Sigurnija i čistija budućnost Težak put Kosova ka obnovljivoj energiji
U selu Bajgore u opštini Mitrovica, na oko 50 kilometara od Prištine, nalazi se vjetropark završen 2021. godine, koji ujedno predstavlja i najveći projekat obnovljive energije na Kosovu, a u kojem je 27 turbina koje proizvode oko 105 megavata električne energije, što je mala količina u poređenju sa potrebama Kosova koje više od 90 odsto energije proizvodi iz uglja dok pokušava da sustigne ostatak Evrope u prelasku na više obnovljive izvore, prenosi Glas Amerike.
Nadležni kažu da se od projekata koji su u različitim fazama razvoja očekuje da ukupno proizvedu oko 520 megavata obnovljive energije.
"Poređenja radi, u posljednjih 40 godina na Kosovu je izgrađeno oko 300, a oko 220 u ove dvije posleratne decenije. To znači da govorimo o kvalitativnom skoku u smislu resursa koji će se koristiti, inovativnih tehnologija, ali i kvantitativnom skoku u smislu količine novih kapaciteta koji se dodaju“, rekla je ministarka ekonomije Artane Rizvanolli za Glas Amerike.
Kosovo je 2020. godine, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, potpisalo Deklaraciju o Zelenoj agendi, kojom se obavezalo da će okončati proizvodnju energije na ugalj i preći na obnovljive izvore do 2050. godine.
Izvještaj Svjetske banke procijenjuje da je Kosovu potrebno najmanje 10 gigavata novih kapaciteta da bi ispunilo ovaj cilj, a navodi se da bi to moglo da košta i do 4,5 milijardi eura.
Rizvanolli je u razgovoru za Glas Amerike rekla da je brz i potpun prelazak na obnovljive izvore energije tehnički i finansijski nemoguć, ali da su u toku napori za bolju, sigurniju i čistiju budućnost.
"Radimo pojačanim intenzitetom, naravno da smo realni da se prelazak na čiste, obnovljive izvore neće desiti preko noći, tako da naši kapaciteti uglja moraju biti efikasniji i manje zagađujući za životnu sredinu, a u međuvremenu radimo i na ovim. To je energetski miks koji smo izabrali na osnovu pristupačnosti cijena, sigurnosti snabdjevanja, ali i naravno minimalnog zagađenja“, rekla je Rizvanolli.
Ekspert za ovu oblast i bivši ministar energetike Ethem Çeku izjavio je za Glas Amerike da je Kosovo izgubilo energetsku nezavisnost zbog lošeg upravljanja, dok je razvoj ovog sektora u zastoju.
"Sada smo potpuno zavisni od razvoja događaja u regionu. Kako ćemo se suočiti sa ovom fazom? Jedini način ili jedan način koji nam preostaje je alternativna energija, solarna ili sunce, neki vetar, jer imamo problem sa hidroenergetikom pošto Kosovo nije bogato vodom“, kaže Çeku.
U najboljem slučaju, koristeći sve postojeće resurse, uveren je, Kosovo bi moglo da instalira 7.700 megavata, što ne mora nužno da se pretvori u proizvodnju.
"Kosovo će i dalje zavisiti od kupovine energije po skupim cijenama iz raznih zemalja u regionu. Dakle, nemamo drugu alternativu, moramo podržati energiju sunca i vjetra, moramo podržati ideju zajedničkih ulaganja sa Albanijom na energetskom tržištu. Treba sagledati mogućnost razvoja dve reverzibilne mini hidroelektrane iz proizvodnje sunčeve energije i alternativne energije, što znači da imamo dve reverzibilne hidroelektrane“, kaže Çeku.
Dodao je da Kosovo treba pomno da prati dešavanja u zemljama u regionu kao što je Bugarska, koja trenutno gradi dva nuklearna reaktora.
"Postoje dva puta, Albanija i Bugarska za nas, za zajedničko tržište investicija jer imamo američke investicije u Bugarskoj. Ako smo na istoj političkoj liniji kao i Amerikanci, onda nam je vrlo lako da uđemo u pregovore sa američkim kompanijama i Bugarskom da imamo filijalu svog snabdevanja“, kaže Çeku.
Rizvanolli navodi da su napravili veoma važan korak - integraciju energetskog tržišta sa Albanijom, pokretanjem albanske berze Kosovo – Albanija ALPEKS od februara prošle godine i koja je sada u funkciji.
"Plan je da se ova saradnja proširi sa Sjevernom Makedonijom i Grčkom. Što se tiče zajedničkih ulaganja, imali smo neke ideje i inicijative, ali one još nisu u fazi razvoja“, kaže Rizvanolli.
Çeku ocijenjuje da bez lokalnog i međunarodnog političkog konsenzusa energetski sektor ne može da se razvije, ističući da njegova nerazvijenost takođe podriva bezbjednost države.
"Moramo da okrenemo ulogu USAID-a, Svjetske banke, GIZ-a, kancelarije Evropske unije ka energetici kako bismo izgradili dobar konzorcijum koji bi izradio razvojne politike za energetski sektor jer će Kosovo ostati zavisno od uvoza do 2050. godine. Izgubićemo značajna sredstva iz kosovskog budžeta za kupovinu struje”, kaže Rizvanolli.
Kosovo trenutno većinu svojih potreba za električnom energijom zadovoljava iz dvije stare termoelektrane koje rade na lignit i koje se smatraju štetnim po životnu sredinu. Međutim, potrebe Kosova za električnom energijom premašuju proizvodne kapacitete, posebno tokom zime, zbog čega se zemlja suočava sa brojnim problemima poput skupog uvoza, ograničenja i visokog zagađenja životne sredine.
"Poređenja radi, u posljednjih 40 godina na Kosovu je izgrađeno oko 300, a oko 220 u ove dvije posleratne decenije. To znači da govorimo o kvalitativnom skoku u smislu resursa koji će se koristiti, inovativnih tehnologija, ali i kvantitativnom skoku u smislu količine novih kapaciteta koji se dodaju“, rekla je ministarka ekonomije Artane Rizvanolli za Glas Amerike.
Kosovo je 2020. godine, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, potpisalo Deklaraciju o Zelenoj agendi, kojom se obavezalo da će okončati proizvodnju energije na ugalj i preći na obnovljive izvore do 2050. godine.
Izvještaj Svjetske banke procijenjuje da je Kosovu potrebno najmanje 10 gigavata novih kapaciteta da bi ispunilo ovaj cilj, a navodi se da bi to moglo da košta i do 4,5 milijardi eura.
Rizvanolli je u razgovoru za Glas Amerike rekla da je brz i potpun prelazak na obnovljive izvore energije tehnički i finansijski nemoguć, ali da su u toku napori za bolju, sigurniju i čistiju budućnost.
"Radimo pojačanim intenzitetom, naravno da smo realni da se prelazak na čiste, obnovljive izvore neće desiti preko noći, tako da naši kapaciteti uglja moraju biti efikasniji i manje zagađujući za životnu sredinu, a u međuvremenu radimo i na ovim. To je energetski miks koji smo izabrali na osnovu pristupačnosti cijena, sigurnosti snabdjevanja, ali i naravno minimalnog zagađenja“, rekla je Rizvanolli.
Ekspert za ovu oblast i bivši ministar energetike Ethem Çeku izjavio je za Glas Amerike da je Kosovo izgubilo energetsku nezavisnost zbog lošeg upravljanja, dok je razvoj ovog sektora u zastoju.
"Sada smo potpuno zavisni od razvoja događaja u regionu. Kako ćemo se suočiti sa ovom fazom? Jedini način ili jedan način koji nam preostaje je alternativna energija, solarna ili sunce, neki vetar, jer imamo problem sa hidroenergetikom pošto Kosovo nije bogato vodom“, kaže Çeku.
U najboljem slučaju, koristeći sve postojeće resurse, uveren je, Kosovo bi moglo da instalira 7.700 megavata, što ne mora nužno da se pretvori u proizvodnju.
"Kosovo će i dalje zavisiti od kupovine energije po skupim cijenama iz raznih zemalja u regionu. Dakle, nemamo drugu alternativu, moramo podržati energiju sunca i vjetra, moramo podržati ideju zajedničkih ulaganja sa Albanijom na energetskom tržištu. Treba sagledati mogućnost razvoja dve reverzibilne mini hidroelektrane iz proizvodnje sunčeve energije i alternativne energije, što znači da imamo dve reverzibilne hidroelektrane“, kaže Çeku.
Dodao je da Kosovo treba pomno da prati dešavanja u zemljama u regionu kao što je Bugarska, koja trenutno gradi dva nuklearna reaktora.
"Postoje dva puta, Albanija i Bugarska za nas, za zajedničko tržište investicija jer imamo američke investicije u Bugarskoj. Ako smo na istoj političkoj liniji kao i Amerikanci, onda nam je vrlo lako da uđemo u pregovore sa američkim kompanijama i Bugarskom da imamo filijalu svog snabdevanja“, kaže Çeku.
Rizvanolli navodi da su napravili veoma važan korak - integraciju energetskog tržišta sa Albanijom, pokretanjem albanske berze Kosovo – Albanija ALPEKS od februara prošle godine i koja je sada u funkciji.
"Plan je da se ova saradnja proširi sa Sjevernom Makedonijom i Grčkom. Što se tiče zajedničkih ulaganja, imali smo neke ideje i inicijative, ali one još nisu u fazi razvoja“, kaže Rizvanolli.
Çeku ocijenjuje da bez lokalnog i međunarodnog političkog konsenzusa energetski sektor ne može da se razvije, ističući da njegova nerazvijenost takođe podriva bezbjednost države.
"Moramo da okrenemo ulogu USAID-a, Svjetske banke, GIZ-a, kancelarije Evropske unije ka energetici kako bismo izgradili dobar konzorcijum koji bi izradio razvojne politike za energetski sektor jer će Kosovo ostati zavisno od uvoza do 2050. godine. Izgubićemo značajna sredstva iz kosovskog budžeta za kupovinu struje”, kaže Rizvanolli.
Kosovo trenutno većinu svojih potreba za električnom energijom zadovoljava iz dvije stare termoelektrane koje rade na lignit i koje se smatraju štetnim po životnu sredinu. Međutim, potrebe Kosova za električnom energijom premašuju proizvodne kapacitete, posebno tokom zime, zbog čega se zemlja suočava sa brojnim problemima poput skupog uvoza, ograničenja i visokog zagađenja životne sredine.
