"Ko zadnji izađe neka ugasi svjetla"... Ovakvi komentari su pratili vijest da će Kosovari od 1. januara ove godine moći da putuju bez viza u zemlje Schengenskog prostora.
Od aprila prošle godine, kada se pojavila ova vijest, nevladine organizacije na Kosovu sa zabrinutošću gledaju na liberalizaciju viznog režima, koje su se brinule da bi se „odliv mozgova“ mogao pogoršati.
Institut za napredne studije, GAP, izvestio je da je skoro 30 odsto građana Kosova planiralo da emigrira iz zemlje nakon liberalizacije viznog režima.
Iako problemi na tržištu rada, uzrok emigracije, nisu porasli onoliko koliko su upozoravale mnoge nevladine organizacije, podaci Zavoda za statistiku EU, Eurostat, pokazuju da je došlo do povećanja broja zahtjeva za azil u EU.
Od januara do jula ove godine, u prosjeku, preko 550 Kosovara je svakog mjeseca tražilo azil u evropskim zemljama, piše Radio Slobodna Evropa.
Ova brojka je znatno viša od prosjeka u proteklih šest godina.
Više zahtjeva za azil bilo je tek 2015/2016. godine kada je na desetine hiljada Kosovara emigriralo u EU ilegalnim rutama preko Mađarske.
Samo u prvih sedam mjeseci ove godine podneseno je ukupno 3.950 zahtjeva za azil – znatno više nego tokom prethodne četiri godine.
Najveći broj zahtjeva za azil ove godine zabilježen je u maju, kada je podneseno ukupno 765 zahtjeva. Većina ih je podnesena u Francuskoj.
Francuska je glavna destinacija Kosovara koji traže azil u EU od 2018. godine, kada je prvi put zauzela mjesto Nemačkoj kao glavna destinacija.
Njemačka je bila na meti mnogih Kosovara posljednjih godina, zbog pojednostavljenih procedura za zapošljavanje. Ali, pošto procedure omogućavaju dobijanje radne vize putem lutrije, ove osobe nisu uključene u zahtjeve za azil.
Pošto Njemačka ne dozvoljava dvojno državljanstvo – osim u nekim slučajevima – ona ostaje glavna zemlja zbog koje se Kosovari odriču državljanstva Kosova.
Međutim, podaci koje je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova pokazuju da se tokom 2024. godine broj zahtjeva za odricanje iz državljanstva smanjuje.
Dok su se broj zahtjeva za odricanje od kosovskog državljanstva smanjivao, broj putnika na međunarodnom aerodromu u Prištini je značajno porastao.
Uz brojne ponude turističkih agencija i bez potrebe za podnošenjem zahtjeva za vizu, mnogi Kosovari su iskoristili priliku da putuju u Schengenski prostor, koji se sastoji od 29 evropskih zemalja.
Broj putnika vazdušnim saobraćajem na Kosovu je povećan u odnosu na prošlu godinu, ali je trend rasta počeo i prethodnih godina.
Razne nevladine organizacije i državne institucije, u nekim slučajevima, isticale su potrebu da Kosovari poštuju uslove bezviznog putovanja.
A koji su uslovi?
Liberalizacija omogućava putovanje bez viza samo do 90 dana - u roku od šest mjeseci - u bilo koju od 29 država članica Schengenskog prostora.
Putovanje bez vize mora biti za turističke posjete, porodične ili slične stvari, te poslovne ili druge pogodnosti.
U suprotnom, Evropska unija ima u rukama takozvani mehanizam za suspenziju viza. Sa ovim mehanizmom, zemlja koja nije članica EU, kao što je Kosovo, može biti privremeno suspendovana iz izuzeća od viza, ako zloupotrebi ovu pogodnost.
Postoje četiri scenarija u kojima bi se aktivirao mehanizam za suspenziju viza:
- U slučaju značajnog povećanja - preko 50% - neregularne migracije.
- U slučaju značajnog porasta - preko 50% - zahtjeva za azil sa niskom stopom prihvatanja, oko 3-4%.
- U slučaju pada saradnje za repatrijaciju građana koji su deportovani iz EU, kao rezultat neregularnog boravka.
- U slučaju povećanog rizika po bezbjednost država članica EU, posebno za teška krivična djela.
EU do sada nije izrazila zabrinutost zbog povećane migracije ili zahtjeva za azil sa Kosova, niti su organizacije koje predstavljaju preduzeća sa Kosova izrazile zabrinutost da radnici masovno bježe.
Institut za napredne studije, GAP, izvestio je da je skoro 30 odsto građana Kosova planiralo da emigrira iz zemlje nakon liberalizacije viznog režima.
Iako problemi na tržištu rada, uzrok emigracije, nisu porasli onoliko koliko su upozoravale mnoge nevladine organizacije, podaci Zavoda za statistiku EU, Eurostat, pokazuju da je došlo do povećanja broja zahtjeva za azil u EU.
Od januara do jula ove godine, u prosjeku, preko 550 Kosovara je svakog mjeseca tražilo azil u evropskim zemljama, piše Radio Slobodna Evropa.
Ova brojka je znatno viša od prosjeka u proteklih šest godina.
Više zahtjeva za azil bilo je tek 2015/2016. godine kada je na desetine hiljada Kosovara emigriralo u EU ilegalnim rutama preko Mađarske.
Samo u prvih sedam mjeseci ove godine podneseno je ukupno 3.950 zahtjeva za azil – znatno više nego tokom prethodne četiri godine.
Najveći broj zahtjeva za azil ove godine zabilježen je u maju, kada je podneseno ukupno 765 zahtjeva. Većina ih je podnesena u Francuskoj.
Francuska je glavna destinacija Kosovara koji traže azil u EU od 2018. godine, kada je prvi put zauzela mjesto Nemačkoj kao glavna destinacija.
Njemačka je bila na meti mnogih Kosovara posljednjih godina, zbog pojednostavljenih procedura za zapošljavanje. Ali, pošto procedure omogućavaju dobijanje radne vize putem lutrije, ove osobe nisu uključene u zahtjeve za azil.
Pošto Njemačka ne dozvoljava dvojno državljanstvo – osim u nekim slučajevima – ona ostaje glavna zemlja zbog koje se Kosovari odriču državljanstva Kosova.
Međutim, podaci koje je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova pokazuju da se tokom 2024. godine broj zahtjeva za odricanje iz državljanstva smanjuje.
Dok su se broj zahtjeva za odricanje od kosovskog državljanstva smanjivao, broj putnika na međunarodnom aerodromu u Prištini je značajno porastao.
Uz brojne ponude turističkih agencija i bez potrebe za podnošenjem zahtjeva za vizu, mnogi Kosovari su iskoristili priliku da putuju u Schengenski prostor, koji se sastoji od 29 evropskih zemalja.
Broj putnika vazdušnim saobraćajem na Kosovu je povećan u odnosu na prošlu godinu, ali je trend rasta počeo i prethodnih godina.
Razne nevladine organizacije i državne institucije, u nekim slučajevima, isticale su potrebu da Kosovari poštuju uslove bezviznog putovanja.
A koji su uslovi?
Liberalizacija omogućava putovanje bez viza samo do 90 dana - u roku od šest mjeseci - u bilo koju od 29 država članica Schengenskog prostora.
Putovanje bez vize mora biti za turističke posjete, porodične ili slične stvari, te poslovne ili druge pogodnosti.
U suprotnom, Evropska unija ima u rukama takozvani mehanizam za suspenziju viza. Sa ovim mehanizmom, zemlja koja nije članica EU, kao što je Kosovo, može biti privremeno suspendovana iz izuzeća od viza, ako zloupotrebi ovu pogodnost.
Postoje četiri scenarija u kojima bi se aktivirao mehanizam za suspenziju viza:
- U slučaju značajnog povećanja - preko 50% - neregularne migracije.
- U slučaju značajnog porasta - preko 50% - zahtjeva za azil sa niskom stopom prihvatanja, oko 3-4%.
- U slučaju pada saradnje za repatrijaciju građana koji su deportovani iz EU, kao rezultat neregularnog boravka.
- U slučaju povećanog rizika po bezbjednost država članica EU, posebno za teška krivična djela.
EU do sada nije izrazila zabrinutost zbog povećane migracije ili zahtjeva za azil sa Kosova, niti su organizacije koje predstavljaju preduzeća sa Kosova izrazile zabrinutost da radnici masovno bježe.
