Procjena analitičara Stranke izbegavaju temu dijaloga, jer bi mogla da ih košta glasova
Kosovo je ušlo u posljednje dvije nedjelje pred parlamentarne izbora 9. februara. Političke stranke su otkrile svoje ciljeve u mnogim oblastima od ekonomije do infrastrukture i energetike. Ali, ono što oni ne tretiraju sa najvećom ozbiljnošću jeste da argumentuju svoj stav u odnosu na proces dijaloga i sporazume koje je aktuelna vlada potpisala u okviru ovog procesa, konstatuje Albanian post.
Iako je aktuelna Vlada Kosova tvrdila da će im proces dijaloga biti šesti ili sedmi prioritet, ispostavilo se da je to jedno od pitanja na koje je utrošeno najviše vremena i energije.
Belgzim Kamberi iz Instituta za socijalnu politiku „Musine Kokallari“, navodi da je dijalog u javnom mnjenju godinama prikazivan kao „negativan“, čak i od glavnih albanskih partija.
„Kao takav, on nije mnogo koristan tokom izborne kampanje, u afirmativnom smislu“, kaže Kamberi.
Kao primjer navodi vladajuću stranku, koja je, prema njegovim riječima, u kampanji odlučila da potpuno izbegne pitanje dijaloga i fokusira se na teme poput „širenja suvereniteta na sjever“.
„Ona ne govori o sporazumu iz Brisela i Aneksu iz Ohrida koji je prihvatio u dijalogu“, premjećuje Kamberi.
Čak i LDK, prema njegovim riječima, kao jedna od glavnih opozicionih partija, potpuno izbjegava ovo pitanje.
Izuzetak u ovom slučaju, dodaje, predstavlja Alijansa za budućnost Kosova, a i PDK.
„Demokratska partija Kosova se bavi pitanjem dijaloga u svom izbornom programu tako što ga opisuje kao ’snagu, a ne slabost‘ i obavezujući se na restrukturiranje dijaloga i postizanje sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma, koji će uključivati međusobno priznanje državljanstva do 2026”, objašnjava Kamberi.
S druge strane, za kosovskog diplomatu Blerima Canaja, stranke na Kosovu su svijesne da je pitanje dijaloga osjetljiva tema, pa je izbjegavaju jer bi ih moglo koštati glasova.
„Ceo dijalog je donekle stagnirao, ali je bilo i izvesnog odstupanja od onoga kako je dijalog prvobitno zamišljen. Imamo čak i veliko odstupanje kada se uzme u obzir činjenica da je dijalog u početku imao za cilj da dovede do međusobnog priznanja. Dodajte tome i činjenicu o ZSO koju je Kurti prihvatio sa obavezama u Briselu, čak i o ZSO koja - prema nacrtu koji je donela EU - nikada nije pomenuta", kaže Canaj.
Na ovim prostorima, prema njegovim riječima, opoziciji je teško da zauzme stav, jer bi to moglo da ih košta glasova.
Ističući činjenicu da će dijalog Kosova i Srbije biti jedan od glavnih prioriteta vladine agende u naredne četiri godine, Kamberi postavlja pitanje okvira u kojem će se odvijati ovaj proces, jer prema njegovoj ocjeni postoji trenutna konfuzija oko budućnosti odnosa SAD i Evrope, što bi moglo uticati na Zapadni Balkan.
„Da li će se rješavanje kosovsko-srpskog spora nastaviti u okviru sadašnjeg procesa briselskog dijaloga pod vođstvom Evropske unije, sa francusko-njemačkim dvojcem, i uz podršku SAD, ili ćemo imati druge paradigme pod vođstvom SAD? SAD, kao što smo vidjeli za vrijeme Trumpove prve administracije, sa idejama za ’Otvoreni Balkan’, korekciju granica, ekonomsku normalizaciju, kao procese koji nisu bili podržani ili se nisu sviđali Evropskoj uniji?“, pita se Kamberi.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Belgzim Kamberi iz Instituta za socijalnu politiku „Musine Kokallari“, navodi da je dijalog u javnom mnjenju godinama prikazivan kao „negativan“, čak i od glavnih albanskih partija.
„Kao takav, on nije mnogo koristan tokom izborne kampanje, u afirmativnom smislu“, kaže Kamberi.
Kao primjer navodi vladajuću stranku, koja je, prema njegovim riječima, u kampanji odlučila da potpuno izbegne pitanje dijaloga i fokusira se na teme poput „širenja suvereniteta na sjever“.
„Ona ne govori o sporazumu iz Brisela i Aneksu iz Ohrida koji je prihvatio u dijalogu“, premjećuje Kamberi.
Čak i LDK, prema njegovim riječima, kao jedna od glavnih opozicionih partija, potpuno izbjegava ovo pitanje.
Izuzetak u ovom slučaju, dodaje, predstavlja Alijansa za budućnost Kosova, a i PDK.
„Demokratska partija Kosova se bavi pitanjem dijaloga u svom izbornom programu tako što ga opisuje kao ’snagu, a ne slabost‘ i obavezujući se na restrukturiranje dijaloga i postizanje sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma, koji će uključivati međusobno priznanje državljanstva do 2026”, objašnjava Kamberi.
S druge strane, za kosovskog diplomatu Blerima Canaja, stranke na Kosovu su svijesne da je pitanje dijaloga osjetljiva tema, pa je izbjegavaju jer bi ih moglo koštati glasova.
„Ceo dijalog je donekle stagnirao, ali je bilo i izvesnog odstupanja od onoga kako je dijalog prvobitno zamišljen. Imamo čak i veliko odstupanje kada se uzme u obzir činjenica da je dijalog u početku imao za cilj da dovede do međusobnog priznanja. Dodajte tome i činjenicu o ZSO koju je Kurti prihvatio sa obavezama u Briselu, čak i o ZSO koja - prema nacrtu koji je donela EU - nikada nije pomenuta", kaže Canaj.
Na ovim prostorima, prema njegovim riječima, opoziciji je teško da zauzme stav, jer bi to moglo da ih košta glasova.
Ističući činjenicu da će dijalog Kosova i Srbije biti jedan od glavnih prioriteta vladine agende u naredne četiri godine, Kamberi postavlja pitanje okvira u kojem će se odvijati ovaj proces, jer prema njegovoj ocjeni postoji trenutna konfuzija oko budućnosti odnosa SAD i Evrope, što bi moglo uticati na Zapadni Balkan.
„Da li će se rješavanje kosovsko-srpskog spora nastaviti u okviru sadašnjeg procesa briselskog dijaloga pod vođstvom Evropske unije, sa francusko-njemačkim dvojcem, i uz podršku SAD, ili ćemo imati druge paradigme pod vođstvom SAD? SAD, kao što smo vidjeli za vrijeme Trumpove prve administracije, sa idejama za ’Otvoreni Balkan’, korekciju granica, ekonomsku normalizaciju, kao procese koji nisu bili podržani ili se nisu sviđali Evropskoj uniji?“, pita se Kamberi.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
