Može doći do novog rata na Balkanu Gërvalla-Schwarz: Vučić produžena ruka Vladimira Putina, Zapad mora da ga zaustavi
Ministarka spoljnih poslova i dijaspore Kosova Donika Gërvalla-Schwarz kaže da dijalog blokira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji, kako navodi, nije zainteresovan za održivo rješenje. Prema njenim riječima, to je srž problema, jer dijalog može biti uspješan samo kada obe strane žele rezultate. Gërvalla-Schwarz, koja je učestvovala na Međunarodnoj konferenciji u Dubrovniku, za hrvatski Večernji list, na pitanje da li očekuje nastavak dijaloga između Kosova i Srbije kaže da je Srbija, odnosno njen predsjednik Aleksandar Vučić taj koji blokira dijalog.
“Prošle nedjelje smo imali sastanak u Briselu između našeg premijera Albina Kurtija i predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i sigurnosnu politiku gospodina Josepa Borrella i gospodina Miroslava Lajčaka, gdje je premijer Kurti pokušao da razjasni kako se sporazumi iz prošle godine u Briselu i Ohridu mogu realizovati. Međutim, pokazalo se da je to nemoguće jer taj dijalog blokira gospodin Aleksandar Vučić, koji izgleda nije zainteresovan za održivo rješenje naših bilateralnih pitanja. Ovo je srž problema jer dijalog može biti uspješan samo kada obe strane žele rezultate. Ako druga strana i ne razmišlja o postizanju rezultata, kao Aleksandar Vučić, onda se gubi uloženo vrijeme", poručila je Gërvalla-Schwarz.
Kako je dodala, nada se da će nova visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas imati ne samo novi i drugačiji pristup EU, već da će dijalog imati koristi od stručnosti Kalas.
"Ona dobro zna kako da se nosi sa autokratama, sa Vladimirom Putinom u Rusiji, ali i sa njegovim punomoćnicima. Gospodin Aleksandar Vučić treba da prestane da daje ružne komentare o postignutim dogovorima i počne da ih sprovodi. Umjesto toga, on se u srpskim i svjetskim medijima stalno pretvara da ne može da sprovede dogovore. Ovo nije način tretiranja međunarodnih ugovora. Zato mu treba reći, Gospodine Aleksandre Vučiću, prestanite da pričate i počnite da radite. Potpišite ugovore i krenite na posao. Onda imamo dogovor o tome kako dalje. Ali uz njegove neodgovorne i djetinjaste komentare da ih ne može potpisati jer bi mu u jednom trenutku ruka zadrhtala, za ovaj proces nema budućnosti”, kaže Gërvalla-Schwarz.
Dodaje da Kosovo ostaje u potpunosti posvećeno ispunjavanju onoga što je dogovoreno u Briselu, ali ne jednostrano.
“Možemo da nastavimo sa implementacijom čim Vučić skine blokadu i počne da se ponaša konstruktivno. U stvari, on je politička produžena ruka ruskog predsjednika Vladimira Putina na Balkanu, a Rusija testira odlučnost Zapada preko svog zastupnika, Srbije. Kada je Srbija napala Kosovo u Banjskoj 24. septembra prošle godine, to je bio prvi ozbiljniji test Rusije za Zapad, budući da je to bio prvi vojni napad na zemlju u kojoj su bile hiljade vojnika Natoa”, dodaje Gërvalla-Schwarz u intervjuu.
Kaže da je to bio ozbiljan test za Zapad i da je reakcija EU, u odnosu na Nato izostala.
“Nije se radilo samo o Kosovu, koje je najprozapadnija zemlja, sa više od 90 odsto podrške Natou i EU u svakoj anketi. Kakva je bila reakcija Natoa i EU? Bila je to ogromna razlika. Odgovor Natoa bio je trenutan i jasan, sa značajnim povećanjem broja vojnika i intenzivnijim patroliranjem na obezbjeđivanju naše granice sa Srbijom. Evropska unija ostaje nejasna u svom odgovoru. Nadamo se da će se to promjeniti novom strategijom i novim kadrovima u Briselu”, kaže Gërvalla-Schwarz.
Smatra da je međunarodna zajednica trebalo da reaguje i da se "suprotstavi politici Vučića".
“Moramo biti jasni i da napad na mirnog susjeda nazivamo barem napadom. Neki napad na selo Banjska još nazivaju samo incidentom, drugi terorističkim napadom i tako dalje. U stvarnosti, to je bio očigledan akt otvorene agresije na Republiku Kosovo. Bila je to prava kopija igre Vladimira Putina u Ukrajini početkom 2014. godine. Takva agresija zahtjeva reakciju. Ukoliko Aleksandar Vučić i Vladimir Putin ne osjete nikakvu reakciju, kao što je slučaj sa EU. EU podstiče agresore da nastave i možda pojačaju napade na susjede Srbije. Ne znamo kako će se ovo završiti”, navodi Gërvalla-Schwarz.
Ističe da je 90-ih godina u Njemačkoj bila politički aktivista i da je razgovarala sa donosiocima političkih odluka o tome šta je nekadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević "radio na Kosovu i u bivšoj Jugoslaviji".
“Slušajući danas Aleksandra Vučića, u svakom govoru mržnje, u svakoj obmani Zapada, podsjeća na svog bivšeg šefa, ratnog zločinca Slobodana Miloševića. Bio je Miloševićev ministar informisanja. To je bila, i opet je, propaganda, priprema za rat. Ovome se mora odlučno stati na put. Ako se to ne zaustavi, uskoro bi mogao početi novi rat na Balkanu”, navodi Gërvalla-Schwarz.
Ističe da je upravo to pitanje ne samo za Kosovo, već i za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.
“Jesmo li zaista spremni za potencijalni sukob? Dokle ćemo samo gledati sve agresivniju Rusiju i njene agresivne zastupnike na Balkanu poput Aleksandra Vučića, Aleksandra Vulina, Miloša Vučevića, Ivice Dačića i Milorada Dodika? Kada će Zapad prestati vjerovati u iluzije i zanemariti opasnost? Mi kao Zapad ne smemo ponovo da propadnemo kao što se to dramatično dogodilo devedesetih godina, počevši od 1991. do 1999. godine, kada je Srbija vodila ratove i vršila genocid u cijelom regionu. Nakon uspješne intervencije Natoa da se zaustavi genocid na Kosovu 1999. godine, Zapad nije izveo prave zaključke, nije osigurao stabilnost i mir u Evropi. Evropa je napravila dramatičnu grešku što nije reagovala na Putinovu agresiju na Gruziju 2008. godine, a zatim na Ukrajinu od 2014. godine. Ovi dramatični propusti u odgovoru konačno su gurnuli Putina na sveobuhvatni rat protiv Ukrajine 2022. godine. Vladimir Putin i Aleksandar Vučić ne misle kao mi", kazala je ona.
Ako Zapad nastavi da prihvata "agresiju Srbije", doći će do novog sveopšteg rata i na Balkanu, poručuje Gërvalla-Schwarz.
"Aleksandar Vučić će stati samo ako signali budu snažni i jasni: zbog otvorene agresije na susjednu državu EU treba da uvede sankcije Srbiji. Zamrzavanje procesa pristupanja EU trebalo bi razmotriti ako Beograd odbije da izruči odgovorne za napad u septembru 2023. i ne uzdrži se izričito od napada na Kosovo i druge zemlje. Aleksandar Vučić sprovodi strategiju sličnu Putinovoj, pokušavajući da kreira nove činjenice i time natjera Kosovo na teritorijalne ustupke. To je imperijalna politika 19. veka. Njegov septembarski napad je odbijen, ali je cilj Srbije da okupira teritoriju Kosova. Aleksandar Vučić i Miloš Vučević drže ogromne trupe na granici sa Kosovom”, ističe Gërvalla-Schwarz.
Što se tiče mogućnosti da BiH prizna Kosovo, Gërvalla-Schwarz kaže da priznanje ne koči narod Bosne i Hercegovine već "srpski nacionalizam, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, pod kontrolom Moskve".
“Srpskog ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića u Srbiji čak zovu i gospodinom Moskvom. Vladimir Putin i njegovi punomoćnici u Srbiji ni ne kriju svoje ciljeve u regionu. Godinama se pretvaraju da su Srbima nanesena nepravda raspadom Jugoslavije. Pod ovim podrazumijevaju novoformirane nezavisne države. To je ono čemu udžbenici uče decu i što režim svake noći širi kao propagandu. Aleksandar Vučić, Ivica Dačić i ostali Miloševićevi naslednici ponovo od Srbije stvaraju veliku opasnost za mir u regionu”, navodi Gërvalla-Schwarz.
Ističe da bi jednog dana došlo do priznanja Kosova od strane Srbije, njoj je potrebno snažno demokratsko evropsko vođstvo.
“Prvo i najvažnije, sve dok Srbijom vladaju autokrate, Balkan ne može da živi u miru. Drugo, da bi priznala nezavisnost Kosova, Srbiji je potrebno snažno demokratsko evropsko vođstvo. Aleksandar Vučić kontroliše medije, manipuliše izborima i nije ni zapadni ni demokratski političar. On ne želi da Srbija raskine sa svojom nasilnom genocidnom prošlošću, naprotiv, brani tu prošlost. On želi euro, ali ne Evropu. Zaglavio je u prošlosti i najnasilnijoj tradiciji srpske istorije. Zato neće priznati Kosovo, naprotiv, pokušavaju da nam pripoje teritoriju. Neki vjeruju u iluziju da bi kompromis sa ovim čovekom bio moguć dijalogom u Briselu. Nakon postizanja sporazuma u Briselu sa Srbijom, ne samo da se od Kosova može tražiti da ga sprovede, već i obe strane moraju početi istovremeno. Dakle, sve dok Srbija blokira implementaciju odbijanjem da učini ni jedan korak, Vučić je otkazao sporazum. Da bismo prevazišli Vučićevu blokadu, predložili smo niz alternativa. Nažalost, neki partneri nisu spremni za napredak koji nije dogovoren u Briselu. Tako Aleksandar Vučić ima svojevrsno pravo veta jer odbija da potpiše sporazum i ne implementira nijedan njegov dio. Gotovo svi međunarodni posmatrači ne razumeju kako možete da prihvatite sporazum, već počnite da vičete umjesto da potpisujete kao Aleksandar Vučić. To je destabilizirajući haos, a ne pouzdana međunarodna politika. Cijeli naš region zaslužuje pouzdan mir, posebno nakon svih ubistava, genocida i razaranja koje su počinili Slobodan Milošević i njegovi prijatelji nad Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. I drugi susjedi imaju pravo da žive u miru i napreduju umjesto da se štite od pretnji Srbije i Rusije. To moramo osigurati i moramo uložiti sve napore da to postignemo”, kaže Gërvalla-Schwarz.
Navodi da čitav region čeka "promjenu u Srbiji".
“Mi kao Zapad treba da snažno podržimo evropske snage u Srbiji, ali nažalost i dalje ima oportunizma i previše podmetanja na Zapadu, kao što je bio slučaj sa Vladimirom Putinom. A Aleksandar Vučić neprestano sprovodi Putinov plan igre, guši slobodne medije i slobodno društvo. Ako želimo da izbjegnemo sljedeći ukrajinski scenario, moramo prestati da ništa ne radimo, moramo pomoći ljudima koji brane mir i demokratiju u Srbiji”, dodaje.
Gërvalla-Schwarz ističe da je vizna liberalizacija veoma važna za Kosovo jer građani konačno mogu putovati bez viza što je odlična prilika i za Evropu.
“Grčka je već zabilježila više od milion posjetilaca, stotine hiljada ljudi posetilo je Hrvatsku, Njemačku, Švicarsku i druge zemlje. Porodice i prijatelji se sastaju, studenti imaju nove mogućnosti, a kompanije se povezuju i identifikuju zajedničke mogućnosti. Evropa sada uči mnogo više o našim vrlo mladim i veoma proevropskim ljudima. Ipak, Srbija pokušava da blokira gdje god može, pa i na svojim granicama. Ova nezakonita praksa prema građanima Kosova je još jedno kršenje obaveza Srbije prema EU. Ali Vučić može pokušati, ali neće zaustaviti istorijsko ujedinjenje Kosova sa ostatkom Evrope”, navodi.
Gërvalla-Schwarz kaže da su odnosi Hrvatske i Kosova odlični u svakom pogledu - ne samo u spoljnoj politici, već i u ekonomiji, odbrani, saradnji, obrazovanju, zdravstvu i svim drugim oblastima.
“Hrvatska je jedan od najpouzdanijih prijatelja i najjačih partnera Kosova. To je prirodno prijateljstvo i ne zaboravite da smo bili rame uz rame u najtežim vremenima. Mladići i djevojke sa Kosova pomagali su u odbrani Hrvatske od Srbije, a nezavisna Hrvatska je snažno podržavala Kosovo prije i poslije nezavisnosti. Pravi smo prijatelji, ne mogu pronaći bolju riječ da opišem našu vezu. Vidimo ogroman napredak koji je Hrvatska postigla u svojim ciljevima vezanim za EU i zahvalni smo na snažnoj podršci Hrvatske za podršku članstvu Kosova i drugih zemalja Zapadnog Balkana u EU. Sama Evropska unija treba da otvori svoja vrata zemljama koje su istinski evropske i koje žele vrijednosti EU. Postoji jedna država koja ne želi u EU, već samo želi novac. Druge zemlje ne ugrožavaju svoje susjede i samo žele integraciju u EU kao osnovu za sigurnost i ekonomiju. Na Kosovu naši ljudi podržavaju članstvo u EU i Nato sa 93 odsto, kao ni u jednoj drugoj zemlji u Evropi. Čvrsto vjerujemo da ne postoji drugi način. Osjećamo se kao zapadnjaci i mi smo Evropljani, tako da pripadamo Natou i EU”, naglašava Gërvalla-Schwarz.
O očekivanjima za članstvo u UN, Gërvalla-Schwarz kaže da se neće desiti uskoro.
“Postaćemo član, ali ne uskoro. Realno, osovina Kina-Rusija bi stavila veto pod sadašnjim rukovodstvom. Sve više se fokusiramo na članstvo u Natou. Nakon što Kosovo i Bosna i Hercegovina postanu članice Natoa, to će biti najjača zaštita mira u ovom dijelu Evrope. Za sada je još važnije zaštititi mir i spriječiti rat članstvom u Natou nego članstvom u Ujedinjenim nacijama. Rusija i Ukrajina su članice UN. Da je Ukrajina već članica Natoa, Vladimir Putin se ne bi usudio da je napadne 2022. godine”, zaključila je Gërvalla-Schwarz.
Izvor: Večernji list
Kako je dodala, nada se da će nova visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas imati ne samo novi i drugačiji pristup EU, već da će dijalog imati koristi od stručnosti Kalas.
"Ona dobro zna kako da se nosi sa autokratama, sa Vladimirom Putinom u Rusiji, ali i sa njegovim punomoćnicima. Gospodin Aleksandar Vučić treba da prestane da daje ružne komentare o postignutim dogovorima i počne da ih sprovodi. Umjesto toga, on se u srpskim i svjetskim medijima stalno pretvara da ne može da sprovede dogovore. Ovo nije način tretiranja međunarodnih ugovora. Zato mu treba reći, Gospodine Aleksandre Vučiću, prestanite da pričate i počnite da radite. Potpišite ugovore i krenite na posao. Onda imamo dogovor o tome kako dalje. Ali uz njegove neodgovorne i djetinjaste komentare da ih ne može potpisati jer bi mu u jednom trenutku ruka zadrhtala, za ovaj proces nema budućnosti”, kaže Gërvalla-Schwarz.
Dodaje da Kosovo ostaje u potpunosti posvećeno ispunjavanju onoga što je dogovoreno u Briselu, ali ne jednostrano.
“Možemo da nastavimo sa implementacijom čim Vučić skine blokadu i počne da se ponaša konstruktivno. U stvari, on je politička produžena ruka ruskog predsjednika Vladimira Putina na Balkanu, a Rusija testira odlučnost Zapada preko svog zastupnika, Srbije. Kada je Srbija napala Kosovo u Banjskoj 24. septembra prošle godine, to je bio prvi ozbiljniji test Rusije za Zapad, budući da je to bio prvi vojni napad na zemlju u kojoj su bile hiljade vojnika Natoa”, dodaje Gërvalla-Schwarz u intervjuu.
Kaže da je to bio ozbiljan test za Zapad i da je reakcija EU, u odnosu na Nato izostala.
“Nije se radilo samo o Kosovu, koje je najprozapadnija zemlja, sa više od 90 odsto podrške Natou i EU u svakoj anketi. Kakva je bila reakcija Natoa i EU? Bila je to ogromna razlika. Odgovor Natoa bio je trenutan i jasan, sa značajnim povećanjem broja vojnika i intenzivnijim patroliranjem na obezbjeđivanju naše granice sa Srbijom. Evropska unija ostaje nejasna u svom odgovoru. Nadamo se da će se to promjeniti novom strategijom i novim kadrovima u Briselu”, kaže Gërvalla-Schwarz.
Smatra da je međunarodna zajednica trebalo da reaguje i da se "suprotstavi politici Vučića".
“Moramo biti jasni i da napad na mirnog susjeda nazivamo barem napadom. Neki napad na selo Banjska još nazivaju samo incidentom, drugi terorističkim napadom i tako dalje. U stvarnosti, to je bio očigledan akt otvorene agresije na Republiku Kosovo. Bila je to prava kopija igre Vladimira Putina u Ukrajini početkom 2014. godine. Takva agresija zahtjeva reakciju. Ukoliko Aleksandar Vučić i Vladimir Putin ne osjete nikakvu reakciju, kao što je slučaj sa EU. EU podstiče agresore da nastave i možda pojačaju napade na susjede Srbije. Ne znamo kako će se ovo završiti”, navodi Gërvalla-Schwarz.
Ističe da je 90-ih godina u Njemačkoj bila politički aktivista i da je razgovarala sa donosiocima političkih odluka o tome šta je nekadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević "radio na Kosovu i u bivšoj Jugoslaviji".
“Slušajući danas Aleksandra Vučića, u svakom govoru mržnje, u svakoj obmani Zapada, podsjeća na svog bivšeg šefa, ratnog zločinca Slobodana Miloševića. Bio je Miloševićev ministar informisanja. To je bila, i opet je, propaganda, priprema za rat. Ovome se mora odlučno stati na put. Ako se to ne zaustavi, uskoro bi mogao početi novi rat na Balkanu”, navodi Gërvalla-Schwarz.
Ističe da je upravo to pitanje ne samo za Kosovo, već i za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.
“Jesmo li zaista spremni za potencijalni sukob? Dokle ćemo samo gledati sve agresivniju Rusiju i njene agresivne zastupnike na Balkanu poput Aleksandra Vučića, Aleksandra Vulina, Miloša Vučevića, Ivice Dačića i Milorada Dodika? Kada će Zapad prestati vjerovati u iluzije i zanemariti opasnost? Mi kao Zapad ne smemo ponovo da propadnemo kao što se to dramatično dogodilo devedesetih godina, počevši od 1991. do 1999. godine, kada je Srbija vodila ratove i vršila genocid u cijelom regionu. Nakon uspješne intervencije Natoa da se zaustavi genocid na Kosovu 1999. godine, Zapad nije izveo prave zaključke, nije osigurao stabilnost i mir u Evropi. Evropa je napravila dramatičnu grešku što nije reagovala na Putinovu agresiju na Gruziju 2008. godine, a zatim na Ukrajinu od 2014. godine. Ovi dramatični propusti u odgovoru konačno su gurnuli Putina na sveobuhvatni rat protiv Ukrajine 2022. godine. Vladimir Putin i Aleksandar Vučić ne misle kao mi", kazala je ona.
Ako Zapad nastavi da prihvata "agresiju Srbije", doći će do novog sveopšteg rata i na Balkanu, poručuje Gërvalla-Schwarz.
"Aleksandar Vučić će stati samo ako signali budu snažni i jasni: zbog otvorene agresije na susjednu državu EU treba da uvede sankcije Srbiji. Zamrzavanje procesa pristupanja EU trebalo bi razmotriti ako Beograd odbije da izruči odgovorne za napad u septembru 2023. i ne uzdrži se izričito od napada na Kosovo i druge zemlje. Aleksandar Vučić sprovodi strategiju sličnu Putinovoj, pokušavajući da kreira nove činjenice i time natjera Kosovo na teritorijalne ustupke. To je imperijalna politika 19. veka. Njegov septembarski napad je odbijen, ali je cilj Srbije da okupira teritoriju Kosova. Aleksandar Vučić i Miloš Vučević drže ogromne trupe na granici sa Kosovom”, ističe Gërvalla-Schwarz.
Što se tiče mogućnosti da BiH prizna Kosovo, Gërvalla-Schwarz kaže da priznanje ne koči narod Bosne i Hercegovine već "srpski nacionalizam, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, pod kontrolom Moskve".
“Srpskog ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića u Srbiji čak zovu i gospodinom Moskvom. Vladimir Putin i njegovi punomoćnici u Srbiji ni ne kriju svoje ciljeve u regionu. Godinama se pretvaraju da su Srbima nanesena nepravda raspadom Jugoslavije. Pod ovim podrazumijevaju novoformirane nezavisne države. To je ono čemu udžbenici uče decu i što režim svake noći širi kao propagandu. Aleksandar Vučić, Ivica Dačić i ostali Miloševićevi naslednici ponovo od Srbije stvaraju veliku opasnost za mir u regionu”, navodi Gërvalla-Schwarz.
Ističe da bi jednog dana došlo do priznanja Kosova od strane Srbije, njoj je potrebno snažno demokratsko evropsko vođstvo.
“Prvo i najvažnije, sve dok Srbijom vladaju autokrate, Balkan ne može da živi u miru. Drugo, da bi priznala nezavisnost Kosova, Srbiji je potrebno snažno demokratsko evropsko vođstvo. Aleksandar Vučić kontroliše medije, manipuliše izborima i nije ni zapadni ni demokratski političar. On ne želi da Srbija raskine sa svojom nasilnom genocidnom prošlošću, naprotiv, brani tu prošlost. On želi euro, ali ne Evropu. Zaglavio je u prošlosti i najnasilnijoj tradiciji srpske istorije. Zato neće priznati Kosovo, naprotiv, pokušavaju da nam pripoje teritoriju. Neki vjeruju u iluziju da bi kompromis sa ovim čovekom bio moguć dijalogom u Briselu. Nakon postizanja sporazuma u Briselu sa Srbijom, ne samo da se od Kosova može tražiti da ga sprovede, već i obe strane moraju početi istovremeno. Dakle, sve dok Srbija blokira implementaciju odbijanjem da učini ni jedan korak, Vučić je otkazao sporazum. Da bismo prevazišli Vučićevu blokadu, predložili smo niz alternativa. Nažalost, neki partneri nisu spremni za napredak koji nije dogovoren u Briselu. Tako Aleksandar Vučić ima svojevrsno pravo veta jer odbija da potpiše sporazum i ne implementira nijedan njegov dio. Gotovo svi međunarodni posmatrači ne razumeju kako možete da prihvatite sporazum, već počnite da vičete umjesto da potpisujete kao Aleksandar Vučić. To je destabilizirajući haos, a ne pouzdana međunarodna politika. Cijeli naš region zaslužuje pouzdan mir, posebno nakon svih ubistava, genocida i razaranja koje su počinili Slobodan Milošević i njegovi prijatelji nad Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. I drugi susjedi imaju pravo da žive u miru i napreduju umjesto da se štite od pretnji Srbije i Rusije. To moramo osigurati i moramo uložiti sve napore da to postignemo”, kaže Gërvalla-Schwarz.
Navodi da čitav region čeka "promjenu u Srbiji".
“Mi kao Zapad treba da snažno podržimo evropske snage u Srbiji, ali nažalost i dalje ima oportunizma i previše podmetanja na Zapadu, kao što je bio slučaj sa Vladimirom Putinom. A Aleksandar Vučić neprestano sprovodi Putinov plan igre, guši slobodne medije i slobodno društvo. Ako želimo da izbjegnemo sljedeći ukrajinski scenario, moramo prestati da ništa ne radimo, moramo pomoći ljudima koji brane mir i demokratiju u Srbiji”, dodaje.
Gërvalla-Schwarz ističe da je vizna liberalizacija veoma važna za Kosovo jer građani konačno mogu putovati bez viza što je odlična prilika i za Evropu.
“Grčka je već zabilježila više od milion posjetilaca, stotine hiljada ljudi posetilo je Hrvatsku, Njemačku, Švicarsku i druge zemlje. Porodice i prijatelji se sastaju, studenti imaju nove mogućnosti, a kompanije se povezuju i identifikuju zajedničke mogućnosti. Evropa sada uči mnogo više o našim vrlo mladim i veoma proevropskim ljudima. Ipak, Srbija pokušava da blokira gdje god može, pa i na svojim granicama. Ova nezakonita praksa prema građanima Kosova je još jedno kršenje obaveza Srbije prema EU. Ali Vučić može pokušati, ali neće zaustaviti istorijsko ujedinjenje Kosova sa ostatkom Evrope”, navodi.
Gërvalla-Schwarz kaže da su odnosi Hrvatske i Kosova odlični u svakom pogledu - ne samo u spoljnoj politici, već i u ekonomiji, odbrani, saradnji, obrazovanju, zdravstvu i svim drugim oblastima.
“Hrvatska je jedan od najpouzdanijih prijatelja i najjačih partnera Kosova. To je prirodno prijateljstvo i ne zaboravite da smo bili rame uz rame u najtežim vremenima. Mladići i djevojke sa Kosova pomagali su u odbrani Hrvatske od Srbije, a nezavisna Hrvatska je snažno podržavala Kosovo prije i poslije nezavisnosti. Pravi smo prijatelji, ne mogu pronaći bolju riječ da opišem našu vezu. Vidimo ogroman napredak koji je Hrvatska postigla u svojim ciljevima vezanim za EU i zahvalni smo na snažnoj podršci Hrvatske za podršku članstvu Kosova i drugih zemalja Zapadnog Balkana u EU. Sama Evropska unija treba da otvori svoja vrata zemljama koje su istinski evropske i koje žele vrijednosti EU. Postoji jedna država koja ne želi u EU, već samo želi novac. Druge zemlje ne ugrožavaju svoje susjede i samo žele integraciju u EU kao osnovu za sigurnost i ekonomiju. Na Kosovu naši ljudi podržavaju članstvo u EU i Nato sa 93 odsto, kao ni u jednoj drugoj zemlji u Evropi. Čvrsto vjerujemo da ne postoji drugi način. Osjećamo se kao zapadnjaci i mi smo Evropljani, tako da pripadamo Natou i EU”, naglašava Gërvalla-Schwarz.
O očekivanjima za članstvo u UN, Gërvalla-Schwarz kaže da se neće desiti uskoro.
“Postaćemo član, ali ne uskoro. Realno, osovina Kina-Rusija bi stavila veto pod sadašnjim rukovodstvom. Sve više se fokusiramo na članstvo u Natou. Nakon što Kosovo i Bosna i Hercegovina postanu članice Natoa, to će biti najjača zaštita mira u ovom dijelu Evrope. Za sada je još važnije zaštititi mir i spriječiti rat članstvom u Natou nego članstvom u Ujedinjenim nacijama. Rusija i Ukrajina su članice UN. Da je Ukrajina već članica Natoa, Vladimir Putin se ne bi usudio da je napadne 2022. godine”, zaključila je Gërvalla-Schwarz.
Izvor: Večernji list
