razgovaralo u protekle četiri godine, stranke namjerno žele da izbjegnu da ih pominju kako ne bi potencijalno izgubile glasove na dan izbora“, kaže ona.

Istraživač Kosovskog instituta za pravosuđe Ehat Miftaraj kaže da će usvajanjem Građanskog zakonika pravda biti obezbjeđena građanima.

„Političke stranke sve mjere glasovima - kako građani na dan izbora mogu da razmišljaju spram toga da li je usvojen Građanski zakonik ili nije. A sa druge strane, političke stranke, nažalost, ne nalaze vremena i nisu voljne da pokažu i dokažu narodu zašto je Građanski zakonik važan“, kaže Miftaraj.

Pojašnjava da se, nakon Ustava, Građanski zakonik može smatrati jednim od najvažnijih zakona u zemlji, jer uglavnom reguliše pravne, imovinske, porodične odnose i sve građanske stvari u društvu.

„Ako građani danas imaju više od 200.000 predmeta u kosovskim sudovima, više od 70 odsto predmeta pripada građanskom pravosuđu, što je regulisano ovim zakonikom. Ako bi taj propis stupio na snagu, olakšao bi rad sudijama, izgradio bi nove prakse i standarde koji bi građanima ponudili više pravde“, navodi Miftaraj.

Nacrt građanskog zakonika ima više od 1.000 članova, dodaje Miftaraj, i fokusira se na samo dvije odredbe.

„Ceo Građanski zakonik je fokusiran na jednu iil dvije odredbe koje se uglavnom odnose na prava koja Ustav nudi zajednicama, odnosno LGBTIK+ zajednici. Političke stranke se plaše da bi mogle da izgube glasove građana koji imaju neki negativna osjećanja ili su protiv istopolnih brakova“, dodaje Miftaraj.

Saradnica organizacije "Kikat" Medina Dauti smatra štetnim način na koji se političari odnose prema Građanskom zakoniku.

„Imamo dva krila, dva načina na koji se postupa sa Građanskim zakonikom, posebno sa istopolnim brakovima i svemu što dolazi kroz Građanski zakonik. Imamo krilo koje koristi jezik protiv toga, a imamo većinu kandidata za premijera i poslanike koji to jednostavno ignorišu kao temu i uopšte ne govore o Građanskom zakoniku. Ako ih neko konkretno pita tome, ili daju konzervativne i superpatrijarhalne stavove koji priznaju samo jednu funkciju porodice ili jednostavno ne“, zaključila je Dauti.

Izvor: Kosovo Online/RTV21