
Od 14. oktobra grupa stručnjaka sa Univerziteta u Lozani boravila je u Srbiji i na Kosovu, gdje su u prethodnih 10 dana ispitivali upotrebu novih tehnologija u potrazi za nestalima iz perioda neposredno prije, tokom i poslije rata na Kosovu. Posjeta stručnjaka dio je mandata Odjeljenja za mir i ljudska prava FDFA i predstavlja doprinos Švicarske primjeni Deklaracije o nestalim licima, koju su Srbija i Kosovo usvojile 2. maja 2023. godine.
Kako je saopšteno na sajtu Saveznog ministarstva spoljnih poslova Švicarske (FDFA), po okončanju rata na Kosovu, oko 4.500 ljudi je prijavljeno kao nestalo. Do danas više od 1.600 ljudi nije pronađeno. Neizvesnost oko sudbine nestalih je veliki teret za njihove porodice. Pitanje nestalih ostaje dugoročna posljedica rata.
U saopštenju se ističe da je Švicarska posvećena suočavanju sa posljedicama rata u Srbiji i na Kosovu i podržava obe zemlje u primeni Deklaracije o nestalim licima.
Podsjećaju da su Deklaraciju u Briselu 2. maja 2023. godine potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti, kao i da ona predviđa unapređenje bliske saradnje, posebno pun pristup pouzdanim i tačnim informacijama i saradnju u identifikaciji i istraživanju grobnica.
"Cilj je da se lociraju, obnove i identifikuju posmrtni ostaci ljudi koji su nestali između 1998. i 2000. godine, prije, tokom i neposredno nakon rata", navodi se u saopštenju.
Planirana saradnja obuhvata korišćenje satelitskih podataka i naprednih tehnologija kao što je LiDAR (metoda laserskog skeniranja pomoću detekcije i dometa svijetlosti). Tehnologija optičkog daljinskog senzora LiDAR se koristi za kreiranje mapa visoke rezolucije sa primenama u oblastima kao što su geodetska istraživanja, arheologija, geografija, geologija, seizmologija, meteorologija i šumarstvo. Uz pomoć vazdušnog laserskog skeniranja dronovima, sada će se koristiti i u potrazi za nestalim osobama, pojašnjava se.
Lasersko skeniranje uključuje slanje laserskih impulsa u okolinu. Ako takav laserski zrak udari u objekat, on se reflektuje nazad do senzora. Vrijeme potrebno da laserski zrak putuje od izvora do objekta i nazad se mjeri LiDAR-om. Ovo omogućava da se precizna mjerenja izvrše na prethodno definisanoj površini u najkraćem mogućem roku. Uspjeh ovakvih mjerenja zavisi od vremenskih uslova, ali i od promjena na terenu jer događaj – izazvan na primjer građevinskim radovima – može uticati na rezultate.
Navode i da će se metoda radara koji prodire u zemlju takođe koristiti tokom misije. To omogućava da se podzemna površina okarakteriše korišćenjem visokofrekventnih elektromagnetnih talasa, kako bi se, na primjer, izvršila istraživanja tla u lošim vremenskim uslovima koji ograničavaju upotrebu LiDAR-a.
Prikupljeni podaci se obrađuju direktno na licu mjesta, dok se sprovedene mjere sumiraju u izvještaj i rezultati se analiziraju.
Drugi cilj misije je da se procjeni opšti potencijal ove tehnologije za potragu za nestalim licima. Na kraju, misija takođe pruža priliku da se razmjene mišljenja o tehničkim pitanjima u vezi sa primjenom LiDAR-a i da se promoviše dijalog na tehničkom nivou između srpskih i kosovskih komisija.
Primjenjivost LiDAR tehnologije u potrazi za nestalim licima je još u fazi validacije, dodaje se u saopštenju.
Izvor: Kosovo Online
U saopštenju se ističe da je Švicarska posvećena suočavanju sa posljedicama rata u Srbiji i na Kosovu i podržava obe zemlje u primeni Deklaracije o nestalim licima.
Podsjećaju da su Deklaraciju u Briselu 2. maja 2023. godine potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti, kao i da ona predviđa unapređenje bliske saradnje, posebno pun pristup pouzdanim i tačnim informacijama i saradnju u identifikaciji i istraživanju grobnica.
"Cilj je da se lociraju, obnove i identifikuju posmrtni ostaci ljudi koji su nestali između 1998. i 2000. godine, prije, tokom i neposredno nakon rata", navodi se u saopštenju.
Planirana saradnja obuhvata korišćenje satelitskih podataka i naprednih tehnologija kao što je LiDAR (metoda laserskog skeniranja pomoću detekcije i dometa svijetlosti). Tehnologija optičkog daljinskog senzora LiDAR se koristi za kreiranje mapa visoke rezolucije sa primenama u oblastima kao što su geodetska istraživanja, arheologija, geografija, geologija, seizmologija, meteorologija i šumarstvo. Uz pomoć vazdušnog laserskog skeniranja dronovima, sada će se koristiti i u potrazi za nestalim osobama, pojašnjava se.
Lasersko skeniranje uključuje slanje laserskih impulsa u okolinu. Ako takav laserski zrak udari u objekat, on se reflektuje nazad do senzora. Vrijeme potrebno da laserski zrak putuje od izvora do objekta i nazad se mjeri LiDAR-om. Ovo omogućava da se precizna mjerenja izvrše na prethodno definisanoj površini u najkraćem mogućem roku. Uspjeh ovakvih mjerenja zavisi od vremenskih uslova, ali i od promjena na terenu jer događaj – izazvan na primjer građevinskim radovima – može uticati na rezultate.
Navode i da će se metoda radara koji prodire u zemlju takođe koristiti tokom misije. To omogućava da se podzemna površina okarakteriše korišćenjem visokofrekventnih elektromagnetnih talasa, kako bi se, na primjer, izvršila istraživanja tla u lošim vremenskim uslovima koji ograničavaju upotrebu LiDAR-a.
Prikupljeni podaci se obrađuju direktno na licu mjesta, dok se sprovedene mjere sumiraju u izvještaj i rezultati se analiziraju.
Drugi cilj misije je da se procjeni opšti potencijal ove tehnologije za potragu za nestalim licima. Na kraju, misija takođe pruža priliku da se razmjene mišljenja o tehničkim pitanjima u vezi sa primjenom LiDAR-a i da se promoviše dijalog na tehničkom nivou između srpskih i kosovskih komisija.
Primjenjivost LiDAR tehnologije u potrazi za nestalim licima je još u fazi validacije, dodaje se u saopštenju.
Izvor: Kosovo Online