Ambasador Švedske na Kosovu Jonas Westerlund zatražio je od Kosova i Srbije da sprovedu Briselski osnovni sporazum i Ohridski aneks, postignut 2023. godine. On ističe potrebu da Vlada Kosova krene dalje sa uspostavljanjem Zajednice srpskih opština i uputi Ustavnom sudu nacrt statuta ZSO koji je izradila EU, prenosi Koha.
U intervjuu za Kosova press, Jonas Westerlund je izrazio podršku putu evropskih integracija Kosova, kao i članstvu Kosova u Savjetu Evrope.
Švedski diplomata kaže da su Briselski sporazum i Ohridski aneks pravno obavezujući za Kosovo i Srbiju, pa se obaveze moraju sprovesti bez odlaganja.
"Zvanična linija EU u ovom trenutku je naravno da su Briselski i Ohridski sporazumi pravno obavezujući i da ih treba što pre primjeniti. Asocijacija takođe treba da se formira što prije. A sljedeći korak je da Evropska unija preporučuje Vladi Kosova da podnese nacrt statusa Asocijacije Ustavnom sudu ovdje na Kosovu. A opet, imamo nove komesare koji dolaze u Brisel, imamo novi tim u Briselu, oni moraju da sagledaju ovu trenutnu situaciju i vide da li mogu da smisle nove ideje kako bi pronašli rješenje", rekao je Westerlund.
On je ponudio brojne modele kako da se uspostavi Zajednica opština sa srpskom većinom.
"Postoji mnogo modela. Mislim da je gospodin Miroslav Lajčak pomenuo da u Evropi postoji preko 40 manjina i 40 vrsta organizacija. I sam sam bio dio stvaranja slične strukture u Hrvatskoj devedesetih godina, nikada ne možete porediti jedan sukob sa drugim, tako da ništa nije slično u tom smislu. Ali ranije u Hrvatskoj, 90-ih, bio sam dio stvaranja Srpskog narodnog vijeća i čini se da je to dobro funkcionisalo u Hrvatskoj, a to je dogovorio i Beograd. U Evropi ima mnogo primjera koji bi se mogli kopirati. Ne mislim da je primjer 'Republike Srpske' nužno sto posto tačan, jer je ovo drugačija situacija i imate mnogo manju populaciju kosovskih Srba ako je uporedite sa Srbima koji žive u Bosni i Hercegovini", rekao je Westerlund.
Što se tiče bezbjednosne situacije na sjeveru, švedski ambasador kaže da je ona i dalje krhka, govoreći i o terorističkom napadu u Banjskoj, prošle godine, tokom kojeg je ubijen policijski narednik Afrim Bunjaku.
Westerlund takođe smatra da je neophodno vratiti Srbe u institucije na sjeveru. Prema njegovim riječima, to je bila ozbiljna pogrešna procjena Srba na severu koji nisu učestvovali na lokalnim izborima i na referendumu za smjenu aktuelnih gradonačelnika u četiri sjeverne opštine.
"Naravno da osuđujem teroristički napad u Banjskoj. Moramo se vratiti na situaciju u kojoj smo bili prije 5. novembra 2022. Mnogi kosovski Srbi na sjeveru Kosova smatraju da je situacija napeta. Oni takođe smatraju da postoji nedostatak povjerenja između kosovskih Srba i većine institucija, uključujući Policiju Kosova. Mislim da je važno da se vratimo na situaciju da su gradonačelnici predstavnici svog lokalnog stanovništva. Da imate policiju koja predstavlja lokalno stanovništvo u četiri sjeverne opštine. To, naravno, znači da lokalno stanovništvo mora da učestvuje na lokalnim izborima. Mislim da je bila ozbiljna pogrešna procjena kosovskih Srba što ne učestvuju na lokalnim izborima i ne učestvuju na referendumu za gradonačelnike, u sve četiri opštine, ali moramo da gledamo unapred. Mislim da treba da riješimo sadašnju situaciju i da imamo bolju zastupljenost lokalnog stanovništva", naglašava on.
Westerlund kaže i da se most na Ibru treba otvoriti, ali za tako nešto Vlada mora da koordiniše sa stanovnicima sa obe strane reke i nastavi dijalog.
"Rekli smo da most treba da se otvori. Pitanje je kako i kada, naravno. Vjerujem da most treba da se otvori, ali to treba da se uradi uz konsultacije sa stanovništvom sa obe strane reke, jer moramo da nastavimo dijalog... Mislim da je važno da ovaj dijalog bude između lokalnog stanovništva, tj. nije samo dijalog o normalizaciji između Srbije i Kosova, već je i na lokalnom nivou, a posebno u Mitrovici sa obe strane rijeke. Dakle, mi treba da promovišemo toleranciju i jedinstvo, i mislim da je jedan od načina da se vodi lokalni dijalog među tamošnjim lokalnim stanovništvom... To uključuje i restauraciju džamije. Džamija koja je izgrađena 1777. godine, a potom srušena 1999. godine. Mislim da će biti važno za Mitrovicu da se ta džamija obnovi", kaže ambasador Švedske.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Švedski diplomata kaže da su Briselski sporazum i Ohridski aneks pravno obavezujući za Kosovo i Srbiju, pa se obaveze moraju sprovesti bez odlaganja.
"Zvanična linija EU u ovom trenutku je naravno da su Briselski i Ohridski sporazumi pravno obavezujući i da ih treba što pre primjeniti. Asocijacija takođe treba da se formira što prije. A sljedeći korak je da Evropska unija preporučuje Vladi Kosova da podnese nacrt statusa Asocijacije Ustavnom sudu ovdje na Kosovu. A opet, imamo nove komesare koji dolaze u Brisel, imamo novi tim u Briselu, oni moraju da sagledaju ovu trenutnu situaciju i vide da li mogu da smisle nove ideje kako bi pronašli rješenje", rekao je Westerlund.
On je ponudio brojne modele kako da se uspostavi Zajednica opština sa srpskom većinom.
"Postoji mnogo modela. Mislim da je gospodin Miroslav Lajčak pomenuo da u Evropi postoji preko 40 manjina i 40 vrsta organizacija. I sam sam bio dio stvaranja slične strukture u Hrvatskoj devedesetih godina, nikada ne možete porediti jedan sukob sa drugim, tako da ništa nije slično u tom smislu. Ali ranije u Hrvatskoj, 90-ih, bio sam dio stvaranja Srpskog narodnog vijeća i čini se da je to dobro funkcionisalo u Hrvatskoj, a to je dogovorio i Beograd. U Evropi ima mnogo primjera koji bi se mogli kopirati. Ne mislim da je primjer 'Republike Srpske' nužno sto posto tačan, jer je ovo drugačija situacija i imate mnogo manju populaciju kosovskih Srba ako je uporedite sa Srbima koji žive u Bosni i Hercegovini", rekao je Westerlund.
Što se tiče bezbjednosne situacije na sjeveru, švedski ambasador kaže da je ona i dalje krhka, govoreći i o terorističkom napadu u Banjskoj, prošle godine, tokom kojeg je ubijen policijski narednik Afrim Bunjaku.
Westerlund takođe smatra da je neophodno vratiti Srbe u institucije na sjeveru. Prema njegovim riječima, to je bila ozbiljna pogrešna procjena Srba na severu koji nisu učestvovali na lokalnim izborima i na referendumu za smjenu aktuelnih gradonačelnika u četiri sjeverne opštine.
"Naravno da osuđujem teroristički napad u Banjskoj. Moramo se vratiti na situaciju u kojoj smo bili prije 5. novembra 2022. Mnogi kosovski Srbi na sjeveru Kosova smatraju da je situacija napeta. Oni takođe smatraju da postoji nedostatak povjerenja između kosovskih Srba i većine institucija, uključujući Policiju Kosova. Mislim da je važno da se vratimo na situaciju da su gradonačelnici predstavnici svog lokalnog stanovništva. Da imate policiju koja predstavlja lokalno stanovništvo u četiri sjeverne opštine. To, naravno, znači da lokalno stanovništvo mora da učestvuje na lokalnim izborima. Mislim da je bila ozbiljna pogrešna procjena kosovskih Srba što ne učestvuju na lokalnim izborima i ne učestvuju na referendumu za gradonačelnike, u sve četiri opštine, ali moramo da gledamo unapred. Mislim da treba da riješimo sadašnju situaciju i da imamo bolju zastupljenost lokalnog stanovništva", naglašava on.
Westerlund kaže i da se most na Ibru treba otvoriti, ali za tako nešto Vlada mora da koordiniše sa stanovnicima sa obe strane reke i nastavi dijalog.
"Rekli smo da most treba da se otvori. Pitanje je kako i kada, naravno. Vjerujem da most treba da se otvori, ali to treba da se uradi uz konsultacije sa stanovništvom sa obe strane reke, jer moramo da nastavimo dijalog... Mislim da je važno da ovaj dijalog bude između lokalnog stanovništva, tj. nije samo dijalog o normalizaciji između Srbije i Kosova, već je i na lokalnom nivou, a posebno u Mitrovici sa obe strane rijeke. Dakle, mi treba da promovišemo toleranciju i jedinstvo, i mislim da je jedan od načina da se vodi lokalni dijalog među tamošnjim lokalnim stanovništvom... To uključuje i restauraciju džamije. Džamija koja je izgrađena 1777. godine, a potom srušena 1999. godine. Mislim da će biti važno za Mitrovicu da se ta džamija obnovi", kaže ambasador Švedske.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
