Razmjena teritorije!? Bolton: Grenell bi mogao da se vrati pitanjima Zapadnog Balkana
Bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton ocjenio je da bi u novoj američkoj administraciji Richard Grenell sa dodjeljenom funkcijom specijalnog izaslanika mogao da se vrati pitanjima Zapadnog Balkana, ali da je teško reći koliko će ovaj region biti među prioritetima Bijele kuće.
„Mislim da je moguće da će Richard Grenell ponovo preuzeti ovaj zadatak. Njegov mandat specijalnog izaslanika je veoma širok, veoma, veoma nejasan, ali on je već ranije bio u tome. Mogu reći, iz svog iskustva kao savjetnika za nacionalnu bezbjednost, razumijem koliko je to složeno. Ja sam se bavio regionom tokom raspada Jugoslavije, tokom prve Bushove administracije 1991-1992, tako da je to složeno“, izjavio je Bolton u intervjuu za Gazetu express.
On je dodao da je veoma važno ukoliko je nova američka administracija zaista ozbiljna u pronalaženju načina za postizanje trajnih sporazuma između strana u regionu.
„U suprotnom će intervenisati autsajderi koji nemaju interesa za mir i stabilnost u regionu, a ono što je već komplikovano može postati još gore“, naglasio je Bolton.
Od izbora te ličnosti će, smatra, zavisiti i da li će se Trump u novom mandatu zalagati za konačni sporazum između Kosova i Srbije.
„Mislim da djelimično zavisi od toga ko preuzima odgovornost. Ako je Grenell, zbog njegovog prethodnog angažmana, mislim da će mu dati prioritet. Moj stav je uvijek bio da, na kraju krajeva, u sporu Kosovo-Srbija, kakva god da je konačna odluka, ona mora biti prihvatljiva za obe strane. Neće biti spoljno nametnutog rješenja. A da postoji, rizik bi bio prevelik da ne bi potrajao“, naveo je on.
Bolton nije isključio opciju razmjene teritorija koja je bila aktuelna tokom prvog Trumpovog mandata.
„Znam da se mnogim ljudima u regionu uopšte ne sviđa ideja o razmjeni teritorija. Kažu da kada jednom počneš da radiš, tome nema kraja. Ovo bi donelo nestabilnost. Moj stav je bio da nigdje ne govorimo o promjeni granica, osim kada se strane koje dijele granicu slože. Ideja da treba da postoji razmjena teritorija naginje se u korist jedne strane, ideja da nikada ne može biti razmjene teritorija naginje se u korist druge strane. Mislim da je ovo vrsta pregovora za koje može pomoći autsajder, može da daje kompromisne prijedloge, ali to je zaista nešto što zahtjeva da najviši nivoi Kosova i Srbije budu u privatnoj prostoriji da vide da li lideri to mogu da riješe. I onda to mogu da prođu kroz svoje ustavne procese tako da, ako parlament mora da ga usvoji, postoji većina za to“, istakao je Bolton.
Precizirao je da na osnovu njegovog učešća u tom procesu Kosovo i Srbija su tada bili blizu postizanja sporazuma, ali Skupština Kosova tada nije bila spreman da krene naprijed.
„Na osnovu mog ograničenog učešća, lideri su možda bili blizu sporazuma, ali njihovi parlamenti, barem u slučaju Kosova, nisu bili spremni da krenu naprijed. Ovo nije stabilno rješenje, i iako je frustrirajuće, mislim da je vrijedno truda da vidimo da li postoji način da se pronađe stabilno rješenje. Jer prihvatanje drugog privremenog rješenja samo otvara mogućnost još većeg sukoba. I, u mjeri u kojoj postoji politička neizvesnost na Zapadnom Balkanu, to ometa strane ekonomske investicije. To otežava ulazak u EU i Neto. Niko ne potcjenjuje težinu ovoga, ali mislim da korist za sve - Srbiju, Kosovo i region u cjelini - pokazuje da je vredan truda, ma koliko težak bio“, naglašava Bolton.
Tokom prvog Trumpovog mandata Bolton se bavio i pitanjem dijaloga Kosova i Srbije. Upitan ko je od predstavnika Kosova i Srbije prvi stavio na sto ideju o korekciji granica i ima li istine da je u tome učestvovao i bivši premijer Velike Britanije, on je kazao da je prvo o tome razgovarao sa Toniyem Blairom.
„Moj prvi razgovor koji je uključivao mogućnost teritorijalne razmjene bio je sa Toniyem Blairom. Došao je da me posjeti u Bijeloj kući. Poznavao sam ga još iz vremena kada je bio premijer za vrijeme administracije Georga W. Busha i podsticao me je da se uključim da vidim da li mogu da budem od koristi. Mislio sam da je dao razuman prijedlog i, uz svo dužno poštovanje prema našim prijateljima u Zapadnoj Evropi, mislio sam da nisu mnogo napredovali. Možda bi neko sa druge strane Atlantika mogao da pomogne. Ali taj razgovor sa Toniyem Blairom je zaista pomogao da u mom umu formiram stav da je to u suštini pitanje Kosova i Srbije i da bi drugi mogli da im požele dobro i da pokušaju da olakšaju stvari. Ali ideja da će postojati spoljno nametnuto rješenje, bilo da se radi o razmjeni teritorija ili ne, ne bi okončala problem“, otkrio je Bolton.
Na pitanje da li je ideja o razmjeni teritorija ili korekciji granica bila dio prvobitnog Vašingtonskog sporazuma koji su pripremili da potpišu predsjednik Hashim Thaçi i predsjednik Srbije Aleksnader Vučić, Bolton kaže da se dogovor desio nakon što je otišao iz Bijele kuće.
„Dogovor se desio nakon što sam otišao. I ne znam sigurno. Nisam video tekst. Moj stav je bio da nisam protiv razmjene zemljišta. Kao što sam rekao, nisam to smatrao presedanom koji vezuje bilo koga drugog na Balkanu. Ne možete biti primorani na nešto sa čime se ne slažete. Dakle, ako je bilo teritorijalnih sporova između drugih država, na njih ne bi trebalo da utiče nikakav sporazum postignut između strana u drugom teritorijalnom sporu. Reći da su teritorijalne razmjene preduslov za postizanje sporazuma može se tumačiti kao najava ili favorizovanje jedne strane u odnosu na drugu. To nisam pokušavao da uradim“, rekao je Bolton.
Objasnio je da je on pokušao da natjera i Vučića i Thaçija da rade zajedno.
„Bar sa svoje strane, pokušavao sam da nateram dva lidera, Vučića i Thaçija, da rade zajedno, koji su se zapravo potrudili da se dogovore, za to je potrebna hrabrost, to je dio političkog vođstva i mislim da su morali da budu podržavani bez obzira na to da li su uspjeli ili neuspjeli. Vredelo je truda“, precizirao je on.
Komentarišući odnose Kosova i SAD i kakav će biti odnos Trumpa, Bolton je rekao da će se Trump ponašati kao u svom prvom mandatu.
„Mislim da ako će Trumpov drugi mandat biti kao njegov prvi, ako se suoči sa nečim što je Bidenova administracija uradila, njegova trenutna reakcija će biti da uradi suprotno. Pa ćemo vidjeti da li slijedi ovaj obrazac. Ali mislim da zbog promjene pristupa koji Trump ima po mnogim pitanjima, ponekad ispravnom, ponekad pogrešnom, mislim da bi Vlada Kosova trebalo da vidi ovo kao novu priliku. Biće to drugačiji State department. Biće to drugačija Bijela kuća jer zbog prirode našeg političkog sistema, kada dođe do promjene u partiji koja kontroliše Bijelu kuću, često se politike značajno mijenjaju, za razliku od mnogih parlamentarnih sistema u kojima se može promjeniti vladavina, ali jezgro politika se ne menja toliko. Zato mislim da bi svi lideri u regionu koji su zabrinuti zbog kontinuirane nesigurnosti trebalo da kažu: evo prilike, postoji novi pristup u Vašingtonu, i neke probleme možemo sagledati iz drugačije perspektive, a možda će to pomoći u pronalaženju rješenja. Mislim da treba biti optimista u pogledu mogućnosti“, kazao je Bolton.
Komentarišući posljednje Trumpove izjave, posebno vezane za Grenland Bolton je rekao da niko ne treba da brine o mogućoj američkoj invaziji.
„Niko u Panami, Grenlandu ili Kanadi ne treba da brine o američkoj invaziji, to se neće dogoditi. Takođe je teško vidjeti šta je Trump mislio da dobija takvim komentarima. Pitanje Grenlanda i bezbjednosti za SAD, Kanadu i ceo Nato savez je veoma ozbiljno pitanje. Suočavamo se sa prijetnjama na Arktiku od Rusije i Kine, koja teži da postane arktička sila“, kazao je on.
On je ocjenio da je za budućnost Grenlanda važno da ostane u sastavu Natoa i da je interes ove Alijanse da bude zaštićen.
„Ali najbolji način da se to uradi je kroz tihe razgovore sa autonomnom vladom Grenlanda i vladom Danske, a ne na veoma javan način. Efikasno radeći ono što je uradio 2019. u odnosu na Grenland, Trump postavlja prepreke na putu postizanja ciljeva za koje kaže da želi da postigne, jer je za Dansku i Grenland ovo očigledno veoma osjetljivo pitanje“, pojasnio je Bolton.
Dodao je da izjave da se razmišlja o upotrebi sile nije pravi način da se pridobiju prijatelji.
„Objašnjavanje da razmišljate o upotrebi sile protiv njih, protiv NATO saveznika, nije pravi način da pridobijete prijatelje i utičete na ljude. Postoje ozbiljna pitanja u vezi sa prijetnjama koje predstavljaju Kina i Rusija“, objasnio je on.
Dodao je da postoje ozbiljni problemi za kineske kompanije koje upravljaju aspektima Panamskog kanala, baš kao što postoje problemi za kineske kompanije koje upravljaju velikim lukama i lukama širom svijeta.
„Ova pitanja se takođe mogu rešavati privatno, sa vladom Paname. Ovo je najbolji način da to uradite. A ideja da će Kanada nekako postati dio Sjedinjenih Država, ne očekujem da će se to desiti. Ako bi pitali Kanađane, mislim da oni nisu oduševljeni time. Ne mogu da objasnim Trumpovo ponašanje. To nema nekog posebnog smisla, ali tako funkcioniše. Ironija je, međutim, u svakom od ova tri slučaja da njegov sopstveni učinak otežava postizanje ciljeva za koje kaže da želi da postigne. Dakle, priprema se za neuspjeh u stvarima za koje kaže da su važne“, kazao je Bolton.
Upitan da li će Trump u svom mandatu prekinuti rat ili nastaviti da dostavlja vojnu pomoć Ukrajini, Bolton smatra da novi predsjednik SAD ima iskrenu namjeru da „sa stola“ skine sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku.
„On ih vidi kao Bidenove probleme. Radije se ne bi bavio njima. Tokom kampanje rekao je da može da riješi pitanje Ukrajine tako što će Putina i Zelenskog staviti u sobu, a da će biti potrebno 24 sata da se postigne dogovor i nađe rješenje. On je na posljednjoj konferenciji za novinare rekao da zapravo misli da je to komplikovanije od toga, što je očigledno tačno. Ali mislim da njegova želja da okonča sukob, ako je to zaista ono što ga zanima, pokazuje da je manje zabrinut za uslove sporazuma. Odnosno, manje zabrinuti za to kako se rat završava i za uslove koji će uslediti nakon njegovog završetka. I zabrinut sam da bi ovo mogla biti loša vijest za Ukrajinu, pošto Rusija drži ukrajinsku teritoriju, mnogo više ukrajinske teritorije nego što Ukrajina drži rusku teritoriju“, ističe Bolton.
Ocjenjuje i da u slučaju da se konflikt u Ukrajini zamrzne to bi dovelo do toga da Rusija i dalje ima kontrolu nad duplo većom teritorijom nego prije 24. februara 2022.
„To bi mogao biti veliki problem za Ukrajinu. Trump, kao i obično, nije konkretan. To je za sada u redu, pošto on još nije predsjednik. Ali poslije podne 20. januara, kada bude govorio o Ukrajini, njegove izjave više neće biti hipotetičke. On će biti predsjednik i izražavaće politiku SAD. Stoga, ako ima ideju kako da nastavi sa okončanjem rata, u tom trenutku moraće da kaže i Rusiji i Ukrajini šta misli da je ta ideja“, naglašava Bolton.
Upravo ovakvo scenarija Bolton se najviše i pribojava zato što bi - najviše obradovalo Kremlj.
„Brinem se da bi i sam Trump mogao da kaže, kao što je njegov potpredsjednički kandidat tokom kampanje, da ako dođe do prekida vatre duž postojećih linija fronta, hajde da ih zamrznemo, a onda bi se Ukrajina obavezala da neće ući u Nato, to bi bilo rješenje za koje je kandidat za potpredsjednika James David Vance rekao da mu je prihvatljivo. Ako je ovo Trumpov stav, to je veoma loše za Nato. Ovo je rješenje koje bi veoma obradovalo Kremlj. I mislim da Ukrajina to ne bi prihvatila. A onda će to potencijalno postaviti pitanje: pa, ako Ukrajina ne prihvati te uslove (iako može biti modifikacija), ali generalno, ako prijedlog nije prihvatljiv za Ukrajinu, da li bi Trump zaustavio američku vojnu pomoć? Ako jeste, to bi moglo imati razorne posljedice po Ukrajinu. Samo sam nervozan zbog položaja u kojem se nalazi Ukrajina, s obzirom na Trumpovu osnovnu želju da ovaj rat ostavi iza sebe“, podvlači Bolton.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
On je dodao da je veoma važno ukoliko je nova američka administracija zaista ozbiljna u pronalaženju načina za postizanje trajnih sporazuma između strana u regionu.
„U suprotnom će intervenisati autsajderi koji nemaju interesa za mir i stabilnost u regionu, a ono što je već komplikovano može postati još gore“, naglasio je Bolton.
Od izbora te ličnosti će, smatra, zavisiti i da li će se Trump u novom mandatu zalagati za konačni sporazum između Kosova i Srbije.
„Mislim da djelimično zavisi od toga ko preuzima odgovornost. Ako je Grenell, zbog njegovog prethodnog angažmana, mislim da će mu dati prioritet. Moj stav je uvijek bio da, na kraju krajeva, u sporu Kosovo-Srbija, kakva god da je konačna odluka, ona mora biti prihvatljiva za obe strane. Neće biti spoljno nametnutog rješenja. A da postoji, rizik bi bio prevelik da ne bi potrajao“, naveo je on.
Bolton nije isključio opciju razmjene teritorija koja je bila aktuelna tokom prvog Trumpovog mandata.
„Znam da se mnogim ljudima u regionu uopšte ne sviđa ideja o razmjeni teritorija. Kažu da kada jednom počneš da radiš, tome nema kraja. Ovo bi donelo nestabilnost. Moj stav je bio da nigdje ne govorimo o promjeni granica, osim kada se strane koje dijele granicu slože. Ideja da treba da postoji razmjena teritorija naginje se u korist jedne strane, ideja da nikada ne može biti razmjene teritorija naginje se u korist druge strane. Mislim da je ovo vrsta pregovora za koje može pomoći autsajder, može da daje kompromisne prijedloge, ali to je zaista nešto što zahtjeva da najviši nivoi Kosova i Srbije budu u privatnoj prostoriji da vide da li lideri to mogu da riješe. I onda to mogu da prođu kroz svoje ustavne procese tako da, ako parlament mora da ga usvoji, postoji većina za to“, istakao je Bolton.
Precizirao je da na osnovu njegovog učešća u tom procesu Kosovo i Srbija su tada bili blizu postizanja sporazuma, ali Skupština Kosova tada nije bila spreman da krene naprijed.
„Na osnovu mog ograničenog učešća, lideri su možda bili blizu sporazuma, ali njihovi parlamenti, barem u slučaju Kosova, nisu bili spremni da krenu naprijed. Ovo nije stabilno rješenje, i iako je frustrirajuće, mislim da je vrijedno truda da vidimo da li postoji način da se pronađe stabilno rješenje. Jer prihvatanje drugog privremenog rješenja samo otvara mogućnost još većeg sukoba. I, u mjeri u kojoj postoji politička neizvesnost na Zapadnom Balkanu, to ometa strane ekonomske investicije. To otežava ulazak u EU i Neto. Niko ne potcjenjuje težinu ovoga, ali mislim da korist za sve - Srbiju, Kosovo i region u cjelini - pokazuje da je vredan truda, ma koliko težak bio“, naglašava Bolton.
Tokom prvog Trumpovog mandata Bolton se bavio i pitanjem dijaloga Kosova i Srbije. Upitan ko je od predstavnika Kosova i Srbije prvi stavio na sto ideju o korekciji granica i ima li istine da je u tome učestvovao i bivši premijer Velike Britanije, on je kazao da je prvo o tome razgovarao sa Toniyem Blairom.
„Moj prvi razgovor koji je uključivao mogućnost teritorijalne razmjene bio je sa Toniyem Blairom. Došao je da me posjeti u Bijeloj kući. Poznavao sam ga još iz vremena kada je bio premijer za vrijeme administracije Georga W. Busha i podsticao me je da se uključim da vidim da li mogu da budem od koristi. Mislio sam da je dao razuman prijedlog i, uz svo dužno poštovanje prema našim prijateljima u Zapadnoj Evropi, mislio sam da nisu mnogo napredovali. Možda bi neko sa druge strane Atlantika mogao da pomogne. Ali taj razgovor sa Toniyem Blairom je zaista pomogao da u mom umu formiram stav da je to u suštini pitanje Kosova i Srbije i da bi drugi mogli da im požele dobro i da pokušaju da olakšaju stvari. Ali ideja da će postojati spoljno nametnuto rješenje, bilo da se radi o razmjeni teritorija ili ne, ne bi okončala problem“, otkrio je Bolton.
Na pitanje da li je ideja o razmjeni teritorija ili korekciji granica bila dio prvobitnog Vašingtonskog sporazuma koji su pripremili da potpišu predsjednik Hashim Thaçi i predsjednik Srbije Aleksnader Vučić, Bolton kaže da se dogovor desio nakon što je otišao iz Bijele kuće.
„Dogovor se desio nakon što sam otišao. I ne znam sigurno. Nisam video tekst. Moj stav je bio da nisam protiv razmjene zemljišta. Kao što sam rekao, nisam to smatrao presedanom koji vezuje bilo koga drugog na Balkanu. Ne možete biti primorani na nešto sa čime se ne slažete. Dakle, ako je bilo teritorijalnih sporova između drugih država, na njih ne bi trebalo da utiče nikakav sporazum postignut između strana u drugom teritorijalnom sporu. Reći da su teritorijalne razmjene preduslov za postizanje sporazuma može se tumačiti kao najava ili favorizovanje jedne strane u odnosu na drugu. To nisam pokušavao da uradim“, rekao je Bolton.
Objasnio je da je on pokušao da natjera i Vučića i Thaçija da rade zajedno.
„Bar sa svoje strane, pokušavao sam da nateram dva lidera, Vučića i Thaçija, da rade zajedno, koji su se zapravo potrudili da se dogovore, za to je potrebna hrabrost, to je dio političkog vođstva i mislim da su morali da budu podržavani bez obzira na to da li su uspjeli ili neuspjeli. Vredelo je truda“, precizirao je on.
Komentarišući odnose Kosova i SAD i kakav će biti odnos Trumpa, Bolton je rekao da će se Trump ponašati kao u svom prvom mandatu.
„Mislim da ako će Trumpov drugi mandat biti kao njegov prvi, ako se suoči sa nečim što je Bidenova administracija uradila, njegova trenutna reakcija će biti da uradi suprotno. Pa ćemo vidjeti da li slijedi ovaj obrazac. Ali mislim da zbog promjene pristupa koji Trump ima po mnogim pitanjima, ponekad ispravnom, ponekad pogrešnom, mislim da bi Vlada Kosova trebalo da vidi ovo kao novu priliku. Biće to drugačiji State department. Biće to drugačija Bijela kuća jer zbog prirode našeg političkog sistema, kada dođe do promjene u partiji koja kontroliše Bijelu kuću, često se politike značajno mijenjaju, za razliku od mnogih parlamentarnih sistema u kojima se može promjeniti vladavina, ali jezgro politika se ne menja toliko. Zato mislim da bi svi lideri u regionu koji su zabrinuti zbog kontinuirane nesigurnosti trebalo da kažu: evo prilike, postoji novi pristup u Vašingtonu, i neke probleme možemo sagledati iz drugačije perspektive, a možda će to pomoći u pronalaženju rješenja. Mislim da treba biti optimista u pogledu mogućnosti“, kazao je Bolton.
Komentarišući posljednje Trumpove izjave, posebno vezane za Grenland Bolton je rekao da niko ne treba da brine o mogućoj američkoj invaziji.
„Niko u Panami, Grenlandu ili Kanadi ne treba da brine o američkoj invaziji, to se neće dogoditi. Takođe je teško vidjeti šta je Trump mislio da dobija takvim komentarima. Pitanje Grenlanda i bezbjednosti za SAD, Kanadu i ceo Nato savez je veoma ozbiljno pitanje. Suočavamo se sa prijetnjama na Arktiku od Rusije i Kine, koja teži da postane arktička sila“, kazao je on.
On je ocjenio da je za budućnost Grenlanda važno da ostane u sastavu Natoa i da je interes ove Alijanse da bude zaštićen.
„Ali najbolji način da se to uradi je kroz tihe razgovore sa autonomnom vladom Grenlanda i vladom Danske, a ne na veoma javan način. Efikasno radeći ono što je uradio 2019. u odnosu na Grenland, Trump postavlja prepreke na putu postizanja ciljeva za koje kaže da želi da postigne, jer je za Dansku i Grenland ovo očigledno veoma osjetljivo pitanje“, pojasnio je Bolton.
Dodao je da izjave da se razmišlja o upotrebi sile nije pravi način da se pridobiju prijatelji.
„Objašnjavanje da razmišljate o upotrebi sile protiv njih, protiv NATO saveznika, nije pravi način da pridobijete prijatelje i utičete na ljude. Postoje ozbiljna pitanja u vezi sa prijetnjama koje predstavljaju Kina i Rusija“, objasnio je on.
Dodao je da postoje ozbiljni problemi za kineske kompanije koje upravljaju aspektima Panamskog kanala, baš kao što postoje problemi za kineske kompanije koje upravljaju velikim lukama i lukama širom svijeta.
„Ova pitanja se takođe mogu rešavati privatno, sa vladom Paname. Ovo je najbolji način da to uradite. A ideja da će Kanada nekako postati dio Sjedinjenih Država, ne očekujem da će se to desiti. Ako bi pitali Kanađane, mislim da oni nisu oduševljeni time. Ne mogu da objasnim Trumpovo ponašanje. To nema nekog posebnog smisla, ali tako funkcioniše. Ironija je, međutim, u svakom od ova tri slučaja da njegov sopstveni učinak otežava postizanje ciljeva za koje kaže da želi da postigne. Dakle, priprema se za neuspjeh u stvarima za koje kaže da su važne“, kazao je Bolton.
Upitan da li će Trump u svom mandatu prekinuti rat ili nastaviti da dostavlja vojnu pomoć Ukrajini, Bolton smatra da novi predsjednik SAD ima iskrenu namjeru da „sa stola“ skine sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku.
„On ih vidi kao Bidenove probleme. Radije se ne bi bavio njima. Tokom kampanje rekao je da može da riješi pitanje Ukrajine tako što će Putina i Zelenskog staviti u sobu, a da će biti potrebno 24 sata da se postigne dogovor i nađe rješenje. On je na posljednjoj konferenciji za novinare rekao da zapravo misli da je to komplikovanije od toga, što je očigledno tačno. Ali mislim da njegova želja da okonča sukob, ako je to zaista ono što ga zanima, pokazuje da je manje zabrinut za uslove sporazuma. Odnosno, manje zabrinuti za to kako se rat završava i za uslove koji će uslediti nakon njegovog završetka. I zabrinut sam da bi ovo mogla biti loša vijest za Ukrajinu, pošto Rusija drži ukrajinsku teritoriju, mnogo više ukrajinske teritorije nego što Ukrajina drži rusku teritoriju“, ističe Bolton.
Ocjenjuje i da u slučaju da se konflikt u Ukrajini zamrzne to bi dovelo do toga da Rusija i dalje ima kontrolu nad duplo većom teritorijom nego prije 24. februara 2022.
„To bi mogao biti veliki problem za Ukrajinu. Trump, kao i obično, nije konkretan. To je za sada u redu, pošto on još nije predsjednik. Ali poslije podne 20. januara, kada bude govorio o Ukrajini, njegove izjave više neće biti hipotetičke. On će biti predsjednik i izražavaće politiku SAD. Stoga, ako ima ideju kako da nastavi sa okončanjem rata, u tom trenutku moraće da kaže i Rusiji i Ukrajini šta misli da je ta ideja“, naglašava Bolton.
Upravo ovakvo scenarija Bolton se najviše i pribojava zato što bi - najviše obradovalo Kremlj.
„Brinem se da bi i sam Trump mogao da kaže, kao što je njegov potpredsjednički kandidat tokom kampanje, da ako dođe do prekida vatre duž postojećih linija fronta, hajde da ih zamrznemo, a onda bi se Ukrajina obavezala da neće ući u Nato, to bi bilo rješenje za koje je kandidat za potpredsjednika James David Vance rekao da mu je prihvatljivo. Ako je ovo Trumpov stav, to je veoma loše za Nato. Ovo je rješenje koje bi veoma obradovalo Kremlj. I mislim da Ukrajina to ne bi prihvatila. A onda će to potencijalno postaviti pitanje: pa, ako Ukrajina ne prihvati te uslove (iako može biti modifikacija), ali generalno, ako prijedlog nije prihvatljiv za Ukrajinu, da li bi Trump zaustavio američku vojnu pomoć? Ako jeste, to bi moglo imati razorne posljedice po Ukrajinu. Samo sam nervozan zbog položaja u kojem se nalazi Ukrajina, s obzirom na Trumpovu osnovnu želju da ovaj rat ostavi iza sebe“, podvlači Bolton.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
