Klimatske promjene Stoltenberg: Kosovo bi se moglo suočiti sa nedostatkom vode za piće do 2050. godine
Kosovo bi se do 2050. godine moglo suočiti sa nedostatkom vode za piće, navodi se u izvještaju generalnog sekretara Nato Jensa Stoltenberga, koji procjenjuje uticaj na klimatske promjene i bezbjednost, objavio je Nato, prenosi Klan Kosova.
U dokumentu objavljenom 9. jula, navodi se da ubrzavanje klimatskih promjena ima "dubok uticaj na bezbjednost saveznika“ i naglašava potrebu da Nato ostane u stanju da ispuni svoju svrhu u okruženju koje se brzo mijenja".
Kosovo je takođe dio izvještaja, zbog činjenice da tamo postoji misija sa oko 4.500 savezničkih i partnerskih trupa koje djeluju širom zemlje kao dio Nato snaga za Kosovo (Kfor).
Stoltenberg je u izvještaju rekao da je jugoistočna Evropa, uključujući Kosovo, identifikovana kao jedna od "vrućih tačaka” planete.
"Ubrzano zagrijevanje atmosfere u regionu dovodi do ekstremnih vremenskih pojava, kao što su požari 2017. i 2022. godine, i teških poplava koje je Kosovo doživjelo 2023. Očekuje se da će takvi događaji biti sve učestaliji i intenzivniji. Zajedno sa socio-ekonomskom ugroženošću Kosova i izazovnim bezbjednosnim okruženjem, klimatske promjene mogu imati štetne posljedice i po Kosovo i po prisustvo Natoa na terenu“, naglasio je Stoltenberg u izvještaju.
U izvještaju se ističe da je Kfor treći bezbjednosni odgovor, poslije Policije Kosova i Euleksa, sa kojima se radi u bliskoj saradnji. Pored toga, u dokumentu se navodi da Nato savjetodavni i tim za vezu (Nalt) i dalje podržava bezbjednosne organizacije na Kosovu koje vrše civilnu kontrolu i demokratski nadzor.
"Podrška Nalta za izgradnju kapaciteta Kosovskih bezbjednosnih snaga (Kbs) pokriva reagovanje na krizne situacije, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu“, ističe se u izvještaju.
Izvor: Kosovo Online/Klan Kosova
Kosovo je takođe dio izvještaja, zbog činjenice da tamo postoji misija sa oko 4.500 savezničkih i partnerskih trupa koje djeluju širom zemlje kao dio Nato snaga za Kosovo (Kfor).
Stoltenberg je u izvještaju rekao da je jugoistočna Evropa, uključujući Kosovo, identifikovana kao jedna od "vrućih tačaka” planete.
"Ubrzano zagrijevanje atmosfere u regionu dovodi do ekstremnih vremenskih pojava, kao što su požari 2017. i 2022. godine, i teških poplava koje je Kosovo doživjelo 2023. Očekuje se da će takvi događaji biti sve učestaliji i intenzivniji. Zajedno sa socio-ekonomskom ugroženošću Kosova i izazovnim bezbjednosnim okruženjem, klimatske promjene mogu imati štetne posljedice i po Kosovo i po prisustvo Natoa na terenu“, naglasio je Stoltenberg u izvještaju.
U izvještaju se ističe da je Kfor treći bezbjednosni odgovor, poslije Policije Kosova i Euleksa, sa kojima se radi u bliskoj saradnji. Pored toga, u dokumentu se navodi da Nato savjetodavni i tim za vezu (Nalt) i dalje podržava bezbjednosne organizacije na Kosovu koje vrše civilnu kontrolu i demokratski nadzor.
"Podrška Nalta za izgradnju kapaciteta Kosovskih bezbjednosnih snaga (Kbs) pokriva reagovanje na krizne situacije, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu“, ističe se u izvještaju.
Izvor: Kosovo Online/Klan Kosova
