
Psiholog Ilir Havolli iz Prištine kaže da društvene mreže, naročito Tik Tok, imaju veliki uticaj na oblikovanje ponašanja, stavova i vrednosti mladih na Kosovu i upozorava da se one često koriste u propagandne svrhe, za politički uticaj i manipulaciju javnim mnjenjem.
„Kroz viralni sadržaj, mladi ljudi su izloženi globalnim trendovima, društvenim pitanjima i političkim diskusijama, ali i fenomenima koji mogu biti problematični. S jedne strane, Tik Tok pruža mladima prostor da izraze svoju kreativnost i podjele nove ideje. S druge, može podstaći impulsivno ponašanje zbog viralnih izazova i širiti neprovjerene informacije, utičući na način na koji percipiraju društvene i ekonomske realnosti“, napominje Havolli za Kosovo onlajn.
Objašnjava da se na društvenim mrežama često promovišu stilovi koji nisu u skladu sa lokalnim kontekstom, što može stvoriti nestabilna očekivanja među mladima, dok s druge strane može doći i do narušavanja sajber bezbjednbosti.
„Društvene mreže se često koriste u propagandne svrhe, za politički uticaj i manipulaciju javnim mnjenjem. To je fenomen koji je primjećen i u drugim zemljama. Pored toga, postoji rizik od narušavanja sajber bezbjednosti, uključujući prikupljanje ličnih podataka i miješanje spoljnog faktora u javne debate. Zbog ovoga, institucije širom svijeta razmatraju mjere za regulisanje njihovog uticaja“, navodi psiholog.
Ocjenjuje da se u mnogim slučajevima zabrana ili ograničavanje društvenih mreža opravdava potrebom da se zaštite nacionalna bezbjednost, dijeca ili da se bori protiv dezinformacija. Međutim, dodaje, ove mjere često izazivaju zabrinutost za slobodu izražavanja.
„Ograničavanje pristupa platformama može uticati na mogućnosti za debatu i građanski aktivizam. Štaviše, zabrane mogu dovesti do povećanja cenzure, prelaska na alternativne platforme, gubitka ekonomskih mogućnosti jer mnogi mladi ljudi i preduzetnici zavise od Tik Toka za promociju i prihode, čime se utiče na sektor digitalnog marketinga“, navodi Havolli.
Izvor: Kosovo Online
Objašnjava da se na društvenim mrežama često promovišu stilovi koji nisu u skladu sa lokalnim kontekstom, što može stvoriti nestabilna očekivanja među mladima, dok s druge strane može doći i do narušavanja sajber bezbjednbosti.
„Društvene mreže se često koriste u propagandne svrhe, za politički uticaj i manipulaciju javnim mnjenjem. To je fenomen koji je primjećen i u drugim zemljama. Pored toga, postoji rizik od narušavanja sajber bezbjednosti, uključujući prikupljanje ličnih podataka i miješanje spoljnog faktora u javne debate. Zbog ovoga, institucije širom svijeta razmatraju mjere za regulisanje njihovog uticaja“, navodi psiholog.
Ocjenjuje da se u mnogim slučajevima zabrana ili ograničavanje društvenih mreža opravdava potrebom da se zaštite nacionalna bezbjednost, dijeca ili da se bori protiv dezinformacija. Međutim, dodaje, ove mjere često izazivaju zabrinutost za slobodu izražavanja.
„Ograničavanje pristupa platformama može uticati na mogućnosti za debatu i građanski aktivizam. Štaviše, zabrane mogu dovesti do povećanja cenzure, prelaska na alternativne platforme, gubitka ekonomskih mogućnosti jer mnogi mladi ljudi i preduzetnici zavise od Tik Toka za promociju i prihode, čime se utiče na sektor digitalnog marketinga“, navodi Havolli.
Izvor: Kosovo Online