Dan slobode Kosovo obilježava 25. godišnjicu oslobođenja
Kosovo danas na Dan slobode obilježava 25 godina oslobođenja, kada su mirovne trupe NATO-a ušle na Kosovo poslije vazdušne kampanje Sjevernoatlantske alijanse protiv srpskih vojnih i policijskih ciljeva na Kosovu i u Srbiji.
Bivši predsjednik SAD Bill Clinton napisao je na mreži X da osjeća zahvalnost za 25 godina mira na Kosovu.
Clinton je na Kosovu odlikovan za doprinos oslobođenju zemlje. U Prištini, na trgu nazvanom u čast Clintona, nalazi se i njegova statua, dok je u blizini otvorena prodavnica odjeće Hilary, u čast tadašnje prve dame SAD Hilary Clinton.
"Mogu da izvestim američki narod da smo ostvarili pobjede – za bezbjedniji svijet, za naše demokratske vrijednosti i za jaču Ameriku", reko je Clinton prije 25 godina.
Povodom Dana oslobođenja, na Kosovu će danas biti održano nekoliko različitih ceremonija, uključujući i svečanu sjednicu u Skupštini Kosova.
Na glavnom prištinskom trgu biće održan defile jedinica Kosovskih bezbjednosnih snaga i Policije Kosova.
Svečana sjednica Skupštine Kosova
Povodom 25. godišnjice oslobođenja Skupština Kosova održava svečanu sjednicu koja je počela intoniranjem albanske himne i himne Kosova, kao i minutom ćutanja za sve poginule u ratu 1998-99.
Na sjednici je prisutan i tadašnji šef Verifikacione misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) William Walker koji je odigrao ključnu ulogu u dokumentovanju masakra u Rečaku i Štimlju, gdje su srpske snage ubile 45 albanskih civila 15. januara 1999. William Walker je taj događaj opisao kao zločin protiv čovječnosti.
Na sjednici su prisutni i predsjednik Albanije Bajram Begaj i bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić.
Kampanja NATO bombardovanja, koja je trajala 78 dana, završena je 10. juna 1999. godine, poslije usvajanja Rezolucije 1244 Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, povlačenjem snaga Srbije s Kosova.
Rezolucijom UN 1244 na Kosovu je uspostavljena privremena administracija UN-a, UNMIK, da upravlja ratom razorenom zemljom u prelaznom periodu do izgradnje lokalnih kapaciteta i rješavanja statusa Kosova.
Takođe je obezbjedila pravni osnov za raspoređivanje 50.000 mirovnih trupa predvođenih NATO-om radi obezbejđenja mira na Kosovu, koje je takođe bila najveća mirovna misija Sjevernoatlantske alijanse.
Razmještanju mirovnih trupa prethodio je Kumanovski tehnički sporazum, koji je predviđao povlačenje svih srpskih snaga sa Kosova i ulazak međunarodnih NATO trupa na Kosovo.
Potpuno povlačenje srpskih trupa završeno je 20. juna 1999. godine.
Prvi vojnici koji su ušli na teritoriju Kosova 1999. godine bili su pripadnici norveške vojske. Oni su bili dio mirovnih snaga iz 36 zemalja svijeta – od kojih je 30.000 iz zemalja NATO-a – koje su došle na Kosovo.
Ulaskom međunarodnih trupa omogućen je povratak u svoje domove više od 800.000 izbjeglica, ljudi raseljenih unutar i van Kosova, protjeranih iz svojih domova, koji su se nalazili u kampovima u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
Vojna intervencija NATO-a uslijedila je poslije skoro decenije međunarodnih diplomatskih napora da se zaustave ratovi u bivšoj Jugoslaviji. Za Kosovo su u tom pogledu prethodile konferencije u Rambujeu i Parizu, gdje je Srbija odbacila kompromis da zaustavi nasilje svojih snaga na Kosovu.
U ratu 1998-99. ubijeno je više od 13.000 ljudi, a nestalo je više od 6.000 ljudi.
Na stotine ubijenih Albanaca sa Kosova pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji. Njihova tijela su srpske snage odnele kako bi prikrile zločine.
Politički i vojni lideri Srbije uhapšeni su, suđeni i osuđeni na Međunarodnom sudu u Hagu za bivšu Jugoslaviju za zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu.
Među njima je bio i Slobodan Milošević, koji je umro u zatvoru prije nego što je osuđen za odgovornost za naređivanje ratnih zločina na Kosovu.
Prema dostupnim podacima, više od 1.600 ljudi se i dalje smatra nestalim.
Dvadeset pet godina od ulaska na Kosovo, broj vojnika KFOR-a je znatno manji i trenutno ih ima više od 4.000 iz 28 zemalja širom svijeta.
Clinton je na Kosovu odlikovan za doprinos oslobođenju zemlje. U Prištini, na trgu nazvanom u čast Clintona, nalazi se i njegova statua, dok je u blizini otvorena prodavnica odjeće Hilary, u čast tadašnje prve dame SAD Hilary Clinton.
Clinton je odigrao ključnu ulogu u oslobađanju Kosova 1999. godine, pošto je s drugim NATO saveznicima radio na preduzimanju vojne akcije u odbrani naroda Kosova.Today I am giving thanks for 25 years of peace in Kosovo. https://t.co/VwiBm31aaM
— Bill Clinton (@BillClinton) June 11, 2024
"Mogu da izvestim američki narod da smo ostvarili pobjede – za bezbjedniji svijet, za naše demokratske vrijednosti i za jaču Ameriku", reko je Clinton prije 25 godina.
Povodom Dana oslobođenja, na Kosovu će danas biti održano nekoliko različitih ceremonija, uključujući i svečanu sjednicu u Skupštini Kosova.
Na glavnom prištinskom trgu biće održan defile jedinica Kosovskih bezbjednosnih snaga i Policije Kosova.
Svečana sjednica Skupštine Kosova
Povodom 25. godišnjice oslobođenja Skupština Kosova održava svečanu sjednicu koja je počela intoniranjem albanske himne i himne Kosova, kao i minutom ćutanja za sve poginule u ratu 1998-99.
Na sjednici je prisutan i tadašnji šef Verifikacione misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) William Walker koji je odigrao ključnu ulogu u dokumentovanju masakra u Rečaku i Štimlju, gdje su srpske snage ubile 45 albanskih civila 15. januara 1999. William Walker je taj događaj opisao kao zločin protiv čovječnosti.
Na sjednici su prisutni i predsjednik Albanije Bajram Begaj i bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić.
Kampanja NATO bombardovanja, koja je trajala 78 dana, završena je 10. juna 1999. godine, poslije usvajanja Rezolucije 1244 Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, povlačenjem snaga Srbije s Kosova.
Rezolucijom UN 1244 na Kosovu je uspostavljena privremena administracija UN-a, UNMIK, da upravlja ratom razorenom zemljom u prelaznom periodu do izgradnje lokalnih kapaciteta i rješavanja statusa Kosova.
Takođe je obezbjedila pravni osnov za raspoređivanje 50.000 mirovnih trupa predvođenih NATO-om radi obezbejđenja mira na Kosovu, koje je takođe bila najveća mirovna misija Sjevernoatlantske alijanse.
Razmještanju mirovnih trupa prethodio je Kumanovski tehnički sporazum, koji je predviđao povlačenje svih srpskih snaga sa Kosova i ulazak međunarodnih NATO trupa na Kosovo.
Potpuno povlačenje srpskih trupa završeno je 20. juna 1999. godine.
Prvi vojnici koji su ušli na teritoriju Kosova 1999. godine bili su pripadnici norveške vojske. Oni su bili dio mirovnih snaga iz 36 zemalja svijeta – od kojih je 30.000 iz zemalja NATO-a – koje su došle na Kosovo.
Ulaskom međunarodnih trupa omogućen je povratak u svoje domove više od 800.000 izbjeglica, ljudi raseljenih unutar i van Kosova, protjeranih iz svojih domova, koji su se nalazili u kampovima u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
Vojna intervencija NATO-a uslijedila je poslije skoro decenije međunarodnih diplomatskih napora da se zaustave ratovi u bivšoj Jugoslaviji. Za Kosovo su u tom pogledu prethodile konferencije u Rambujeu i Parizu, gdje je Srbija odbacila kompromis da zaustavi nasilje svojih snaga na Kosovu.
U ratu 1998-99. ubijeno je više od 13.000 ljudi, a nestalo je više od 6.000 ljudi.
Na stotine ubijenih Albanaca sa Kosova pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji. Njihova tijela su srpske snage odnele kako bi prikrile zločine.
Politički i vojni lideri Srbije uhapšeni su, suđeni i osuđeni na Međunarodnom sudu u Hagu za bivšu Jugoslaviju za zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu.
Među njima je bio i Slobodan Milošević, koji je umro u zatvoru prije nego što je osuđen za odgovornost za naređivanje ratnih zločina na Kosovu.
Prema dostupnim podacima, više od 1.600 ljudi se i dalje smatra nestalim.
Dvadeset pet godina od ulaska na Kosovo, broj vojnika KFOR-a je znatno manji i trenutno ih ima više od 4.000 iz 28 zemalja širom svijeta.
