I Albanci kupovali tu robu Shahini: Zbog zabrane uvoza iz Srbije najviše štete za srpske građane
Predsjednik Poslovne alijanse Kosova Agim Shahini kaže da je robna razmjena Kosova i Srbije opala za 50 odsto, da roba koja je dolazila iz Srbije prije zabrane uvoza, sada stiže iz drugih država i da mjera zabrane, koja je na snazi godinu dana, mora da se riješi na političkom nivou, jer je i njeno uvođenje bilo politička odluka.
"Tokom godinu dana od zabrane uvoza srpske robe na Kosovo, i Kosovo i Srbija su imali dosta gubitaka, jer ukoliko gledamo statistički, 2022. godine smo imali međusobnu razmjenu u vrijednosti više od 443 miliona eura, a tokom prošle godine oko 256 miliona, što znači da je razmjena opala za oko 50 odsto. Procentualno gledano, ukoliko smo ranije uvozili više od 6,7 odsto robe iz Srbije, prošle godine smo uvezli oko 3,4 odsto, a isto tako je pao i izvoz sa Kosova ka Srbiji. Prošle godine smo imali izvoz robe od oko 5,9 odsto, a godinu ranije, 2022, više od 7 odsto", navodi Shahini za Kosovo onlajn.
Roba koja je dolazila iz Srbije, kako kaže, sada stiže iz drugih država, a neke namirinice na Kosovu postale su skuplje nego kada je postojao uvoz iz Srbije.
"Najviše štete imali su srpski proizvođači i srpski građani koji žive na Kosovu, koji su navikli da koriste proizvode iz Srbije, ali su isto tako i Albanci bili potrošači te robe. Ukoliko gledamo samo 2022. godinu uvozili smo robe iz Srbije u vrijednosti 372 milona eura i ona je išla u širu potrošnju na cijelom Kosovu. Građani Kosova kupuju robu koja je iz Srbije, Albanije ili je iz Sjeverne Makedonije, bitno je da li je kvalitetno i da li je konkurentno sa cijenama. Po našem mišljenju, ovo više nema svrhu, sve to otežava kretanje robe, kapitala i ljudi. Po meni, svaki potrošač treba da bira robu koju će da troši", kaže Shahini.
Kako dodaje, štetu su imala i kosovska preduzeća pogotovo u početku, dok vlada Kosova nije promjenila dio odluke tako da zabrana ne važi za uvoz sirovina iz Srbije.
"Najviše su izgubili trgovci koji su robu uvozili samo iz Srbije. Nekoliko kompanija je i zatvoreno jer su one bile predstavnici srpske robe na Kosovu i sad više nemaju šta da rade. Takođe, u srpskim sredinama, nekoliko preduzeća koja su radila samo sa srpskom robom morala su da se vrate na kosovsku proizvodnju ili da uzimaju robu iz drugih zemalja".
On navodi da su trgovci sa Kosova našli druge države iz kojih uvoze robu i da je Kosovo prošle godine sa Albanijom imalo robnu razmenu veću od 440 miliona eura, što, kako kaže, znači da je dostignut nivo koji je 2022. postojao sa Srbijom.
"To znači da dosta robe dolazi iz Albanije. Albanija je prva zemlja poslije Srbije iz koje dolazi dosta robe, a dosta uvozimo i iz Sjeverne Makedonije. Kada je riječ o izvozu naš najveći partner je Sjeverna Makedonija, tu su i ostale zemlje u okviru Cefte i EU gdje je najveći partner Njemačka, a posle nje je Turska. Kosovo i dalje ima veliki deficit od oko 90 odsto. Prošle godine smo imali uvoz veći od 5,7 milijardi eura, a izvoz oko 820 miliona. To znači da imamo trend velikog deficita. Privredu Kosova drže privatnici i dijaspora, od kojih imamo najveći priliv, a vlada Kosova nema neku strategiju kako da poveća domaću proizviodnju i da dođe do rješenja koji bi smanjio ovaj deficit", kaže Shahini.
Izvor: Kosovo Online
Roba koja je dolazila iz Srbije, kako kaže, sada stiže iz drugih država, a neke namirinice na Kosovu postale su skuplje nego kada je postojao uvoz iz Srbije.
"Najviše štete imali su srpski proizvođači i srpski građani koji žive na Kosovu, koji su navikli da koriste proizvode iz Srbije, ali su isto tako i Albanci bili potrošači te robe. Ukoliko gledamo samo 2022. godinu uvozili smo robe iz Srbije u vrijednosti 372 milona eura i ona je išla u širu potrošnju na cijelom Kosovu. Građani Kosova kupuju robu koja je iz Srbije, Albanije ili je iz Sjeverne Makedonije, bitno je da li je kvalitetno i da li je konkurentno sa cijenama. Po našem mišljenju, ovo više nema svrhu, sve to otežava kretanje robe, kapitala i ljudi. Po meni, svaki potrošač treba da bira robu koju će da troši", kaže Shahini.
Kako dodaje, štetu su imala i kosovska preduzeća pogotovo u početku, dok vlada Kosova nije promjenila dio odluke tako da zabrana ne važi za uvoz sirovina iz Srbije.
"Najviše su izgubili trgovci koji su robu uvozili samo iz Srbije. Nekoliko kompanija je i zatvoreno jer su one bile predstavnici srpske robe na Kosovu i sad više nemaju šta da rade. Takođe, u srpskim sredinama, nekoliko preduzeća koja su radila samo sa srpskom robom morala su da se vrate na kosovsku proizvodnju ili da uzimaju robu iz drugih zemalja".
On navodi da su trgovci sa Kosova našli druge države iz kojih uvoze robu i da je Kosovo prošle godine sa Albanijom imalo robnu razmenu veću od 440 miliona eura, što, kako kaže, znači da je dostignut nivo koji je 2022. postojao sa Srbijom.
"To znači da dosta robe dolazi iz Albanije. Albanija je prva zemlja poslije Srbije iz koje dolazi dosta robe, a dosta uvozimo i iz Sjeverne Makedonije. Kada je riječ o izvozu naš najveći partner je Sjeverna Makedonija, tu su i ostale zemlje u okviru Cefte i EU gdje je najveći partner Njemačka, a posle nje je Turska. Kosovo i dalje ima veliki deficit od oko 90 odsto. Prošle godine smo imali uvoz veći od 5,7 milijardi eura, a izvoz oko 820 miliona. To znači da imamo trend velikog deficita. Privredu Kosova drže privatnici i dijaspora, od kojih imamo najveći priliv, a vlada Kosova nema neku strategiju kako da poveća domaću proizviodnju i da dođe do rješenja koji bi smanjio ovaj deficit", kaže Shahini.
Izvor: Kosovo Online
