Bivši poslanik Samoopredjeljenja Afrim Kasolli izjavio je da se od dolaska na vlast Albina Kurtija pristup sjeveru mijenjao u zavisnosti od okolnosti, te da je premijer prvo pokušao da pitanje sjevera riješi u Briselu, a zatim odustao i posvetio se rješavanju problema policijskim i pravnim mjerama, prenosi Gazeta blic.
Kasolli je istakao da je Kurti prvobitno bio fokusiran na pregovarački proces u Briselu u potrazi za političkim rješenjem pitanja sjevera, te da je u funkciji tih ciljeva došlo do Osnovnog Briselskog sporazuma i Ohridskog implementacionog aneksa.
„Blokadom ovog procesa, iz mnogo razloga, onda izgleda kao da je premijer Kurti 'odustao' od obaveze prema ovom sporazumu i više se posvetio rješavanju problema sjevera policijskim i pravnim mjerama. On je ovu promjenu taktike obrazložio odbijanjem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da potpiše pomenuti sporazum, kao i pismom bivše premijerke Srbije Ane Bernabić upućenim Evropskoj uniji, u kojem potvrđuje da postoje crvene linije kada je riječ o primjeni Sporazuma na putu normalizacije odnosa sa Kosovom, jer je ova zemlja izjavlila da neće poštovati neke članove ovog sporazuma“, rekao je Kasolli.
Kasolli je naveo neke od akcija koje je Kurti preduzeo u vezi sa sjeverom.
„U ovom kontekstu, akcija na registarskim tablicama, zabrana prometa srpskog dinara, zatvaranje šest zgrada Poštanske štedionice i Narodne banke Srbije na sjeveru Kosova, oduzimanje vila Milana Radoičića kod jezera Ujman (Gazivode) i inicijative za promjenu statusa mosta preko rijeke Ibar dio su ovog novog taktičkog pristupa. Takvi postupci su često zaoštravali odnose sa međunarodnom zajednicom. Kosovo je ukoreno i sankcionisano, a svi smo, nažalost, svjedoci kako je paravojni napad terorističkih grupa iz Srbije 24. septembra skoro izjednačen u Savjetu bezbjednosti UN sa zabranom srpskog dinara“, ocjenio je Kasolli.
On je rekao da se ne može poreći činjenica da neke od radnji koje je preduzela Vlada Kosova nisu donele promjene na sjeveru i da pravne pobjede nisu nužno prerasle u političke pobjede Kosova u tom dijelu.
„Zato što su Srbi sa sjevera politički još udaljeniji. Oni ostaju politički nezastupljeni kod gradočelnika opština bez građanskog legitimiteta, iz svima nama poznatih razloga. I ovaj problem se ne može riješiti drugačije nego politički, jer nijedna politička volja se ne može sprovoditi u nedogled mjerama koje je Vlada Kosova do sada sledila nakon što je blokirala dijalog. U međuvremenu, međunarodne partnerske zemlje insistiraju da Kosovo hitno pristupi formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, kao preduslova za ispunjavanje međunarodnih obaveza koje je država Kosovo dobila za integraciju i smještaj građana Srbije. Dakle, postoji rizik da se ove današnje pravne pobjede sutra pretvore u diplomatski i državni neuspjeh“, zaključio je Kasolli.
Izvor: Kosovo Online/Gazetablic
„Blokadom ovog procesa, iz mnogo razloga, onda izgleda kao da je premijer Kurti 'odustao' od obaveze prema ovom sporazumu i više se posvetio rješavanju problema sjevera policijskim i pravnim mjerama. On je ovu promjenu taktike obrazložio odbijanjem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da potpiše pomenuti sporazum, kao i pismom bivše premijerke Srbije Ane Bernabić upućenim Evropskoj uniji, u kojem potvrđuje da postoje crvene linije kada je riječ o primjeni Sporazuma na putu normalizacije odnosa sa Kosovom, jer je ova zemlja izjavlila da neće poštovati neke članove ovog sporazuma“, rekao je Kasolli.
Kasolli je naveo neke od akcija koje je Kurti preduzeo u vezi sa sjeverom.
„U ovom kontekstu, akcija na registarskim tablicama, zabrana prometa srpskog dinara, zatvaranje šest zgrada Poštanske štedionice i Narodne banke Srbije na sjeveru Kosova, oduzimanje vila Milana Radoičića kod jezera Ujman (Gazivode) i inicijative za promjenu statusa mosta preko rijeke Ibar dio su ovog novog taktičkog pristupa. Takvi postupci su često zaoštravali odnose sa međunarodnom zajednicom. Kosovo je ukoreno i sankcionisano, a svi smo, nažalost, svjedoci kako je paravojni napad terorističkih grupa iz Srbije 24. septembra skoro izjednačen u Savjetu bezbjednosti UN sa zabranom srpskog dinara“, ocjenio je Kasolli.
On je rekao da se ne može poreći činjenica da neke od radnji koje je preduzela Vlada Kosova nisu donele promjene na sjeveru i da pravne pobjede nisu nužno prerasle u političke pobjede Kosova u tom dijelu.
„Zato što su Srbi sa sjevera politički još udaljeniji. Oni ostaju politički nezastupljeni kod gradočelnika opština bez građanskog legitimiteta, iz svima nama poznatih razloga. I ovaj problem se ne može riješiti drugačije nego politički, jer nijedna politička volja se ne može sprovoditi u nedogled mjerama koje je Vlada Kosova do sada sledila nakon što je blokirala dijalog. U međuvremenu, međunarodne partnerske zemlje insistiraju da Kosovo hitno pristupi formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, kao preduslova za ispunjavanje međunarodnih obaveza koje je država Kosovo dobila za integraciju i smještaj građana Srbije. Dakle, postoji rizik da se ove današnje pravne pobjede sutra pretvore u diplomatski i državni neuspjeh“, zaključio je Kasolli.
Izvor: Kosovo Online/Gazetablic
