Osim međunarodnih sporazuma, nijedan od prijedloga zakona koje je Vlada planirala da usvoji ove godine nije prošao u Skupštini. Od 73 prijedloga zakona koje je Vlada namjeravala da dostavi poslanicima do kraja oktobra, do sada je procesuirano njih 13. Posmatrači rada Skupštine izrazili su zabrinutost da čak i prijedlog zakona o Budžetu može da ne dobije podršku poslanika u ovom skupštinskom sastavu.
Nijedan prijedlog zakona koji je Vlada planirala za 2024. godinu nije usvojen u Skupštini, osim međunarodnih sporazuma, u čijoj ratifikaciji je učestvovala i opozicija.
Ove godine, Vlada je u Skupštini procesuirala ukupno 28 prijedloga zakona, zajedno sa međunarodnim sporazumima od kojih je usvojeno 12.
Od 102 prijedloga zakona iz legislativnog plana, do kraja oktobra, izvršna vlast je planirala da usvoji 73 u vladi i da ih dostavi u Skupštinu.
"U suštini je ispunjeno samo 11 procenata agende. Od više od 100 zakona koji su predstavljeni u legislativnom planu Vlade, samo 12 prijedloga zakona je prošlo u Skupštini ili je usvojeno, a sve su to međunarodni sporazumi. Dakle, ostali prijedlozi zakona koji regulišu različite oblasti gotovo da nisu ni dotaknuti“, izjavila je Violeta Haxholli, menadžerka projekata u KDI.
Naim Jakaj, istraživač u IKD, dodao je da Skupština nije procesuirala ni trećinu prijedloga zakona.
"Nije procesuirana ni trećina prijedloga zakona koji su planirani za ovu godinu, zbog čega to smatramo nedostatkom planiranja, ambiciozno planiranje, a takođe i slabim upravljanjem, jer ne može da prati program vlade i izborni program, na osnovu kojeg je dobila i glas građana Kosova“, rekao je on.
Među preprekama zbog kojih prijedlozi zakona nisu pravovremeno dostavljeni Skupštini su i njihova neizrada od strane ministarstava.
Međutim, nijedno od 12 ministarstava, niti Kancelarija premijera, nisu dali objašnjenje zašto nisu izradili ili zašto nisu usvojeni zakoni koji su u njihovoj nadležnosti.
Aktivisti civilnog društva koji prate rad Skupštine ne očekuju oživljavanje odlučivanja i tvrde da je Vlada mogla biti efikasnija u donošenju zakona s obzirom na parlamentarnu moć koju je imala.
"Ovaj zakonodavni sastav, iako je do sada usvojio ukupno 254 zakona, imao je potencijal da usvoji još više zbog trajanja i brojne moći koju su imali u Skupštini. Primjetno je da je posljednja godina ove legislature znatno opala u dinamici“, dodala je Haxholli.
Jakaj je izrazio sumnju da će prijedlozi zakona koji budu upućeni u Skupštinu biti usvojeni.
"Desetine prijedloga zakona koji će sada doći u Skupštinu, a koji se odnose na reformu pravosuđa, ne vjerujem da će biti usvojeni, jer je i najveća parlamentarna grupa pretrpjela promjenu brojeva, zapravo smanjenje brojeva, a opozicija je takođe izjavila da neće učestvovati u glasanju.“
Posmatrači rada Skupštine su skeptični da će moći da bude usvojen i prijedlog zakona o budžetu za 2025. godinu, koji Ministarstvo finansija planira da dostavi vladi 30. oktobra i da ga procesuira za glasanje pred poslanicima.
Ove godine, Vlada je u Skupštini procesuirala ukupno 28 prijedloga zakona, zajedno sa međunarodnim sporazumima od kojih je usvojeno 12.
Od 102 prijedloga zakona iz legislativnog plana, do kraja oktobra, izvršna vlast je planirala da usvoji 73 u vladi i da ih dostavi u Skupštinu.
"U suštini je ispunjeno samo 11 procenata agende. Od više od 100 zakona koji su predstavljeni u legislativnom planu Vlade, samo 12 prijedloga zakona je prošlo u Skupštini ili je usvojeno, a sve su to međunarodni sporazumi. Dakle, ostali prijedlozi zakona koji regulišu različite oblasti gotovo da nisu ni dotaknuti“, izjavila je Violeta Haxholli, menadžerka projekata u KDI.
Naim Jakaj, istraživač u IKD, dodao je da Skupština nije procesuirala ni trećinu prijedloga zakona.
"Nije procesuirana ni trećina prijedloga zakona koji su planirani za ovu godinu, zbog čega to smatramo nedostatkom planiranja, ambiciozno planiranje, a takođe i slabim upravljanjem, jer ne može da prati program vlade i izborni program, na osnovu kojeg je dobila i glas građana Kosova“, rekao je on.
Među preprekama zbog kojih prijedlozi zakona nisu pravovremeno dostavljeni Skupštini su i njihova neizrada od strane ministarstava.
Međutim, nijedno od 12 ministarstava, niti Kancelarija premijera, nisu dali objašnjenje zašto nisu izradili ili zašto nisu usvojeni zakoni koji su u njihovoj nadležnosti.
Aktivisti civilnog društva koji prate rad Skupštine ne očekuju oživljavanje odlučivanja i tvrde da je Vlada mogla biti efikasnija u donošenju zakona s obzirom na parlamentarnu moć koju je imala.
"Ovaj zakonodavni sastav, iako je do sada usvojio ukupno 254 zakona, imao je potencijal da usvoji još više zbog trajanja i brojne moći koju su imali u Skupštini. Primjetno je da je posljednja godina ove legislature znatno opala u dinamici“, dodala je Haxholli.
Jakaj je izrazio sumnju da će prijedlozi zakona koji budu upućeni u Skupštinu biti usvojeni.
"Desetine prijedloga zakona koji će sada doći u Skupštinu, a koji se odnose na reformu pravosuđa, ne vjerujem da će biti usvojeni, jer je i najveća parlamentarna grupa pretrpjela promjenu brojeva, zapravo smanjenje brojeva, a opozicija je takođe izjavila da neće učestvovati u glasanju.“
Posmatrači rada Skupštine su skeptični da će moći da bude usvojen i prijedlog zakona o budžetu za 2025. godinu, koji Ministarstvo finansija planira da dostavi vladi 30. oktobra i da ga procesuira za glasanje pred poslanicima.