Pitanje? EU i Zapadni Balkan u 2025. godini: Normalizacija odnosa Kosova i Srbije ili nove tenzije?
Godinu na izmaku obilježili su ključni izbori, u Evropi i u Sjedinjenim Državama, ali i kontinuirane tenzije u najkrhkijim delovima Zapadnog Balkana. Proširenje Evropske unije ima potencijal da stabilizuje region, ali postavlja se pitanje kako će nova američka administracija uticati na regionalna pitanja, kao i hoće li Kosovo i Srbija krenuti put normalizacije ili zaoštriti odnose, piše portal European Western Balkans (EWB).
Dolazeća Trumpova administracija nije posvetila mnogo pažnje Zapadnom Balkanu i sumnja se da će region igrati važnu ulogu u spoljnoj politici SAD. Ipak, globalni uticaj ove administracije mogao bi se odraziti i na Balkan.
Iako region nikada nije daleko od vanrednih izbora, do sada su zakazana samo dva redovna izbora – na Kosovu u februaru i u Albaniji u maju. U obe zemlje, funkcioneri su favoriti za povratak na funkcije. Demokratija na Zapadnom Balkanu i dalje pati od mnogih dugogodišnjih problema, a mobilizacija građana na ulici, posebno u Srbiji, dobija na značaju, piše portal European Western Balkans (EWB).
2025 – ključna godina za nastavak zamaha proširenja EU
Evropska komisija, koju je u to vrijeme vodio Jean-Claude Juncker, usvojila je 2018. godine strategiju proširenja kojom je 2025. određena godina potencijalnog pristupanja Srbije i Crne Gore. To se i tada opisivalo kao preambiciozno, a ispostavilo se da je tako, pošto je stigla 2025. godina i nijedna zemlja nije na pragu ulaska u Uniju. Ujedno nije predložena nijedna određena godina kao alternativa.
Međutim, nakon izbijanja rata u Ukrajini, lideri EU su ponovo počeli da pominju proširenje kao prioritet. Nedavno su se pominjali novi datumi, barem u slučajevima Crne Gore i Albanije, koje sada imaju za cilj da zatvore sva pregovaračka poglavlja do 2026. odnosno 2027. godine.
Rukovodstvo Srbije uložilo je i zapaženiji napor da napravi makar formalni napredak na putu pristupanja EU, koji tek treba da se ostvari.
Proces proširenja se posljednjih mjeseci ubrzao, a 2025. godina će biti ključna da se vidi da li će se ovaj zamah održati.
Nakon zatvaranja tri pregovaračka poglavlja u decembru, Crna Gora planira da ih zatvori naredne godine, a Savjet EU potvrdio je spremnost da „u dogledno vrijeme“ počne rad na pristupnom sporazumu sa tom zemljom.
Poljsko predsjedavanje Savjetom, koje će trajati do 30. juna, posvećeno je ostvarivanju napretka u proširenju.
Evropska komisija će izvršiti reviziju politike 2025. kako bi utvrdila koje reforme su potrebne da bi bila spremna za proširenje. Očekuje se da će pregovori za naredni Višegodišnji finansijski okvir (2028-2034) formalno početi, a njegov sadržaj će poslužiti kao pokazatelj da li EU očekuje da u tom periodu primi nove članice.
Kako će se Trumpova druga administracija nositi sa regionom?
Od kada je osvojio drugi mandat na mestu predsjednika Sjedinjenih Država, ni Donald Trump ni njegovi saradnici nisu naznačili šta planiraju da rade na Zapadnom Balkanu, što ilustruje relativno nizak prioritet regiona za aktuelnu spoljnu politiku SAD.
Tokom Trumpovog prvog mandata, dok je bilo pokušaja da se promjeni kurs po nekim pitanjima, posebno odnosima Kosova i Srbije, uglavnom je preovladavao kontinuitet.
Spoljnopolitički stručnjaci su u svojim predizbornim analizama ocjenili da bi Trumpova pobjeda bila podsticaj konzervativnim i nacionalističkim snagama na Balkanu i da bi američki angažman u Evropi, a posebno u ovom regionu, „mogao značajno da se smanji“.
Neki izabranici Trumpovog kabineta, za koje se smatra da imaju više „establišmentskih“ stavova o spoljnoj politici, otežavaju predviđanje u kojoj mjeri će se situacija promjeniti kada on preuzme vlast 20. januara 2025.
Richarda Grenella, koji je dobro upoznao Balkan tokom Trumpovog prvog mandata kao specijalnog izaslanika predsjednika za dijalog Kosova i Srbije, Trump je izabrao za izaslanika za specijalne misije.
Ostaje nepoznato u kojoj mjeri će se njegov rad fokusirati na Balkan. Srpsko rukovodstvo je već uložilo u dobre odnose sa administracijom koja se vraća, sklapajući poslovne sporazume sa Trumpovim zetom Jaredom Kouschnerom i vjerovatno Donaldom Trumpom mlađim.
Odnosi Kosova i Srbije: Nastavak tenzija ili napredak ka normalizaciji?
Ako na predstojećim izborima na Kosovu ne dođe do većeg poremećaja, premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić će nastaviti da učestvuju u procesu normalizacije koji nije doživeo napredak 2024. godine.
Ustvari, napadom na Banjsku 2023. i nedavnom eksplozijom na kanalu Ibar-Lepenac, tenzije su dostigle vrhunac u protekloj deceniji.
Vučić i Kurti prihvatili su sporazume iz Brisela i Ohrida iz 2023. godine, koji su tada postali dio njihovih pregovaračkih okvira za članstvo u EU. Krajnji cilj sporazuma opisan je kao „de fakto“ priznanje, a strane su pozvane da nastave sa primjenom svojih elemenata, uključujući međusobno prepoznavanje simbola i dokumenata.
Međutim, naredni sastanci u Briselu nisu urodili plodom. Kurtijeve akcije na sjeveru Kosova usmjerene na uspostavljanje pune državne kontrole nad tim područjem, bez formiranja ZSO, mnogi u srpskoj zajednici vide kao kontradiktorne i dovele su do zahlađenja odnosa na Kosovu sa EU i SAD.
Glavni nedostatak Srbije, osim formalnih uslova dijaloga, ostaje krivično gonjenje Milana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za napad na Banjsku 2023.
Mandat specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka ističe u januaru 2025.
Nova visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas nije detaljno iznela svoje planove za posredovanje u dijalogu, uključujući i to da li će imenovati novog specijalnog predstavnika ili sama voditi proces.
Izbori u regionu: Može li neko iznenaditi vlastodršce?
Parlamentarni izbori na Kosovu zakazani su za 9. februar 2025. godine, dok su izbori u Albaniji zakazani za 11. maj 2025.
Aktuelne stranke na čelu sa Albinom Kurtijem na Kosovu i Edijem Ramom u Albaniji imaju prednost da zadrže vlast, ali čak i ako to ne urade, ne očekuju se promjene u njihovoj opštoj geostrateškoj orijentaciji, jer konsenzus o podršci euroatlantskim integracijama i dalje postoji u obe zemlje.
Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija je 2021. osvojio najviše glasova jedne stranke od proglašenja nezavisnosti, što mu je takođe omogućilo da odsluži prvi puni četvorogodišnji mandat.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je stranka zadržala visok nivo podrške i da vodi u odnosu na dvije glavne opozicione stranke, LDK i PDK, sa velikom razlikom.
Kako je kampanja na Kosovu počela, kontroverza je nastala kada je Centralna izborna komisija odbila da ovjeri Srpsku listu, koja je imala dominantan položaj u srpskoj zajednici.
Ostaje da se vidi da li će Srpska lista biti ovjerena po žalbenom postupku.
U Albaniji, vladajuća Socijalistička partija ima za cilj da obezbedi četvrti uzastopni mandat na vlasti pod premijerom Edijem Ramom.
Glavna opoziciona Demokratska stranka pretrpjela je podjele i sukobe u poslednjih nekoliko godina i sada na čelu ima dugogodišnjeg lidera Salija Berishu, bivšeg premijera. Berisha je veći dio ove godine proveo u kućnom pritvoru optužen za korupciju, što on poriče.
Politička atmosfera u Albaniji ostaje veoma polarizovana, što je istaknuto i u izvještajima Evropske komisije. Ipak, zemlja je uspjela da napreduje na svom putu ka EU i očekuje se da će Unija pažljivo pratiti odvijanje predstojećih izbora.
Srbija: Hoće li nemiri koji su u toku potresti vladajuću stranku?
Dok je u junu 2024. godine, nakon pobjede na lokalnim izborima, pozicija vladajuće Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića djelovala prilično stabilno, ubrzo su upali u nevolje nakon što su najavili nastavak iskopavanja litijuma.
Razmjere protesta koji su počeli nakon objave iznenadili su čak i vladajuću stranku. Njihovu situaciju dodatno su otežali masovni protesti i studentske blokade koje su uslijedile poslije tragičnog urušavanja nedavno rekonstruisane železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Za sada je ideja o vanrednim parlamentarnim izborima izneta u javnosti, ali je niko od aktera nije ozbiljno podržao.
Dok su protesti na ulicama masovni, politička opozicija ostaje fragmentisana.
SNS je od 2016. godine uspješno prebrodila više političkih kriza i niz protesta.
Izvor: European Western Balkans
Iako region nikada nije daleko od vanrednih izbora, do sada su zakazana samo dva redovna izbora – na Kosovu u februaru i u Albaniji u maju. U obe zemlje, funkcioneri su favoriti za povratak na funkcije. Demokratija na Zapadnom Balkanu i dalje pati od mnogih dugogodišnjih problema, a mobilizacija građana na ulici, posebno u Srbiji, dobija na značaju, piše portal European Western Balkans (EWB).
2025 – ključna godina za nastavak zamaha proširenja EU
Evropska komisija, koju je u to vrijeme vodio Jean-Claude Juncker, usvojila je 2018. godine strategiju proširenja kojom je 2025. određena godina potencijalnog pristupanja Srbije i Crne Gore. To se i tada opisivalo kao preambiciozno, a ispostavilo se da je tako, pošto je stigla 2025. godina i nijedna zemlja nije na pragu ulaska u Uniju. Ujedno nije predložena nijedna određena godina kao alternativa.
Međutim, nakon izbijanja rata u Ukrajini, lideri EU su ponovo počeli da pominju proširenje kao prioritet. Nedavno su se pominjali novi datumi, barem u slučajevima Crne Gore i Albanije, koje sada imaju za cilj da zatvore sva pregovaračka poglavlja do 2026. odnosno 2027. godine.
Rukovodstvo Srbije uložilo je i zapaženiji napor da napravi makar formalni napredak na putu pristupanja EU, koji tek treba da se ostvari.
Proces proširenja se posljednjih mjeseci ubrzao, a 2025. godina će biti ključna da se vidi da li će se ovaj zamah održati.
Nakon zatvaranja tri pregovaračka poglavlja u decembru, Crna Gora planira da ih zatvori naredne godine, a Savjet EU potvrdio je spremnost da „u dogledno vrijeme“ počne rad na pristupnom sporazumu sa tom zemljom.
Poljsko predsjedavanje Savjetom, koje će trajati do 30. juna, posvećeno je ostvarivanju napretka u proširenju.
Evropska komisija će izvršiti reviziju politike 2025. kako bi utvrdila koje reforme su potrebne da bi bila spremna za proširenje. Očekuje se da će pregovori za naredni Višegodišnji finansijski okvir (2028-2034) formalno početi, a njegov sadržaj će poslužiti kao pokazatelj da li EU očekuje da u tom periodu primi nove članice.
Kako će se Trumpova druga administracija nositi sa regionom?
Od kada je osvojio drugi mandat na mestu predsjednika Sjedinjenih Država, ni Donald Trump ni njegovi saradnici nisu naznačili šta planiraju da rade na Zapadnom Balkanu, što ilustruje relativno nizak prioritet regiona za aktuelnu spoljnu politiku SAD.
Tokom Trumpovog prvog mandata, dok je bilo pokušaja da se promjeni kurs po nekim pitanjima, posebno odnosima Kosova i Srbije, uglavnom je preovladavao kontinuitet.
Spoljnopolitički stručnjaci su u svojim predizbornim analizama ocjenili da bi Trumpova pobjeda bila podsticaj konzervativnim i nacionalističkim snagama na Balkanu i da bi američki angažman u Evropi, a posebno u ovom regionu, „mogao značajno da se smanji“.
Neki izabranici Trumpovog kabineta, za koje se smatra da imaju više „establišmentskih“ stavova o spoljnoj politici, otežavaju predviđanje u kojoj mjeri će se situacija promjeniti kada on preuzme vlast 20. januara 2025.
Richarda Grenella, koji je dobro upoznao Balkan tokom Trumpovog prvog mandata kao specijalnog izaslanika predsjednika za dijalog Kosova i Srbije, Trump je izabrao za izaslanika za specijalne misije.
Ostaje nepoznato u kojoj mjeri će se njegov rad fokusirati na Balkan. Srpsko rukovodstvo je već uložilo u dobre odnose sa administracijom koja se vraća, sklapajući poslovne sporazume sa Trumpovim zetom Jaredom Kouschnerom i vjerovatno Donaldom Trumpom mlađim.
Odnosi Kosova i Srbije: Nastavak tenzija ili napredak ka normalizaciji?
Ako na predstojećim izborima na Kosovu ne dođe do većeg poremećaja, premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić će nastaviti da učestvuju u procesu normalizacije koji nije doživeo napredak 2024. godine.
Ustvari, napadom na Banjsku 2023. i nedavnom eksplozijom na kanalu Ibar-Lepenac, tenzije su dostigle vrhunac u protekloj deceniji.
Vučić i Kurti prihvatili su sporazume iz Brisela i Ohrida iz 2023. godine, koji su tada postali dio njihovih pregovaračkih okvira za članstvo u EU. Krajnji cilj sporazuma opisan je kao „de fakto“ priznanje, a strane su pozvane da nastave sa primjenom svojih elemenata, uključujući međusobno prepoznavanje simbola i dokumenata.
Međutim, naredni sastanci u Briselu nisu urodili plodom. Kurtijeve akcije na sjeveru Kosova usmjerene na uspostavljanje pune državne kontrole nad tim područjem, bez formiranja ZSO, mnogi u srpskoj zajednici vide kao kontradiktorne i dovele su do zahlađenja odnosa na Kosovu sa EU i SAD.
Glavni nedostatak Srbije, osim formalnih uslova dijaloga, ostaje krivično gonjenje Milana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za napad na Banjsku 2023.
Mandat specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka ističe u januaru 2025.
Nova visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas nije detaljno iznela svoje planove za posredovanje u dijalogu, uključujući i to da li će imenovati novog specijalnog predstavnika ili sama voditi proces.
Izbori u regionu: Može li neko iznenaditi vlastodršce?
Parlamentarni izbori na Kosovu zakazani su za 9. februar 2025. godine, dok su izbori u Albaniji zakazani za 11. maj 2025.
Aktuelne stranke na čelu sa Albinom Kurtijem na Kosovu i Edijem Ramom u Albaniji imaju prednost da zadrže vlast, ali čak i ako to ne urade, ne očekuju se promjene u njihovoj opštoj geostrateškoj orijentaciji, jer konsenzus o podršci euroatlantskim integracijama i dalje postoji u obe zemlje.
Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija je 2021. osvojio najviše glasova jedne stranke od proglašenja nezavisnosti, što mu je takođe omogućilo da odsluži prvi puni četvorogodišnji mandat.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je stranka zadržala visok nivo podrške i da vodi u odnosu na dvije glavne opozicione stranke, LDK i PDK, sa velikom razlikom.
Kako je kampanja na Kosovu počela, kontroverza je nastala kada je Centralna izborna komisija odbila da ovjeri Srpsku listu, koja je imala dominantan položaj u srpskoj zajednici.
Ostaje da se vidi da li će Srpska lista biti ovjerena po žalbenom postupku.
U Albaniji, vladajuća Socijalistička partija ima za cilj da obezbedi četvrti uzastopni mandat na vlasti pod premijerom Edijem Ramom.
Glavna opoziciona Demokratska stranka pretrpjela je podjele i sukobe u poslednjih nekoliko godina i sada na čelu ima dugogodišnjeg lidera Salija Berishu, bivšeg premijera. Berisha je veći dio ove godine proveo u kućnom pritvoru optužen za korupciju, što on poriče.
Politička atmosfera u Albaniji ostaje veoma polarizovana, što je istaknuto i u izvještajima Evropske komisije. Ipak, zemlja je uspjela da napreduje na svom putu ka EU i očekuje se da će Unija pažljivo pratiti odvijanje predstojećih izbora.
Srbija: Hoće li nemiri koji su u toku potresti vladajuću stranku?
Dok je u junu 2024. godine, nakon pobjede na lokalnim izborima, pozicija vladajuće Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića djelovala prilično stabilno, ubrzo su upali u nevolje nakon što su najavili nastavak iskopavanja litijuma.
Razmjere protesta koji su počeli nakon objave iznenadili su čak i vladajuću stranku. Njihovu situaciju dodatno su otežali masovni protesti i studentske blokade koje su uslijedile poslije tragičnog urušavanja nedavno rekonstruisane železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Za sada je ideja o vanrednim parlamentarnim izborima izneta u javnosti, ali je niko od aktera nije ozbiljno podržao.
Dok su protesti na ulicama masovni, politička opozicija ostaje fragmentisana.
SNS je od 2016. godine uspješno prebrodila više političkih kriza i niz protesta.
Izvor: European Western Balkans
