Politički populizam Mazreku: Nije problem u nacrtu ZSO, već što Srbija neće da prizna Kosovo
Profesor evropskog prava Avni Mazreku izjavio je da nije problem evropski ili neki drugi prijedlog Zajednice srpskih opština zato što će o tome odlučivati Ustavni sud, već to što je Srbija rekla da ni posle uspostavljanja ZSO neće priznati Kosovo. On je za status kvo situaciju optužio političke elite i u Beogradu i u Prištini.
"Srbija je otvoreno rekla da ni nakon uspostavljanja ZSO neće priznati Kosovo kao državu. Ovo pitanje je izazvalo burnu političku debatu na Kosovu da li će ga Srbija priznati ili ne ako se formira ZSO“, izjavio je Mazreku za Kosovo Online.
On je podsjetio da je Ustavni sud Kosova već donio odluku po ovom pitanju, a da su tumačenje odluke o statutu ZSO podstakle EU, Nato i drugi međunarodni faktori.
"Ni Vlada Srbije se ne protivi slanju na tumačenje statuta ZSO Ustavnom sudu kao glavnom organu koji odlučuje da li je taj pravni akt u skladu sa njenim ustavnim sistemom. Sve dok ne postoji takva prepreka, nema razloga da se ne nadamo stvaranju ZSO. Prepreka je, po meni, politička volja Srbije i Kosova u pogledu primjedbi na dnevni red“, naglasio je Mazreku.
On je dodao da je Srbija kroz pismo tadašnjeg premijera Srbije Ane Brnabić da ne priznaje aneks Ohridskog sporazuma proizvela reakciju Prištine.
"S obzirom na to, reakcija Vlade Kosova bila protivljenja ali još uvijek ne znamo da li Kosovo ima neku drugu obavezu da napreduje u skladu sa onim što je postignuto u aneksu Ohridskog sporazuma. Dakle, ova pitanja imaju veze sa onim što se zove politička volja u obe zemlje“, smatra Mazreku.
Prema njegovim riječima različita tumačenja dogovorenog je trenutno u interesu i srpske i kosovske političke elite.
"Mislim da se radi samo o onome što se zove politički populizam. Dakle, priznanje nezavisnosti Kosova od strane bilo koje političke partije u Srbiji nije prihvatljivo za srpski narod, bez obzira na to koliko su opozicija i pozicija u Srbiji svijesni da će epilog biti priznanje nezavisnosti Kosova, pošto nema povratka. Takođe, opozicija na Kosovu zna da je novo političko i institucionalno organizovanje Srba kroz ZSO imperativ“, naglašava Mazreku.
Dodaje da su razlozi zbog kojih se ne preduzimaju koraci u normalizaciji odnosa na štetu srpskog i kosovskog naroda.
"Što sve dvije vlade budu brže kretale to će biti veća korist od fondova EU, to će biti bezbjedniji. Zemlje koje nisu članice Natoa su Srbija, BiH i Kosovo. Članovi 4 i 5 Statuta Natoa jasno stimulišu odnose između njegovih zemalja članica. Dakle, da su ove zemlje dio EU i Natoa, onda ne bi trebalo da govorimo o izvještaju gospodina Guteresa da je sjever Kosova potencijalno žarište za eskalaciju situacije. Obje strane znaju da je to jedini i najbolji način. Ali zašto se to ne dešava? To ne dešava zbog populizma srpske i kosovske, i pozicije i opozicije“, zaključuje Mazreku.
On je podsjetio da je Ustavni sud Kosova već donio odluku po ovom pitanju, a da su tumačenje odluke o statutu ZSO podstakle EU, Nato i drugi međunarodni faktori.
"Ni Vlada Srbije se ne protivi slanju na tumačenje statuta ZSO Ustavnom sudu kao glavnom organu koji odlučuje da li je taj pravni akt u skladu sa njenim ustavnim sistemom. Sve dok ne postoji takva prepreka, nema razloga da se ne nadamo stvaranju ZSO. Prepreka je, po meni, politička volja Srbije i Kosova u pogledu primjedbi na dnevni red“, naglasio je Mazreku.
On je dodao da je Srbija kroz pismo tadašnjeg premijera Srbije Ane Brnabić da ne priznaje aneks Ohridskog sporazuma proizvela reakciju Prištine.
"S obzirom na to, reakcija Vlade Kosova bila protivljenja ali još uvijek ne znamo da li Kosovo ima neku drugu obavezu da napreduje u skladu sa onim što je postignuto u aneksu Ohridskog sporazuma. Dakle, ova pitanja imaju veze sa onim što se zove politička volja u obe zemlje“, smatra Mazreku.
Prema njegovim riječima različita tumačenja dogovorenog je trenutno u interesu i srpske i kosovske političke elite.
"Mislim da se radi samo o onome što se zove politički populizam. Dakle, priznanje nezavisnosti Kosova od strane bilo koje političke partije u Srbiji nije prihvatljivo za srpski narod, bez obzira na to koliko su opozicija i pozicija u Srbiji svijesni da će epilog biti priznanje nezavisnosti Kosova, pošto nema povratka. Takođe, opozicija na Kosovu zna da je novo političko i institucionalno organizovanje Srba kroz ZSO imperativ“, naglašava Mazreku.
Dodaje da su razlozi zbog kojih se ne preduzimaju koraci u normalizaciji odnosa na štetu srpskog i kosovskog naroda.
"Što sve dvije vlade budu brže kretale to će biti veća korist od fondova EU, to će biti bezbjedniji. Zemlje koje nisu članice Natoa su Srbija, BiH i Kosovo. Članovi 4 i 5 Statuta Natoa jasno stimulišu odnose između njegovih zemalja članica. Dakle, da su ove zemlje dio EU i Natoa, onda ne bi trebalo da govorimo o izvještaju gospodina Guteresa da je sjever Kosova potencijalno žarište za eskalaciju situacije. Obje strane znaju da je to jedini i najbolji način. Ali zašto se to ne dešava? To ne dešava zbog populizma srpske i kosovske, i pozicije i opozicije“, zaključuje Mazreku.
