
Izet Dushi, star 80 godina, živi u Švedskoj, ali prima penziju iz državnog budžeta Kosova.
Čak i Arifja, stara 75 godina, koja već 21 godinu živi u Njemačkoj, takođe ima pravo na starosnu penziju sa Kosova.
Predstavnici civilnog društva smatraju da treba prekinuti ovu praksu jer je nezakonita i godišnje ošteti državni budžet za preko 51 milion eura.
U međuvremenu, bivši ministar rada i socijalnog staranja, Skënder Reçica, kaže da svi građani Kosova stariji od 65 godina, bez obzira gdje žive, mogu da primaju penziju na osnovu zakona ako ispunjavaju zakonske kriterijume.
Šta Zakon kaže o državnim penzijskim šemama?
Obe penzijske šeme, kao što su starosna i doprinosna, zasnovane na ovom zakonu usvojenom 2014. godine, imaju istu starosnu postavku, koja je 65 godina, i potrebno je da budu stanovnici Kosova i da imaju identifikaciona dokumenta izdata od strane nadležnog organa Kosova.
Rezident, prema zakonu, podrazumeva fizičko prisustvo penzionera preko 183 dana u bilo kom vremenskom periodu u roku od 12 mjeseci u godini.
U međuvremenu, za penzionere koji plaćaju doprinose, potrebno je priložiti dokaz o 15 godina radnog staža prije 1999. godine i da nisu korisnici bilo koje druge penzijske šeme koji se isplaćuje iz državnog budžeta.
Međutim, u izmjenama i dopunama ovog zakona, koje su donete 2023. godine, dodat je stav da se "isplata penzija obustavlja ako penzioner nije stanovnik Kosova".
Prema rezultatima popisa stanovništva, koje je 19. decembra objavila Agencija za statistiku Kosova (ASK), na Kosovu živi 173.875 građana starijih od 65 godina.
Međutim, 202.500 je broj ljudi, prema podacima ove agencije, koji su u novembru ove godine dobili penzije iz državnog budžeta. Starosnih penzionera koji primaju 120 eura mjesečno je 154.167, a 48.333 lica su penzioneri koji primaju od 218 do 318 eura, u zavisnosti od stepena obrazovanja.
Iz poređenja podataka popisa stanovništva i ASK-a, proizilazi da je 28.625 korisnika više nego što ima stanovnika ovog uzrasta, kaže za Radio Slobodna Evropa Selatin Kllokoqi iz nevladine organizacije Demokracia plus.
“Ako izračunamo u prosjeku 150 eura mjesečno, uzimajući u obzir vrijednost osnovne penzije i vrijednost doprinosne penzije, ispada da ti ljudi mjesečno ostvaruju nezakonito preko 4,2 miliona eura ili za godinu dana preko 51 milion eura“, kaže Kllokoqi, dodajući da zakon jasno predviđa da korisnici bilo koje od ovih penzija moraju biti rezidenti ili boraviti šest mjeseci u godini na Kosovu.
Dakle, to nisu stanovnici, već žive van Kosova, kao što su Srbija, Njemačka, Švicarska, Švedska i druge zemlje Evrope i svijeta.
"Dakle, ovo je kršenje zakona jer isti građanin ne može biti stalni stanovnik, rezident, u dvije države", naglašava Kllokoqi.
Ali neki korisnici, poput Izeta Dushija, brane svoja prava.
Dushi ima oko 80 godina, iz Vučitrna je, ali već 32 godine živi u Švedskoj.
Dushi ističe da sa više od 20 godina rada u prosveti u opštini Vučitrn ima penziju od 220 eura mjesečno, za koju kaže da mu pripada po zakonu.
Takođe, smatra da je obaveza javljanja svakih šest mjeseci na provjeru nezgodnom i zamornom.
„Novac koji dobijem trošim na putne karte za Kosovo svakih šest mjeseci, da bih se pojavio u kancelariji za penzionisanje“, kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Da bi se verifikacija završila, iz Njemačke će u februaru sljedeće godine doći i 74-godišnji Arifja iz Prištine.
Kaže da nikada nije radila u Njemačkoj.
Ona prima 120 eura mjesečno kao starosnu penziju iz državnog budžeta Kosova, a oko devet godina, svakog februara i avgusta, pojavljuje se pred nadležnim institucijama na provjeru.
„Ponekad se kajem što sam uzela ovaj novac jer je vrijednost mala i žao mi je penzionera na Kosovu. Tamo primam socijalnu pomoć, čija je vrijednost nekoliko puta veća. Ali, vjerujte, nisam ni mjesec dana potrošila sama, ostavila sam sinu jer on nema veliku platu i koristi je za kurseve svoje djece”, kaže ona.
Primaoci penzija su dužni da se svakih šest mjeseci javljaju najbližim kancelarijama Odjeljenja za penzije koje djeluju u okviru Ministarstva finansija, rada i transfera (MFRT).
Ovo ministarstvo nije odgovorilo na interesovanje RSE-a na pitanje o broju korisnika ovih penzijskih šema koji žive u inostranstvu.
Ali, ukratko, rekli su da "svaki penzioner ima uslov da bude stanovnik Kosova, najmanje 183 dana [šest mjeseci] u toku godine i da se javi svakih šest mjeseci radi verifikacije".
Kako se mogu identifikovati nerezidenti?
Ovo pitanje se ponovo pojavilo nakon objavljivanja popisnih podataka, naglašavajući potrebu za strožijim nadzorom i pravičnom primjenom zakona.
Kllokoqi kaže da preciznija primjena zakona, kao što su inspekcije na terenu, omogućava identifikaciju lica koja nisu stalni stanovnici Kosova i imaju nezakonitu korist iz penzionih šema.
„Sporazumi o saradnji između MFRT, Granične policije i Međunarodnog aerodroma Priština pomogli bi da se identifikuju ljudi koji dolaze na Kosovo samo da bi se javili jednom u šest mjeseci“, naglašava on.
Skënder Asllani, bivši direktor Odjeljenja za penzije u Ministarstvu finansija, slaže se sa ovim, iako smatra da je to težak i problematičan proces.
„Ovo je problem jer imamo [Sjevernu] Makedoniju, Albaniju, gdje se koriste lične karte. Nekad se evidentiraju, a nekad ne. Drugo, imamo srpsku zajednicu, oni imaju dokumenta da žive na Kosovu, imaju imovinu, imaju adrese, ali žive u Srbiji i dolaze i javljaju se svakih šest mjeseci. Nije lako izaći na kraj sa ovim poslom”, kaže on.
Asllani se prisjeća da su nekoliko puta razmišljali o pronalaženju rješenja za ovo pitanje, ali to je bilo nemoguće materijalizirati.
"Nemoguće je brzo pronaći rješenje jer administrativno uputstvo dozvoljava da dođu i jave se dva puta godišnje", naglašava on.
Druga mogućnost, prema Kllokoqiju, je organizovanje kampanje podizanja svijesti kako bi se informisali ljudi koji djeluju nezakonito.
„Zabrana sredstava za ljude koji žive van Kosova stvorila bi uslove za povećanje penzija onima koji žive na Kosovu“, kaže on.
Ali bivši ministar rada i socijalnog staranja, Skënder Reçica, ima drugačije mišljenje.
On kaže da za kršenje zakona ne treba kriviti penzionere, jer su tu mogućnost stvorile same institucije Kosova.
“Oni ispunjavaju zakonske kriterije: dolaze i javljaju se dva puta godišnje”, kaže on.
Bilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju
Jedino rešenje je, prema Reçici, da Vlada Kosova postigne bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju sa drugim zemljama, posebno sa onima u kojima je koncentrisana kosovska dijaspora.
„Kada govorimo o međudržavnim sporazumima, ako je građanin Kosova napunio 65 godina i živi u regionu ili u državama Evropske unije, tamo može da prima i socijalnu pomoć. Međutim, kada postoji bilateralni sporazum, penzija primljena na Kosovu se odbija od beneficija koje se primaju u drugoj zemlji, kao što je Švicarska. Na ovaj način građanin dobija dio sa Kosova, a dio iz druge zemlje, ali ne može da dobije dvije pune penzije”, kaže on.
Iz MFRT-a nisu odgovorili koje mjere će preduzeti da se ova lica identifikuju, ali iz ministarstva kažu da "Kosovo već ima takve sporazume sa Švicarskom, Belgijom, Albanijom i Holandijom".
Sredinom decembra pokrenut je i novi sporazum sa Slovenijom, dok je Vlada u procesu pregovora o sličnim sporazumima sa Austrijom, Turskom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom, saopćeno je iz ministarstva.
Međutim, do sada je MFRT saopštilo da "samo 26 građana koji žive u Švicarskoj i Belgiji imaju koristi od doprinosnih penzija na osnovu ovih sporazuma".
Pored penzionera koji primaju penzije iz državnog budžeta, Vlada Kosova je od 2021. godine počela da dodjeljuje mjesečne dodatke djeci sa kosovskim državljanstvom uzrasta od 0 do 16 godina.
Čak i u ovoj kategoriji, rezultati registracije ASK-a su pokazali veći broj uplata od broja djece sa prebivalištem na Kosovu.
Prema ovim podacima, na Kosovu živi preko 372.000 djece ovog uzrasta, dok je u julu ove godine u Ministarstvu finansija za Radio Slobodna Evropa rečeno da je broj korisnika dostigao preko 404.000 djece.
S tim u vezi, ministar finansija Hekuran Murati je na konferenciji za medije 27. decembra rekao da ne zna tačan broj djece koja ne žive na Kosovu i koja su korisnici dodataka. Međutim, on je dodao da je bilo nekoliko slučajeva kada su porodice djece identifikovane da nisu stanovnici Kosova i da su im ukinute naknade.
Djeca dobijaju 20 eura mjesečno, "a iz porodica sa troje i više djece 30 eura mjesečno".
Pored penzija i redovnih mjesečnih naknada, Vlada Kosova je povodom novogodišnjih praznika za ove kategorije izdvojila iznos od 100 eura.
Predstavnici civilnog društva smatraju da treba prekinuti ovu praksu jer je nezakonita i godišnje ošteti državni budžet za preko 51 milion eura.
U međuvremenu, bivši ministar rada i socijalnog staranja, Skënder Reçica, kaže da svi građani Kosova stariji od 65 godina, bez obzira gdje žive, mogu da primaju penziju na osnovu zakona ako ispunjavaju zakonske kriterijume.
Šta Zakon kaže o državnim penzijskim šemama?
Obe penzijske šeme, kao što su starosna i doprinosna, zasnovane na ovom zakonu usvojenom 2014. godine, imaju istu starosnu postavku, koja je 65 godina, i potrebno je da budu stanovnici Kosova i da imaju identifikaciona dokumenta izdata od strane nadležnog organa Kosova.
Rezident, prema zakonu, podrazumeva fizičko prisustvo penzionera preko 183 dana u bilo kom vremenskom periodu u roku od 12 mjeseci u godini.
U međuvremenu, za penzionere koji plaćaju doprinose, potrebno je priložiti dokaz o 15 godina radnog staža prije 1999. godine i da nisu korisnici bilo koje druge penzijske šeme koji se isplaćuje iz državnog budžeta.
Međutim, u izmjenama i dopunama ovog zakona, koje su donete 2023. godine, dodat je stav da se "isplata penzija obustavlja ako penzioner nije stanovnik Kosova".
Prema rezultatima popisa stanovništva, koje je 19. decembra objavila Agencija za statistiku Kosova (ASK), na Kosovu živi 173.875 građana starijih od 65 godina.
Međutim, 202.500 je broj ljudi, prema podacima ove agencije, koji su u novembru ove godine dobili penzije iz državnog budžeta. Starosnih penzionera koji primaju 120 eura mjesečno je 154.167, a 48.333 lica su penzioneri koji primaju od 218 do 318 eura, u zavisnosti od stepena obrazovanja.
Iz poređenja podataka popisa stanovništva i ASK-a, proizilazi da je 28.625 korisnika više nego što ima stanovnika ovog uzrasta, kaže za Radio Slobodna Evropa Selatin Kllokoqi iz nevladine organizacije Demokracia plus.
“Ako izračunamo u prosjeku 150 eura mjesečno, uzimajući u obzir vrijednost osnovne penzije i vrijednost doprinosne penzije, ispada da ti ljudi mjesečno ostvaruju nezakonito preko 4,2 miliona eura ili za godinu dana preko 51 milion eura“, kaže Kllokoqi, dodajući da zakon jasno predviđa da korisnici bilo koje od ovih penzija moraju biti rezidenti ili boraviti šest mjeseci u godini na Kosovu.
Dakle, to nisu stanovnici, već žive van Kosova, kao što su Srbija, Njemačka, Švicarska, Švedska i druge zemlje Evrope i svijeta.
"Dakle, ovo je kršenje zakona jer isti građanin ne može biti stalni stanovnik, rezident, u dvije države", naglašava Kllokoqi.
Ali neki korisnici, poput Izeta Dushija, brane svoja prava.
Dushi ima oko 80 godina, iz Vučitrna je, ali već 32 godine živi u Švedskoj.
Dushi ističe da sa više od 20 godina rada u prosveti u opštini Vučitrn ima penziju od 220 eura mjesečno, za koju kaže da mu pripada po zakonu.
Takođe, smatra da je obaveza javljanja svakih šest mjeseci na provjeru nezgodnom i zamornom.
„Novac koji dobijem trošim na putne karte za Kosovo svakih šest mjeseci, da bih se pojavio u kancelariji za penzionisanje“, kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Da bi se verifikacija završila, iz Njemačke će u februaru sljedeće godine doći i 74-godišnji Arifja iz Prištine.
Kaže da nikada nije radila u Njemačkoj.
Ona prima 120 eura mjesečno kao starosnu penziju iz državnog budžeta Kosova, a oko devet godina, svakog februara i avgusta, pojavljuje se pred nadležnim institucijama na provjeru.
„Ponekad se kajem što sam uzela ovaj novac jer je vrijednost mala i žao mi je penzionera na Kosovu. Tamo primam socijalnu pomoć, čija je vrijednost nekoliko puta veća. Ali, vjerujte, nisam ni mjesec dana potrošila sama, ostavila sam sinu jer on nema veliku platu i koristi je za kurseve svoje djece”, kaže ona.
Primaoci penzija su dužni da se svakih šest mjeseci javljaju najbližim kancelarijama Odjeljenja za penzije koje djeluju u okviru Ministarstva finansija, rada i transfera (MFRT).
Ovo ministarstvo nije odgovorilo na interesovanje RSE-a na pitanje o broju korisnika ovih penzijskih šema koji žive u inostranstvu.
Ali, ukratko, rekli su da "svaki penzioner ima uslov da bude stanovnik Kosova, najmanje 183 dana [šest mjeseci] u toku godine i da se javi svakih šest mjeseci radi verifikacije".
Kako se mogu identifikovati nerezidenti?
Ovo pitanje se ponovo pojavilo nakon objavljivanja popisnih podataka, naglašavajući potrebu za strožijim nadzorom i pravičnom primjenom zakona.
Kllokoqi kaže da preciznija primjena zakona, kao što su inspekcije na terenu, omogućava identifikaciju lica koja nisu stalni stanovnici Kosova i imaju nezakonitu korist iz penzionih šema.
„Sporazumi o saradnji između MFRT, Granične policije i Međunarodnog aerodroma Priština pomogli bi da se identifikuju ljudi koji dolaze na Kosovo samo da bi se javili jednom u šest mjeseci“, naglašava on.
Skënder Asllani, bivši direktor Odjeljenja za penzije u Ministarstvu finansija, slaže se sa ovim, iako smatra da je to težak i problematičan proces.
„Ovo je problem jer imamo [Sjevernu] Makedoniju, Albaniju, gdje se koriste lične karte. Nekad se evidentiraju, a nekad ne. Drugo, imamo srpsku zajednicu, oni imaju dokumenta da žive na Kosovu, imaju imovinu, imaju adrese, ali žive u Srbiji i dolaze i javljaju se svakih šest mjeseci. Nije lako izaći na kraj sa ovim poslom”, kaže on.
Asllani se prisjeća da su nekoliko puta razmišljali o pronalaženju rješenja za ovo pitanje, ali to je bilo nemoguće materijalizirati.
"Nemoguće je brzo pronaći rješenje jer administrativno uputstvo dozvoljava da dođu i jave se dva puta godišnje", naglašava on.
Druga mogućnost, prema Kllokoqiju, je organizovanje kampanje podizanja svijesti kako bi se informisali ljudi koji djeluju nezakonito.
„Zabrana sredstava za ljude koji žive van Kosova stvorila bi uslove za povećanje penzija onima koji žive na Kosovu“, kaže on.
Ali bivši ministar rada i socijalnog staranja, Skënder Reçica, ima drugačije mišljenje.
On kaže da za kršenje zakona ne treba kriviti penzionere, jer su tu mogućnost stvorile same institucije Kosova.
“Oni ispunjavaju zakonske kriterije: dolaze i javljaju se dva puta godišnje”, kaže on.
Bilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju
Jedino rešenje je, prema Reçici, da Vlada Kosova postigne bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju sa drugim zemljama, posebno sa onima u kojima je koncentrisana kosovska dijaspora.
„Kada govorimo o međudržavnim sporazumima, ako je građanin Kosova napunio 65 godina i živi u regionu ili u državama Evropske unije, tamo može da prima i socijalnu pomoć. Međutim, kada postoji bilateralni sporazum, penzija primljena na Kosovu se odbija od beneficija koje se primaju u drugoj zemlji, kao što je Švicarska. Na ovaj način građanin dobija dio sa Kosova, a dio iz druge zemlje, ali ne može da dobije dvije pune penzije”, kaže on.
Iz MFRT-a nisu odgovorili koje mjere će preduzeti da se ova lica identifikuju, ali iz ministarstva kažu da "Kosovo već ima takve sporazume sa Švicarskom, Belgijom, Albanijom i Holandijom".
Sredinom decembra pokrenut je i novi sporazum sa Slovenijom, dok je Vlada u procesu pregovora o sličnim sporazumima sa Austrijom, Turskom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom, saopćeno je iz ministarstva.
Međutim, do sada je MFRT saopštilo da "samo 26 građana koji žive u Švicarskoj i Belgiji imaju koristi od doprinosnih penzija na osnovu ovih sporazuma".
Pored penzionera koji primaju penzije iz državnog budžeta, Vlada Kosova je od 2021. godine počela da dodjeljuje mjesečne dodatke djeci sa kosovskim državljanstvom uzrasta od 0 do 16 godina.
Čak i u ovoj kategoriji, rezultati registracije ASK-a su pokazali veći broj uplata od broja djece sa prebivalištem na Kosovu.
Prema ovim podacima, na Kosovu živi preko 372.000 djece ovog uzrasta, dok je u julu ove godine u Ministarstvu finansija za Radio Slobodna Evropa rečeno da je broj korisnika dostigao preko 404.000 djece.
S tim u vezi, ministar finansija Hekuran Murati je na konferenciji za medije 27. decembra rekao da ne zna tačan broj djece koja ne žive na Kosovu i koja su korisnici dodataka. Međutim, on je dodao da je bilo nekoliko slučajeva kada su porodice djece identifikovane da nisu stanovnici Kosova i da su im ukinute naknade.
Djeca dobijaju 20 eura mjesečno, "a iz porodica sa troje i više djece 30 eura mjesečno".
Pored penzija i redovnih mjesečnih naknada, Vlada Kosova je povodom novogodišnjih praznika za ove kategorije izdvojila iznos od 100 eura.