Bivši premijer Hoti: Sljedeća vlada mora ozbiljno da shvati Vašingtonski sporazum
Bivši premijer Kosova Avdullah Hoti izjavio je da bi implementacija Vašingtonskog sporazuma stvorila bolju ekonomsku, a zatim i političku klimu za Kosovo, što bi, kako kaže, dovelo do konačnog sporazuma o međusobnom priznavanju Kosova i Srbije, zbog čega će nova vlada mora ozbiljno da ga shvati, prenosi RTV 21.
Hoti je rekao da vlast koja će se konstituisati poslije izbora 9. februara mora ozbiljno da shvati taj dokument o ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije – postignut u Bijeloj kući u septembru 2020. godine, u vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa.
Iako nije poznato da li će to pitanje ponovo u dobiti pažnju američke administracije nakon što Trump položi zakletvu kao novi predsjednik Sjedinjenih Država početkom sljedeće godine, Hoti, koji je potpisao Vašingtosnki sporazum, kaže da buduća Vlada Kosova mora da radi na primjeni tog dokumenta.
„Žao mi je što Vašingtonski sporazum nije sproveden tokom ove četiri godine. Uvjeren sam da bismo danas, kada bi se taj sporazum primenio, imali potpuno drugačiji ekonomski i politički kontekst u zemlji. Loše je što se Vlada Kosova uzdržala od sprovođenja tog sporazuma, jer je nova američka administracija 2021. godine potvrdila spremnost da taj sporazum primjeni. Očekujem da će se naredna Vlada ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem i uključiti se u projekte koji su predviđeni u okviru sporazuma. Uvjeren sam da taj sporazum stvara bolju ekonomsku, a potom i političku klimu koja može da dovede do konačnog sporazuma za međusobno priznanje. Ono što je važno jeste uticaj ovog sporazuma na ekonomski razvoj Kosova“, rekao je Hoti.
Vašingtonskim sporazumom je obezbjeđeno priznanje Kosova od strane Izraela, dok tačke u vezi sa stvaranjem vazdušnih i željezničkih linija između Kosova i Srbije nisu sprovedene.
Hoti je, osim za nedovoljnu posvećenost vlade primjeni ovog sporazuma, kritikovao Albina Kurtija zbog podrivanja „glavnih saveza”, posebno sa SAD.
Vladu Kosova kritikuju i SAD zbog akcija koje smatraju jednostranim. Kosovske vlasti su ove godine preduzele nekoliko akcija u sjevernom dijelu zemlje naseljenom većinom Srbima – među kojima su zatvaranje srpskih institucija, kao i zabrana korišćenja srpskog dinara.
Hoti navodi da je razlika LDK i stranke koja je sada na vlasti - suštinska.
„Od spoljne politike, ekonomije, pristupa pravdi i mnogih drugih oblasti, moramo se fokusirati na unapređenje odnosa, jer su narušeni glavni savezi, blisko partnerstvo Kosova i SAD. U regionu moramo da se vratimo na blisku bratsku saradnju sa Albanijom. Dve godine su prošle od održavanja zajedničke sjednice vlada Kosova i Albanije. Na ekonomskom planu moramo ojačati lokalnu ekonomiju, podržati lokalna preduzeća, stvoriti sigurnost prije svega za lokalnu ekonomiju“, uvjeren je Hoti.
Kada je riječ o sastanku u Briselu 17. decembra na nivou glavnih pregovarača, priznaje da nema pozitivna očekivanja, ali da se nada da će nova američka administracija dati novu dinamiku procesu dijaloga.
„Onog trenutka kada je napušten okvir dijaloga o međusobnom priznavanju, nisam više imao dobra očekivanja i ta očekivanja su se nažalost potvrdila jer sada imamo Briselski sporazum i Ohridski aneks koji su zarobili Kosovo na putu evropskih integracija i potpuno su pomerili fokus dijaloga sa konačnog sporazuma o međusobnom priznanju. Nadam se da će nova američka administracija dati novu dinamiku procesu dijaloga, jer sa pristupom koji ima Vlada Kosova i sa birokratijom u Briselu, teško je nadati se da će biti pozitivnog ishoda“, dodaje Hoti.
Kritikuje vladu i sa ekonomskog aspekta, ocjenjujući sve što je vlada učinila u toj oblasti kao „potpuni promašaj“.
„Nizak je nivo kapitalnih investicija u privredi. Praktično, danas privredi Kosova nedostaje oko 1,8 milijardi eura od planiranih kapitalnih investicija vlade. Od oko tri milijarde eura planiranih za četiri godine kao kapitalne investicije, realizovano je samo 1,2...U privredi imamo potpuni promašaj, nedostatak fiskalne politike, zloupotrebe državnog budžeta, a u obrazovanju su potpuno izostale obećane reforme“, zaključio je Hoti.
Izvor: Kosovo Online/RTV21
Iako nije poznato da li će to pitanje ponovo u dobiti pažnju američke administracije nakon što Trump položi zakletvu kao novi predsjednik Sjedinjenih Država početkom sljedeće godine, Hoti, koji je potpisao Vašingtosnki sporazum, kaže da buduća Vlada Kosova mora da radi na primjeni tog dokumenta.
„Žao mi je što Vašingtonski sporazum nije sproveden tokom ove četiri godine. Uvjeren sam da bismo danas, kada bi se taj sporazum primenio, imali potpuno drugačiji ekonomski i politički kontekst u zemlji. Loše je što se Vlada Kosova uzdržala od sprovođenja tog sporazuma, jer je nova američka administracija 2021. godine potvrdila spremnost da taj sporazum primjeni. Očekujem da će se naredna Vlada ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem i uključiti se u projekte koji su predviđeni u okviru sporazuma. Uvjeren sam da taj sporazum stvara bolju ekonomsku, a potom i političku klimu koja može da dovede do konačnog sporazuma za međusobno priznanje. Ono što je važno jeste uticaj ovog sporazuma na ekonomski razvoj Kosova“, rekao je Hoti.
Vašingtonskim sporazumom je obezbjeđeno priznanje Kosova od strane Izraela, dok tačke u vezi sa stvaranjem vazdušnih i željezničkih linija između Kosova i Srbije nisu sprovedene.
Hoti je, osim za nedovoljnu posvećenost vlade primjeni ovog sporazuma, kritikovao Albina Kurtija zbog podrivanja „glavnih saveza”, posebno sa SAD.
Vladu Kosova kritikuju i SAD zbog akcija koje smatraju jednostranim. Kosovske vlasti su ove godine preduzele nekoliko akcija u sjevernom dijelu zemlje naseljenom većinom Srbima – među kojima su zatvaranje srpskih institucija, kao i zabrana korišćenja srpskog dinara.
Hoti navodi da je razlika LDK i stranke koja je sada na vlasti - suštinska.
„Od spoljne politike, ekonomije, pristupa pravdi i mnogih drugih oblasti, moramo se fokusirati na unapređenje odnosa, jer su narušeni glavni savezi, blisko partnerstvo Kosova i SAD. U regionu moramo da se vratimo na blisku bratsku saradnju sa Albanijom. Dve godine su prošle od održavanja zajedničke sjednice vlada Kosova i Albanije. Na ekonomskom planu moramo ojačati lokalnu ekonomiju, podržati lokalna preduzeća, stvoriti sigurnost prije svega za lokalnu ekonomiju“, uvjeren je Hoti.
Kada je riječ o sastanku u Briselu 17. decembra na nivou glavnih pregovarača, priznaje da nema pozitivna očekivanja, ali da se nada da će nova američka administracija dati novu dinamiku procesu dijaloga.
„Onog trenutka kada je napušten okvir dijaloga o međusobnom priznavanju, nisam više imao dobra očekivanja i ta očekivanja su se nažalost potvrdila jer sada imamo Briselski sporazum i Ohridski aneks koji su zarobili Kosovo na putu evropskih integracija i potpuno su pomerili fokus dijaloga sa konačnog sporazuma o međusobnom priznanju. Nadam se da će nova američka administracija dati novu dinamiku procesu dijaloga, jer sa pristupom koji ima Vlada Kosova i sa birokratijom u Briselu, teško je nadati se da će biti pozitivnog ishoda“, dodaje Hoti.
Kritikuje vladu i sa ekonomskog aspekta, ocjenjujući sve što je vlada učinila u toj oblasti kao „potpuni promašaj“.
„Nizak je nivo kapitalnih investicija u privredi. Praktično, danas privredi Kosova nedostaje oko 1,8 milijardi eura od planiranih kapitalnih investicija vlade. Od oko tri milijarde eura planiranih za četiri godine kao kapitalne investicije, realizovano je samo 1,2...U privredi imamo potpuni promašaj, nedostatak fiskalne politike, zloupotrebe državnog budžeta, a u obrazovanju su potpuno izostale obećane reforme“, zaključio je Hoti.
Izvor: Kosovo Online/RTV21
