Dvije nedjelje nakon što je Kosovo djelimično ukinulo zabranu uvoza robe iz Srbije, kilometarska kolona sa srpske strane graničnog prijelaza Merdare se ne smanjuje. U ovoj koloni po nekoliko dana čekaju i prevoznici koji su samo u tranzitu kroz Kosovo ili prevoze robu koja nije porijeklom iz Srbije.
Iz ambasade Njemačke na Kosovu su u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenili da bi "željeli da se roba preko graničnog prijelaza brže kreće" ali da je ponovni direktni uvoz iz Srbije na Kosovo "značajno dostignuće".
"Važno je najprije priznati da se odluka (o ukidanju zabrane uvoza robe iz Srbije) sprovodi", navodi se u odgovoru i dodaje da se još treba raditi kako bi se roba brže kretala preko prijelaza.
Ambasador Njemačke na Kosovu, Jorn (Rodhe) Rode, je ranije rekao da će pratiti proces uvoza robe iz Srbije, nakon što je njegova zemlja od Kosova tražila da ukine mjeru zabrane kako bi se odblokirala CEFTA (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) i ostvario napredak u Berlinskom procesu, inicijativi koja ima za cilj da pomogne ekonomski razvoj šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovo približavanje Evropskoj uniji (EU).
Vlada Kosova je odluku o zabrani uvoza robe porijeklom iz Srbije 7. oktobra zamjenila novom koja omogućava uvoz ali isključivo preko prijelaza Merdare uz detaljnu bezbjednosnu provjeru. Kako je saopšteno, na ostalim prijelazima će uvoz biti dozvoljen kada se obezbjede skeneri koji će Carini Kosova pomoći u kontroli robe bez fizičke intervencije.
Iz ambasade Njemačke navode da je nabavka tih skenera u toku, "uz poštovanje svih važećih pravila i propisa o javnim nabavkama".
Inače, Kosovo tvrdi da je odluka o zabrani uvoza robe iz Srbije sredinom jula 2023. godine doneta iz "bezbjednosnih" razloga, nakon što je trojicu kosovskih policajaca uhapsila srpska policija.
U međuvremenu je premijer Srbije, Miloš Vučević, 17. oktobra odgovornost za stvaranje nepregledne kolone kamiona na Merdaru prebacio na kosovske vlasti, uz ocjenu da rade sve "kako bi se otežao uvoz srpske robe". On je rekao kako se vrše "nepotrebno dugi pregledi i komplikuje administracija samo da bi ljudi bili nervozni i da bi sve bilo obesmišljeno".
Iz Vlade Kosova nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu ove optužbe i obrazlože zašto se uvoz ili tranzit na prelazu Merdare otežano odvija.
Nisu odgovorili ni iz Carine Kosova, dok iz Privredne komore Srbije u odgovoru za RSE podvlače da je na terenu trenutno otežan slobodan protok robe, te da je djelimično ukidanje zabrane uvoza robe iz Srbije imalo kontra efekat – umjesto slobodnog protoka robe, blokadu na Merdaru.
Ko je odgovoran za kilometarsku kolonu?
Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, smatra da Carina Kosova radi usporeno po "nalogu kosovskih vlasti" kako bi se otežao uvoz robe porijeklom iz Srbije.
Kao primjer za svoje tvrdnje navodi da je, prije zabrane uvoza robe iz Srbije, u prosjeku oko 250 kamiona dnevno ulazilo preko prijelaza Merdare a da je od ukidanja te odluke 7. oktobra na Kosovo ušlo od 30 do 40 kamiona.
Iz Carine Kosova su 14. oktobra za RSE potvrdili da na Kosovo dnevno u prosjeku uđe oko osam kamiona sa robom iz Srbije.
Međutim, 18. i 21. oktobra nisu odgovorili na pitanja zašto i kamioni koji prevoze sirovine iz Srbije moraju da prolaze isključivo na prijelazu Merdare, kako su za RSE potvrdili pojedini prevoznici ali i iz Privredne komore Srbije.
Vlada Kosova je desetak dana nakon uvođenja zabrane uvoza robe iz Srbije jula prošle godine, preinačila svoju odluku i dozvolila uvoz sirovina iz ove zemlje.
Međutim, Sadri (Selimi) Seljimi, koji iz Srbije na Kosovo uvozi pšenicu, kaže da kosovske vlasti od 7. oktobra i uvoz sirovina dozvoljavaju samo preko prijelaza Merdare, te da i oni podležu detaljnoj kontroli iako to ranije nije bio slučaj.
Na sličnu situaciju u izjavi za RSE ukazuje i Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije.
"Sirovine su se sve vrijeme normalno plasirale, mogle su da ulaze na sve prelaze i odjednom je i to bezbjednosno pitanje", navodi on.
Ocjenjuje da nedostaje politička volja da slobodan protok robe zaista postoji na terenu.
Šta je rješenje?
Predsjednik Alijanse za biznis Kosova, Agim (Shanini) Šahini, smatra da kosovske vlasti moraju povećati svoje kapacitete na prijelazu Merdare, kako bi se smanjila kolona prevoznika koji danima čekaju da pređu granicu.
Takođe, vjeruje da je detaljnu bezbjednosnu kontrolu moguće ručno obavljati i na drugim prijelazima dok ne stignu skeneri, te dodaje da trenutna situacija "nema nikakvog smisla".
Ukoliko se ništa ne preduzme, prema Šahinijevoj ocjeni, prevoznici i kompanije će biti na velikom finansijskom gubitku, što će usloviti i rast cijena.
"Tamo (na Merdaru) ima kvarljiva roba, ima robe koja se vozi u druge zemlje, tako da se ovaj problem mora riješiti što prije. Privrednici imaju gubitke zbog čekanja, svaki dan košta i niko nije na dobitku", poručuje Šahini.
Aleksandar Radovanović napominje da postoji veliki interes kosovskih i srpskih privrednika da međusobno sarađuju ali da im se trenutno šalje poruka "da tako nešto nije poželjno".
"Kada vi držite vozače kamiona po nekoliko dana u uslovima koji nisu dostojni čovjeka, nijedan prevoznik neće prihvatiti ponudu proizvođača koji robu hoće da šalje na Kosovo", navodi on.
Proizvodi iz Srbije godinama su bili među dominantnim na tržištu Kosova.
Prema Agenciji za statistiku Kosova, tokom 2022. Kosovo je iz Srbije uvezlo robu u vrijednosti od preko 372 miliona eura, a u 2023. ta vrijednost je bila skoro 199 miliona eura.
"Važno je najprije priznati da se odluka (o ukidanju zabrane uvoza robe iz Srbije) sprovodi", navodi se u odgovoru i dodaje da se još treba raditi kako bi se roba brže kretala preko prijelaza.
Ambasador Njemačke na Kosovu, Jorn (Rodhe) Rode, je ranije rekao da će pratiti proces uvoza robe iz Srbije, nakon što je njegova zemlja od Kosova tražila da ukine mjeru zabrane kako bi se odblokirala CEFTA (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) i ostvario napredak u Berlinskom procesu, inicijativi koja ima za cilj da pomogne ekonomski razvoj šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovo približavanje Evropskoj uniji (EU).
Vlada Kosova je odluku o zabrani uvoza robe porijeklom iz Srbije 7. oktobra zamjenila novom koja omogućava uvoz ali isključivo preko prijelaza Merdare uz detaljnu bezbjednosnu provjeru. Kako je saopšteno, na ostalim prijelazima će uvoz biti dozvoljen kada se obezbjede skeneri koji će Carini Kosova pomoći u kontroli robe bez fizičke intervencije.
Iz ambasade Njemačke navode da je nabavka tih skenera u toku, "uz poštovanje svih važećih pravila i propisa o javnim nabavkama".
Inače, Kosovo tvrdi da je odluka o zabrani uvoza robe iz Srbije sredinom jula 2023. godine doneta iz "bezbjednosnih" razloga, nakon što je trojicu kosovskih policajaca uhapsila srpska policija.
U međuvremenu je premijer Srbije, Miloš Vučević, 17. oktobra odgovornost za stvaranje nepregledne kolone kamiona na Merdaru prebacio na kosovske vlasti, uz ocjenu da rade sve "kako bi se otežao uvoz srpske robe". On je rekao kako se vrše "nepotrebno dugi pregledi i komplikuje administracija samo da bi ljudi bili nervozni i da bi sve bilo obesmišljeno".
Iz Vlade Kosova nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu ove optužbe i obrazlože zašto se uvoz ili tranzit na prelazu Merdare otežano odvija.
Nisu odgovorili ni iz Carine Kosova, dok iz Privredne komore Srbije u odgovoru za RSE podvlače da je na terenu trenutno otežan slobodan protok robe, te da je djelimično ukidanje zabrane uvoza robe iz Srbije imalo kontra efekat – umjesto slobodnog protoka robe, blokadu na Merdaru.
Ko je odgovoran za kilometarsku kolonu?
Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, smatra da Carina Kosova radi usporeno po "nalogu kosovskih vlasti" kako bi se otežao uvoz robe porijeklom iz Srbije.
Kao primjer za svoje tvrdnje navodi da je, prije zabrane uvoza robe iz Srbije, u prosjeku oko 250 kamiona dnevno ulazilo preko prijelaza Merdare a da je od ukidanja te odluke 7. oktobra na Kosovo ušlo od 30 do 40 kamiona.
Iz Carine Kosova su 14. oktobra za RSE potvrdili da na Kosovo dnevno u prosjeku uđe oko osam kamiona sa robom iz Srbije.
Međutim, 18. i 21. oktobra nisu odgovorili na pitanja zašto i kamioni koji prevoze sirovine iz Srbije moraju da prolaze isključivo na prijelazu Merdare, kako su za RSE potvrdili pojedini prevoznici ali i iz Privredne komore Srbije.
Vlada Kosova je desetak dana nakon uvođenja zabrane uvoza robe iz Srbije jula prošle godine, preinačila svoju odluku i dozvolila uvoz sirovina iz ove zemlje.
Međutim, Sadri (Selimi) Seljimi, koji iz Srbije na Kosovo uvozi pšenicu, kaže da kosovske vlasti od 7. oktobra i uvoz sirovina dozvoljavaju samo preko prijelaza Merdare, te da i oni podležu detaljnoj kontroli iako to ranije nije bio slučaj.
Na sličnu situaciju u izjavi za RSE ukazuje i Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije.
"Sirovine su se sve vrijeme normalno plasirale, mogle su da ulaze na sve prelaze i odjednom je i to bezbjednosno pitanje", navodi on.
Ocjenjuje da nedostaje politička volja da slobodan protok robe zaista postoji na terenu.
Šta je rješenje?
Predsjednik Alijanse za biznis Kosova, Agim (Shanini) Šahini, smatra da kosovske vlasti moraju povećati svoje kapacitete na prijelazu Merdare, kako bi se smanjila kolona prevoznika koji danima čekaju da pređu granicu.
Takođe, vjeruje da je detaljnu bezbjednosnu kontrolu moguće ručno obavljati i na drugim prijelazima dok ne stignu skeneri, te dodaje da trenutna situacija "nema nikakvog smisla".
Ukoliko se ništa ne preduzme, prema Šahinijevoj ocjeni, prevoznici i kompanije će biti na velikom finansijskom gubitku, što će usloviti i rast cijena.
"Tamo (na Merdaru) ima kvarljiva roba, ima robe koja se vozi u druge zemlje, tako da se ovaj problem mora riješiti što prije. Privrednici imaju gubitke zbog čekanja, svaki dan košta i niko nije na dobitku", poručuje Šahini.
Aleksandar Radovanović napominje da postoji veliki interes kosovskih i srpskih privrednika da međusobno sarađuju ali da im se trenutno šalje poruka "da tako nešto nije poželjno".
"Kada vi držite vozače kamiona po nekoliko dana u uslovima koji nisu dostojni čovjeka, nijedan prevoznik neće prihvatiti ponudu proizvođača koji robu hoće da šalje na Kosovo", navodi on.
Proizvodi iz Srbije godinama su bili među dominantnim na tržištu Kosova.
Prema Agenciji za statistiku Kosova, tokom 2022. Kosovo je iz Srbije uvezlo robu u vrijednosti od preko 372 miliona eura, a u 2023. ta vrijednost je bila skoro 199 miliona eura.
Povezani članci
Neće biti produženja roka CIK: Stranke treba da dostave liste kandidata za poslanike do 11. decembra
