"Bježidržava" Veći broj tražilaca azila sa Kosova u EU zbog ekonomske situacije i vizne liberalizacije
Broj tražilaca azila u EU sa Kosova u prvih sedam mjeseci prošle godine povećan je za 108 odsto u odnosu na isti period 2023. Agim Shahini kaže da je za to više razloga, od kojih je prvi loš životni standard. Safet Gërxhaliu navodi da nema nijedne kompanije koja bi zadržala mlade, dok Petar Đorđević kaže da je to prirodan tok okolnosti zato što je Kosovo dobilo viznu liberalizaciju, piše Euronews Serbia.
„Ima dosta razloga. Kao prvo, standard života. A u standard života ulaze i plate, zdravstvo, osiguranje, pa ulaze prosvjeta, edukacija, ambijent i sve to u jednu grupu jednog čovjeka i on ne može da nađe sebe ovdje. I ide negdje tamo gdje je bolje“, rekao je Agim Shahini iz Poslovne alijanse Kosova.
Da je ovo prirodan tok okolnosti zato što je Kosovo dobilo viznu liberalizaciju, kaže Petar Đorđević iz Mlade aktivne Gračanice.
„Već je bilo poznato da veliki broj mladih ljudi, posebno iz albanske zajednice, želi da ode negdje u inostranstvo, tako da je ovo možda i olakšalo taj put, pa su i zahtjevi vjerovatno veći upravo zbog toga“, rekao je on.
Više zahtjeva za azil iz regiona stiglo je samo iz Albanije. Slijedi Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina i na kraju Crna Gora.
„Ljudi sa Zapadnog Balkana, ne samo sa Kosova, primjećuju da je malo pomaka u poboljšanju života, pa se sve više odlučuju da napuste zemlju i odu u Evropsku Uniju koja od toga ima koristi. Njemačka poslovno ima koristi. Ovo je dobro za Evropsku uniju, ali je katastrofa za zemlje Zapadnog Balkana“, naveo je direktor Fondacije "Fridrih Ebert" za Sjevernu Makedoniju Peter Hurelbrink.
Shahini naglašava da Vlada Kosova treba da pravi strategiju kako da drži svoj narod.
„Da ne odu, jer ti ljudi kad odu, teško da se vraćaju“, rekao je on.
Iz Vlade Kosova nije bilo komentara na izvještaj o povećanom broju tražilaca azila, osim tvrdnji da za odlazak sa Kosova nema razloga.
Koliko i da li Srbi sa Kosova podnose zahtjeve za azil, podataka nema.
„Među Srbima definitivno je najpopularnija destinacija za odlazak centralna Srbija. Gradovi poput Niša, Beograda, Novog Sada. I mislim da tu najviše mladi Srbi odlaze. I mislim da rijetko kad pristupaju tim standardnim procedurama za traženje azila, već oni odlaze svojevoljno, tražeći posao i bolje uslove života“, navodi Đorđević.
Evropska komisija je od Kosova, kao i od svih u regionu, između ostalog u izvještaju zatražila i uspostavljanje mehanizama za razmjenu podataka sa članicama Evropske unije, kako bi se pratio tok ilegalne imigracije i trendovi zahtjeva za azil.
Komentarišući ovaj trend, Safet Gërxhaliu, nekadašnji predsjednik Privredne komore Kosova, rekao je da je najveći problem što ovaj trend teško može da se smiri, a nema nikakvih pozitivnih kampanja koje bi na neki način motivisale mlade da ostanu na ovim prostorima.
„Najveći problem je u tome što ne odlaze samo mladi bez posla, bez perspektive, nego odlaze i porodice koje imaju jedan životni standard. Jer jednostavno, ako imate političku nesigurnost, ako imate taj maratonski dijalog, ako imate stalne najave i dojave za neke tenzije, ulije se neki strah koji jednostavno utiče na to da ljudi pokušavaju tražiti sigurnost i bezbjednost bilo gdje u Evropi. U tom kontekstu, mislim da prioritet vlada na Zapadnom Balkanu mora da bude dijalog i kroz taj dijalog da se vrati izgubljeno povjerenje da na ovim prostorima može da se gradi perspektiva, a pored toga, kad se doda svemu tome i ta realnost da i države EU nisu više one koje su bile nekada, jer glavne države su imale tzv. ekonomsku recesiju, imaju problema, mislim da se to dokazuje da moramo daleko više da komuniciramo, da riješavamo probleme, da gledamo budućnost“, rekao je on.
Kako je napomenuo, jedan od faktora što ljudi odlaze je ekonomski, a na pitanje koliko je tome doprinela i vizna liberalizacija, Gërxhaliu kaže da je bilo debata kada došlo do vizne liberalizacije.
„Jednostavno oni su shvatili da život nema drugo poluvrijeme. Ali sve to mora da bude na neki način motivacija za politiku. Da daleko više rade za građane nego za vlast. Jer ako se ojača taj dijalog, ako se rješavaju problemi, ako ima raznih kampanja, da se ljudi motivišu da grade perspektivu u budućnosti ovdje, sigurno bi to bio najveći doprinos koji mi možemo danas uraditi za Kosovo, za Srbiju i za ceo Zapadni Balkan. Ne ide u prilog ni imidžu Zapadnog Balkana, ni perspektivi Zapadnog Balkana ako sve ove države postanu na neki način 'bježidržave'“, naglasio je Gërxhaliu.
Izvor: Euronews Serbia
Da je ovo prirodan tok okolnosti zato što je Kosovo dobilo viznu liberalizaciju, kaže Petar Đorđević iz Mlade aktivne Gračanice.
„Već je bilo poznato da veliki broj mladih ljudi, posebno iz albanske zajednice, želi da ode negdje u inostranstvo, tako da je ovo možda i olakšalo taj put, pa su i zahtjevi vjerovatno veći upravo zbog toga“, rekao je on.
Više zahtjeva za azil iz regiona stiglo je samo iz Albanije. Slijedi Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina i na kraju Crna Gora.
„Ljudi sa Zapadnog Balkana, ne samo sa Kosova, primjećuju da je malo pomaka u poboljšanju života, pa se sve više odlučuju da napuste zemlju i odu u Evropsku Uniju koja od toga ima koristi. Njemačka poslovno ima koristi. Ovo je dobro za Evropsku uniju, ali je katastrofa za zemlje Zapadnog Balkana“, naveo je direktor Fondacije "Fridrih Ebert" za Sjevernu Makedoniju Peter Hurelbrink.
Shahini naglašava da Vlada Kosova treba da pravi strategiju kako da drži svoj narod.
„Da ne odu, jer ti ljudi kad odu, teško da se vraćaju“, rekao je on.
Iz Vlade Kosova nije bilo komentara na izvještaj o povećanom broju tražilaca azila, osim tvrdnji da za odlazak sa Kosova nema razloga.
Koliko i da li Srbi sa Kosova podnose zahtjeve za azil, podataka nema.
„Među Srbima definitivno je najpopularnija destinacija za odlazak centralna Srbija. Gradovi poput Niša, Beograda, Novog Sada. I mislim da tu najviše mladi Srbi odlaze. I mislim da rijetko kad pristupaju tim standardnim procedurama za traženje azila, već oni odlaze svojevoljno, tražeći posao i bolje uslove života“, navodi Đorđević.
Evropska komisija je od Kosova, kao i od svih u regionu, između ostalog u izvještaju zatražila i uspostavljanje mehanizama za razmjenu podataka sa članicama Evropske unije, kako bi se pratio tok ilegalne imigracije i trendovi zahtjeva za azil.
Komentarišući ovaj trend, Safet Gërxhaliu, nekadašnji predsjednik Privredne komore Kosova, rekao je da je najveći problem što ovaj trend teško može da se smiri, a nema nikakvih pozitivnih kampanja koje bi na neki način motivisale mlade da ostanu na ovim prostorima.
„Najveći problem je u tome što ne odlaze samo mladi bez posla, bez perspektive, nego odlaze i porodice koje imaju jedan životni standard. Jer jednostavno, ako imate političku nesigurnost, ako imate taj maratonski dijalog, ako imate stalne najave i dojave za neke tenzije, ulije se neki strah koji jednostavno utiče na to da ljudi pokušavaju tražiti sigurnost i bezbjednost bilo gdje u Evropi. U tom kontekstu, mislim da prioritet vlada na Zapadnom Balkanu mora da bude dijalog i kroz taj dijalog da se vrati izgubljeno povjerenje da na ovim prostorima može da se gradi perspektiva, a pored toga, kad se doda svemu tome i ta realnost da i države EU nisu više one koje su bile nekada, jer glavne države su imale tzv. ekonomsku recesiju, imaju problema, mislim da se to dokazuje da moramo daleko više da komuniciramo, da riješavamo probleme, da gledamo budućnost“, rekao je on.
Kako je napomenuo, jedan od faktora što ljudi odlaze je ekonomski, a na pitanje koliko je tome doprinela i vizna liberalizacija, Gërxhaliu kaže da je bilo debata kada došlo do vizne liberalizacije.
„Jednostavno oni su shvatili da život nema drugo poluvrijeme. Ali sve to mora da bude na neki način motivacija za politiku. Da daleko više rade za građane nego za vlast. Jer ako se ojača taj dijalog, ako se rješavaju problemi, ako ima raznih kampanja, da se ljudi motivišu da grade perspektivu u budućnosti ovdje, sigurno bi to bio najveći doprinos koji mi možemo danas uraditi za Kosovo, za Srbiju i za ceo Zapadni Balkan. Ne ide u prilog ni imidžu Zapadnog Balkana, ni perspektivi Zapadnog Balkana ako sve ove države postanu na neki način 'bježidržave'“, naglasio je Gërxhaliu.
Izvor: Euronews Serbia
