Jedan od dogovora postignutih u Briselu bila je zajednička Deklaracija za nestale. Čak i Evropska unija priznaje da njena primjena još nije počela, pa tako portparol EU Peter Stano kaže da će do implementacije doći čim se strane usaglase o projektima Zajedničke komisije, od koje se očekuje da prati sprovođenje te Deklaracije, piše RTK.
Deklaracija o nestalima potpisana je prije više od godinu dana u Briselu između Kosova i Srbije, a ni poslije ovog vremena se ne primjenjuje. Od 2. maja 2023. njegova primjena ostala je samo na papiru.
U vezi sa nesprovođenjem Deklaracije, RTK se obratila Evropskoj uniji. U pisanom odgovoru, portparol EU Peter Stano potvrdio je da implementacija Deklaracije o nestalima još nije počela.
„Sprovođenje Zajedničke deklaracije još nije počelo. To će se desiti čim se strane usaglase oko zadataka Zajedničke komisije, od koje se očekuje da će pratiti sprovođenje Zajedničke deklaracije, kao podršku radu Radne grupe, kojom predsjedava Međunarodni Crveni krst“, rekao je Stano.
Stano je ukazao da je ovo pitanje bilo obrađeno na sastanku glavnih pregovarača 24. oktobra, negirajući predstavljanje Kosova od strane Unmika u Zajedničkoj komisiji i rekavši da se to nije ni predlagalo, te da se o tome nije ni razgovaralo.
Stano je dodao da EU ponavlja da se u krajnjoj liniji radi o porodicama onih koji se vode kao nestali, te da to pitanje ne treba politizovati.
Poznavaoci političkih prilika na Kosovu optužuju Srbiju, pa tako stručnjak za politička pitanja Mazllum Baraliu kaže da bi međunarodni faktor trebalo da ubrza primjenu ove Deklaracije, s obzirom da je za to odgovoran.
„Srbija ima sve podatke o genocidu i o žrtvama i nestalim licima na Kosovu i ne želi da ih da“, rekao je Baraliu.
Drugi stručnjak za politička pitanja Albinot Maloku kaže da „Srbija nastavlja staru naviku negiranja svega što se dešavalo do 1999. godine“.
„Kosovo ne zna da iskoristi trenutke i da izvrši pritisak na Srbiju za primjenu sporazuma, a međunarodni faktor nam je u kontinuitetu pokazivao da je jednostrano nepravedno“, rekao je Maloku.
Od posljednjeg rata na Kosovu, više od dvije decenije, više od 1.600 ljudi vodi se kao nestalo.
Izvor: Kosovo online/RTK
U vezi sa nesprovođenjem Deklaracije, RTK se obratila Evropskoj uniji. U pisanom odgovoru, portparol EU Peter Stano potvrdio je da implementacija Deklaracije o nestalima još nije počela.
„Sprovođenje Zajedničke deklaracije još nije počelo. To će se desiti čim se strane usaglase oko zadataka Zajedničke komisije, od koje se očekuje da će pratiti sprovođenje Zajedničke deklaracije, kao podršku radu Radne grupe, kojom predsjedava Međunarodni Crveni krst“, rekao je Stano.
Stano je ukazao da je ovo pitanje bilo obrađeno na sastanku glavnih pregovarača 24. oktobra, negirajući predstavljanje Kosova od strane Unmika u Zajedničkoj komisiji i rekavši da se to nije ni predlagalo, te da se o tome nije ni razgovaralo.
Stano je dodao da EU ponavlja da se u krajnjoj liniji radi o porodicama onih koji se vode kao nestali, te da to pitanje ne treba politizovati.
Poznavaoci političkih prilika na Kosovu optužuju Srbiju, pa tako stručnjak za politička pitanja Mazllum Baraliu kaže da bi međunarodni faktor trebalo da ubrza primjenu ove Deklaracije, s obzirom da je za to odgovoran.
„Srbija ima sve podatke o genocidu i o žrtvama i nestalim licima na Kosovu i ne želi da ih da“, rekao je Baraliu.
Drugi stručnjak za politička pitanja Albinot Maloku kaže da „Srbija nastavlja staru naviku negiranja svega što se dešavalo do 1999. godine“.
„Kosovo ne zna da iskoristi trenutke i da izvrši pritisak na Srbiju za primjenu sporazuma, a međunarodni faktor nam je u kontinuitetu pokazivao da je jednostrano nepravedno“, rekao je Maloku.
Od posljednjeg rata na Kosovu, više od dvije decenije, više od 1.600 ljudi vodi se kao nestalo.
Izvor: Kosovo online/RTK