Godišnji izvještaj

Kosovu su hitno potrebne strukturne reforme da bi se povećao potencijalni privredni rast, navodi se u godišnjem izvještaju MMF-a. Prioritet, kako se navodi, treba dati daljem unapređenju zelenih reformi i dekarbonizaciji, sprovođenju politika za povećanje učešća žena u radnoj snazi, privlačenju stranog kapitala, uključujući dijasporu, u produktivne sektore privrede i ubrzanju digitalizacije.

Izvršni odbor MMF-a zaključio je konsultacije u vezi sa članom IV za 2024. i treće revizije u okviru aranžmana sa Kosovom u okviru stand-bi (SBA) i Instrumenta za otpornost i održivost (RSF), što, kako se navodi u saopštenju, omogućava Kosovu pristup dodatnih 16,7 miliona eura u okviru SBA i 19,3 miliona eura u okviru RSF-a.

Ekonomski učinak Kosova je, kako se navodi, bio snažan, sa ubrzanim rastom u 2024. i inflacijom koja je naglo pala. Kratkoročni izgledi su povoljni, uprkos nekim negativnim rizicima.

„Vlasti nastavljaju da pokazuju snažan učinak u okviru oba programa. Svi kvantitativni ciljevi i strukturni uslovi za završetak Treće revizije u okviru SBA su ispunjeni. Većina reformskih mjera (RM) RSF-a je završena“, saopštio je MMF.

Kosovska ekonomija nastavlja sa snažnim performansama. Podržan snažnom privatnom potrošnjom i pozitivnim doprinosom javnih investicija, sada se očekuje da će rast u 2024. godini dostići 4,4 procenta.

Inflacija je naglo usporila, zbog usporavanja inflacije u vezi sa hranom i transportnim uslugama, i sada se očekuje da će u prosjeku biti 1,8 procenata za 2024.

„Očekuje se da će se spoljni deficit tekućeg računa povećati u 2024. podstaknut većom domaćom tražnjom, uključujući i zbog snažnog kreditnog rasta u privatnom sektoru. Bankarski sektor ostaje zdrav, profitabilan i dobro kapitalizovan sa niskim nivoom nekvalitetnih kredita. Očekuje se da će se rast u 2025. i u srednjem roku približiti potencijalu – oko 4 procenta, dok se predviđa da će inflacija ostati oko ciljanih dva osto BDP-a. Loši rizici za izglede potiču od viših cena roba i usporavanja naprednih evropskih ekonomija. S druge strane, brža integracija sa EU mogla bi da obezbjedi značajno finansiranje i podstakne reformski zamah“, navodi se u saopštenju.

Kosovo je, kako se navodi, ispunilo sve kvantitativne kriterijume učinka (KPC) i indikativne ciljeve (IT) za kraj juna 2024.

Takođe su ispunjeni strukturni pokazatelji (SB) za kraj juna i prethodna akcija na podnošenju budžeta za 2025. godinu u skladu sa programskim obavezama.

Većina reformskih mera dogovorenih u okviru RSF-a je sprovedena.

Budžet za 2025. predviđa fiskalni impuls uz cjelogodišnju implementaciju mera potrošnje najavljenih za 2024. godinu, uz predloženo povećanje javnih plata i očekivano poboljšanje u izvršenju javnih investicija, ukazuju iz MMF-a.

„Povećanje deficita je u skladu sa fiskalnim pravilima Kosova i dešava se u pozadini dezinflacije, niskog duga i preteranog učinka u odnosu na fiskalne ciljeve programa za 2023-24. Program je u potpunosti finansiran sa čvrstim obavezama za ostatak programa. Reforme institucionalnog fiskalnog okvira su u pripremi, tražeći dosljednost sa pristupima EU i uspostavljanje ravnoteže između fiskalne opreznosti i potrebe za fleksibilnošću i politikama koje podstiču rast. Dalje jačanje poreskih kapaciteta je ključno da bi se obezbjedio fiskalni prostor za prioritetnu socijalnu i kapitalnu potrošnju“, poručuju.

Iz MMF-a dodaju da brz rast kredita zahtjeva snažan nadzor finansijskog sektora, a da reforme za unapređenje regulatornog okvira i spremnosti za krize i upravljanje CBK-om treba da se nastave.

Dok finansijsko produbljivanje koje je rezultat ekspanzije domaćih kredita može bolje da podrži ekonomski razvoj, CBK treba da pazi na pojavu bilo kakvog potencijalnog rizika.

„Iako je implementacija preporuka FSSR-a iz 2019. dobro napredovala, potrebni su dalji napori na modernizaciji regulatornog okvira bankarskog sektora, jačanju nadzora nad stambenim, mikrofinansijskim i nebankarskim finansijskim institucijama i jačanju mreže finansijske sigurnosti i sistema rješavanja. Prelazak na moderniji okvir bankarske supervizije zahtevaće dovoljno vremena za temeljnu pripremu. CBK bi takođe trebalo da preispita fazu novih makroprudencijalnih zahtjeva o adekvatnosti kapitala“, navodi se u saopštenju.

Kosovske vlasti, upozoravaju iz MMF-a, treba da nastave da grade „tampon protiv mogućih šokova“.

Kako pojašnjavaju takvi šokovi mogu nastati zbog nedostatka likvidnosti u finansijskom sektoru ili zbog volatilnosti državnih računa.

„U slučaju negativnih šokova, CBK bi mogla da obezbjedi podršku za likvidnost raspoređivanjem hitnih fondova za pomoć likvidnosti i tekuće repo linije sa ECB. Lako dostupni depoziti Trezora u CBK bi pružili dodatni jastuk protiv takvih šokova. Ipak, analiza osoblja sugeriše da bi se ovi depoziti mogli povećati kako bi se obezbjedilo veće osiguranje. Najnovija procena osoblja sugeriše da je spoljna pozicija slabija od nivoa koji impliciraju osnove i poželjne politike. Bruto međunarodne rezerve iznosile su 92 odsto MMF-ove metrike adekvatnosti rezervi u 2023. i 91 odsto u septembru 2024“, ističu iz MMF-a.

Sprovođenje sveobuhvatnih reformi upravljanja je, ukazuju, ključno za jačanje potencijala rasta.

Reforme u borbi protiv korupcije poboljšavaju poslovno okruženje, podstičući inkluzivni rast.

Iz MMF-a napominju da su postignute prekretnice u reformi pravosuđa, ali da je potrebno uložiti više truda, posebno da se promovišu alternativni planovi rješavanja problema.

„Hitno su potrebne strukturne reforme da bi se povećao potencijalni rast. Prioritet treba dati daljem unapređenju zelenih reformi i dekarbonizacije, sprovođenju politika za povećanje učešća žena u radnoj snazi, privlačenju stranog kapitala, uključujući dijasporu, u produktivne sektore privrede i ubrzanju digitalizacije. Dok bi nacionalna razvojna banka mogla poboljšati pristup finansijama, njeno osnivanje zahtjeva detaljnu analizu koristi i troškova i rigorozno upravljanje i operativne odredbe. Smanjenje neformalnosti je od ključnog značaja za povećanje broja obveznika doprinosa penzionog fonda (KPST) i povećanje domaće štednje. Trust bi trebalo da nastavi da poboljšava svoje investicione prakse kako bi povećao prinos i promovisao štednju“, zaključili su iz MMF-a.

Izvor: Kosovo Online