Na Kosovu se procjenjuje da postoji oko 40.000 korisnika narkotika, što ukazuje na alarmantnu situaciju sa narkomanijom. Safet Blakaj, direktor NVO “Lavirint” u Prištini, koja se bavi prevencijom i lječenjem zavisnosti, ističe u podkastu Glas Kosova da je posebno zabrinjavajući porast upotrebe kokaina među mladima. Takođe, upozorava na pojavu novih, izuzetno opasnih droga na tržištu u poslednje dve do tri godine, prenosi Medija centar Čaglavica.
“Ima nekih 40.000 korisnika narkotika, a od tog broja, njih 10.000 do 12.000 nazivamo problematičnim korisnicima. Problematični korisnici su oni koji su zavisni, nisu funkcionalni i često su u sukobu sa zakonom. Nažalost, to je najniži broj koji smo naveli, a takozvana ‘tamna brojka’ uvijek je problematična, ne samo na Kosovu, nego i u svijetu”.
Blakaj je naveo da je u centru za lječenje zavisnosti koji on vodi registrovano 2.900 osoba koje se bore sa narkomanijom.
Međutim, procjenjuje se da je stvarni broj korisnika koji se leče dva do tri puta veći, s obzirom na to da mnogi traže pomoć i u drugim centrima i ustanovama, kako unutar Kosova, tako i van.
“Mi registrujemo samo one koji zatraže pomoć kod nas, jer im pružamo i medicinske usluge. Oko 2.000 ljudi se liječi na drugim mjestima, ali mi ih ne registrujemo. Oni koji dolaze kod nas moraju biti registrovani uz ličnu kartu, i zato imamo taj broj od 2.900 registrovanih”.
Posebno zabrinjavajući trend u posljednje dvije godine je porast upotrebe kokaina, tvrdi on.
“U posljednje četiri godine, mnogo se štošta promenilo – više nije heroin droga koja se najviše upotrebljava na Kosovu, nego kokain, i broj korisnika vrlo brzo raste. Proširilo se ne samo u gradovima, nego i u manjim mjestima. Sada se često skupljaju grupe po nekim kućama, stanovima, i tu se prave žurke gdje se dešavaju vrlo čudne stvari. Pojavile su se i nove droge koje do sada nismo primjećivali, posebno u Prištini, poput pink kokaina. To je vrsta droge koja je sastavljena od četiri različite vrste supstanci. Ne sviđa mi se ta droga jer, iako nije opasnija od kokaina, kompletno menja mentalnu strukturu čovjeka, posebno dok su pod njenim uticajem, i onda se ponašaju vrlo bizarno“, navodi Blakaj i dodaje:
“Od 2018. do 2021. godine, prosječna starost korisnika kokaina bila je između 40 i 45 godina. Međutim, od prošle godine, taj raspon se smanjio na 25 do 35 godina, što je za nas veoma zabrinjavajuće”.
Blakaj upozorava da je upotreba kokaina u porastu među svim društvenim slojevima, bez obzira na ekonomski status.
“Više nema pravila – kokain koriste i najbogatiji i najsiromašniji. Cijena grama kokaina na tržištu je oko 100 eura”.
Pored kokaina, Blakaj ističe zabrinjavajuću pojavu korišćenja amfetamina kao zamjene za kokain, zbog njegove niže cijene.
“Amfetamin je mnogo jeftiniji od kokaina i, iako nema isti efekat, mnogi prelaze na njega. To je opasno, jer otvara vrata još opasnijim i jeftinijim drogama”.
Dodaje da marihuana, iako mnogi misle da je bezopasna, ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje. Zabrinjavajući je trend, kako kaže, sve veće upotrebe marihuane među tinejdžerima na Kosovu, posebno kod mladih uzrasta od 15 do 19 godina, što predstavlja alarm za društvo i institucije.
Naglašava značaj rane prevencije, uloge porodice, kao i volje samih korisnika da započnu proces liječenja narkomanije, koji prosječno, kako navodi, traje oko devet mjeseci.
“Porodica mora reagovati u ranijim fazama kako bi liječenje bilo uspešnije, ali najvažnija je volja same osobe da započne proces lečenja”, zaključio je direktor NVO "Lavirint" Safet Blakaj u podkastu Glas Kosova.
Blakaj je naveo da je u centru za lječenje zavisnosti koji on vodi registrovano 2.900 osoba koje se bore sa narkomanijom.
Međutim, procjenjuje se da je stvarni broj korisnika koji se leče dva do tri puta veći, s obzirom na to da mnogi traže pomoć i u drugim centrima i ustanovama, kako unutar Kosova, tako i van.
“Mi registrujemo samo one koji zatraže pomoć kod nas, jer im pružamo i medicinske usluge. Oko 2.000 ljudi se liječi na drugim mjestima, ali mi ih ne registrujemo. Oni koji dolaze kod nas moraju biti registrovani uz ličnu kartu, i zato imamo taj broj od 2.900 registrovanih”.
Posebno zabrinjavajući trend u posljednje dvije godine je porast upotrebe kokaina, tvrdi on.
“U posljednje četiri godine, mnogo se štošta promenilo – više nije heroin droga koja se najviše upotrebljava na Kosovu, nego kokain, i broj korisnika vrlo brzo raste. Proširilo se ne samo u gradovima, nego i u manjim mjestima. Sada se često skupljaju grupe po nekim kućama, stanovima, i tu se prave žurke gdje se dešavaju vrlo čudne stvari. Pojavile su se i nove droge koje do sada nismo primjećivali, posebno u Prištini, poput pink kokaina. To je vrsta droge koja je sastavljena od četiri različite vrste supstanci. Ne sviđa mi se ta droga jer, iako nije opasnija od kokaina, kompletno menja mentalnu strukturu čovjeka, posebno dok su pod njenim uticajem, i onda se ponašaju vrlo bizarno“, navodi Blakaj i dodaje:
“Od 2018. do 2021. godine, prosječna starost korisnika kokaina bila je između 40 i 45 godina. Međutim, od prošle godine, taj raspon se smanjio na 25 do 35 godina, što je za nas veoma zabrinjavajuće”.
Blakaj upozorava da je upotreba kokaina u porastu među svim društvenim slojevima, bez obzira na ekonomski status.
“Više nema pravila – kokain koriste i najbogatiji i najsiromašniji. Cijena grama kokaina na tržištu je oko 100 eura”.
Pored kokaina, Blakaj ističe zabrinjavajuću pojavu korišćenja amfetamina kao zamjene za kokain, zbog njegove niže cijene.
“Amfetamin je mnogo jeftiniji od kokaina i, iako nema isti efekat, mnogi prelaze na njega. To je opasno, jer otvara vrata još opasnijim i jeftinijim drogama”.
Dodaje da marihuana, iako mnogi misle da je bezopasna, ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje. Zabrinjavajući je trend, kako kaže, sve veće upotrebe marihuane među tinejdžerima na Kosovu, posebno kod mladih uzrasta od 15 do 19 godina, što predstavlja alarm za društvo i institucije.
Naglašava značaj rane prevencije, uloge porodice, kao i volje samih korisnika da započnu proces liječenja narkomanije, koji prosječno, kako navodi, traje oko devet mjeseci.
“Porodica mora reagovati u ranijim fazama kako bi liječenje bilo uspešnije, ali najvažnija je volja same osobe da započne proces lečenja”, zaključio je direktor NVO "Lavirint" Safet Blakaj u podkastu Glas Kosova.
Povezani članci
Neće biti produženja roka CIK: Stranke treba da dostave liste kandidata za poslanike do 11. decembra
