Bez dogovora

Pored brojnih političkih tema, Kosovo i Srbija već 25 godina nisu uspjeli da postignu dogovor ni o mnogim ekonomskim potrebama privrednika, ali i samih građana. Jedno od takvih pitanja je uvoz mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda između Srbije i Kosova. Dok u Agenciji za hranu i veterinu Kosova navode da je problem što dvije strane nisu postigle dogovor o priznavanju veterinarskih sertifikata, pojedini srpski privrednici tvrde da ova zabrana ne važi za sve.

“Nelogično je da u nekim proizvodima, kao što je majonez, imate sastav životinjskog porijekla, i dozvoljeno je jednoj firmi, koja uvozi iz Srbije, a drugima nije dozvoljeno”, rekao je za Glas Amerike predsjednik Asocijacije srpskih privrednika u Gračanici Saša Sekulić.

Da se majonez proizveden u Srbiji prodaje na Kosovu uverila se i ekipa Glasa Amerike. Vlasnik marketa “Škurt” Miroslav Stolić kaže da ovaj proizvod nabavlja od kompanije koja je u vlasništvu Albanca, koji je ovlašćeni zastupnik ovog “srpskog” majoneza.

“Kako jedna firma može da uvozi namirnicu, koju trenutno imam u ruci, koja ima sastav životinjskog porijekla, a neko drugi ne može da uvozi. Meni to nije jasno i ne znam kako je to moguće. Da li su to neki dupli aršini, da li su to neke veze, ne znam šta, da li je to toliko jaka kompanija pa ima uticaj na sam sistem Kosova, ja ne znam stvarno”, naveo je Stolić.

Da nisu u pitanju “dupli aršini”, već propisi, potvrdio je za Glas Amerike portparol Agencije za hranu i veterinu Kosova Lamir Thaçi. Prema njegovim riječima ovaj majonez “uvršten” u kategoriju “mješovitih proizvoda” i da je to u skladu sa dogovorom koji su postigli Kosovo i Srbija.

“Do sada postoje samo neki sertifikati kroz proces Briselskog sporazuma, kao što je sertifikat za mješovite proizvode. Ipak, uprkos tome, do sada nije bilo nijednog izvoza sa Kosova u Srbiju realizovanog sa ovim sertifikatima, već samo uvoz”, naveo je u pisanoj izjavi Thaçi.

Prema njegovim riječima rješenje za uvoz iz Srbije na Kosovo i izvoz sa Kosova u Srbiju kad su u pitanju mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, zavisi isključivo od bilateralnih sporazuma Kosova i Srbije

“Uzajamno priznavanje sertifikata i usklađivanje lista fabrika bili bi ključni koraci za omogućavanje međusobne trgovine ovim proizvodima. Agencija za hranu i veterinu je kontinuirano pokazivala spremnost za saradnju u implementaciji međunarodnih sporazuma s ciljem olakšavanja trgovine proizvodima između dve države”, kaže Thaçi.

Za srpske privrednike je ovo čisto političko pitanje, koje kako navode ne bi smelo da ima veze sa ekonomijom.

“Nelogično je i da imamo jogurte iz svih zemalja u okruženju, a nemamo jogurte iz Srbije. Imamo, paštete iz svih zemalja u okruženju, a nemamo iz Srbije. Međutim, taj problem mi kao Udruženje ćemo uskoro da pošaljemo Privrednoj komori Srbije i Privrednoj komori Kosova, kako bi se u budućnosti riješio”, navodi Sekulić.

“Apelujem još jednom da se vidi koji je tu problem, kakav je, da se to riješi. Već je 24, 25 godina prošlo red bi bio da se to riješi. Za to vrijeme jedno se dijete rodi, prohoda i oženi se, a mi ne možemo da riješimo nešto. Ja apelujem koliko je to moguće, ako neko vidi ovo da reaguje i da pokuša da ovo riješi”, naveo je Miroslav Stolić.

Ipak, prema riječima Saše Sekuliće prije nekoliko godina ovaj problem privrednika bio je blizu rješenja.

“Dok je prethodni predsjednik Privredne komore Kosova, Safet Gërxhaliu bio tu, sastanci su se često održavali. I mislim da je taj problem bio blizu rješenja. Međutim, došlo je do promjena, onda su došle sankcije za uvoz srpske robe, i sve je stalo”, navodi Sekulić.

Navode Sekulića potvrdio je za Glas Amerike i bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu.

“Da, imali smo o tome razne diskusije i dosta diskusija, radi se o tome da se ne priznaju fitosanitarni sertifikati o porijeklu robe. Bio je dogovor da će se naći neka organizacija kako bi se ti dokumenti priznali. Bili smo na dobrom putu da se nađe neko rješenje, a posle toga je sve uvedeno u taj dijalog između Kosova i Srbije sve je to ispolitizovano i do dan danas dosta toga se pričalo, ali ništa nije riješeno”.

Prema riječima Gërxhaliua, dok god, kako je rekao “politika donosi ekonomske odluke, neće biti napretka ni za Kosovo ni za Srbiju”.

“Mora se shvatiti istina da, ne samo kada su u pitanju suhomesnati i mliječni proizvodi, već i kada je u pitanju ekonomska saradnja između Kosova i Srbije, zajednički imenitelj za rješavanje svih ovih problema je politika i političke odluke. Dok politika ne donese neku konačnu odluku o eliminaciji svih ovih postojećih barijera, mi ćemo se vrteti u krug. Stradaće biznismeni, stradaće proizvodnja, bićemo zavisni od uvoza, umjesto da koristimo svoje potencijale i budemo ti koji ćemo izvoziti, a ne stalno da uvozimo”, naveo je Gërxhaliu.

Da se politika često miješa u ekonomske odnose, govori i činjenica su proteklih godina postojale brojne poteškoće u vezi sa uvozom i druge robe između Kosova i Srbije.

Prije sedam godina Vlada Kosova uvela je porez od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije, što je gotovo potpuno zaustavilo uvoz iz Srbije tokom naredne tri godine.

Zatim je i aktuelna Vlada Kosova 2023. godine zabranila uvoz robe iz Srbije kao odgovor na hapšenje trojice kosovskih policajaca, za koje je Beograd tvrdio da su ušli na teritoriju Srbije, a Priština da su kidnapovani na teritoriji Kosova.

Međutim, oktobra prošle godine Vlada Kosova je dozvolila uvoz robe iz Srbije uz pojačanu kontrolu i to samo preko prijelaza Merdare, što je dovelo do stvaranja svakodnevnih kilometarskih kolona kamiona.