Pojačano interesovanje Pet mjeseci od ukidanja viza za građane Kosova: Turistička putovanja ili tihi odlazak?
Viznu liberalizaciju koja je stupila na snagu prvog dana ove godine građani koji posjeduju pasoš Kosova vide kao priliku da obiđu članove porodice koji žive i rade u evropskim zemljama. Prema evidenciji turističkih agencija i aviokompanija, tokom pet mjeseci, koliko je odluka o ukidanju viza na snazi, pojačano je interesovanje za sedmodnevni obilazak popularnih evropskih turističkih destinacija, dok se ekonomski stručnjaci pribojavaju da je u toku “tihi odlazak” mladih sa Kosova.
Na viznu liberalizaciju građani Kosova čekali su punih 12 godina, da bi odluka o ukidanju stupila na snagu sa prvim danom 2024. godine. Sa prištinskog aerodroma “Adem Jashari” 1. januara poleteo je prvi avion za Beč sa putnicima kojima nisu bile potrebne vize.
Tokom pet mjeseci ove godine povećan je broj putovanja u zemlje EU, što je i očekivano, pa je sada prema podacima aviokompanije Reizebiro iz Prištine gotovo izjednačen broj onih koji putuju iz Prištine i onih koji dolaze na Kosovo.
Agnesa Aliu iz te aviokompanije navela je da su najčešće destinacije za građane Kosova Njemačka, Švicarska, Finska i Švedska. Prema njihovom iskustvu, posjete stanovnika Kosova zemljama EU ne traju duže od nedjelju dana, a uglavnom su turističkog karaktera. Pored turističkih destinacija, građani Kosova kao najčešći razlog putovanja u neku od inostranih zemalja navode i posjetu porodici.
"Postoji stalni porast klijenata, putnika za letove. Imamo i nove sezonske destinacije koje pružamo. Sada možemo da kažemo da je od vizne liberalizacije, od januara, napravljen balans u putovanjima i putnicima, sa polascima iz Prištine i iz dijaspore ka destinacijama koje pružamo. Na primjer, ka Njemačkoj, Švicarskoj, Finskoj i Švedskoj. Naše dosadašnje iskustvo sa klijentima i putnicima koji putuju iz Prištine nakon vizne liberalizacije je da kratko borave, što znači da su u pitanju samo turističke ili porodične posjete. Ne možemo reći tačno, ali boravak varira od tri do pet, ili do nedelju dana, ali ne duže od toga", naglasila je Aliu.
Građani Kosova zadovoljni su prvim efektima koje je vizna liberalizacija dala. Oni koji do sada nisu iskoristili pogodnosti liberalizacije viza, svakako će to uraditi u budućnosti.
Iako svijesni opasnosti da mladi sa Kosova oslobođeni viza, za boljim životom mogu da krenu u neku od zemalja EU, smatraju da je vizna liberalizacija dobra prilika da se posjete evropske turističke destinacije, ali i familija u inostranstvu do kojih do prije pet mjeseci nije bilo lako doći.
Sloboda kretanja za građane koji posjeduju pasoš Kosovameđutim, sa sobom nosi i određene opasnosti. Pored pozitivnih efekata, prema ocjeni stručnjaka, postoje i negativni, kao što je odlazak mladih i radne snage.
Dok se mjesecima unazad priča o broju ljudi koji je napustio Kosovo nakon vizne liberalizacije, ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu ističe da se tačan broj ne zna, ali da će nakon popisa koji je završen 17. odnosno 24. maja, sve biti jasnije.
Dodaje da je “brojanje” onih koji odlaze gubljenje vremena, te da se umjesto toga mora predstaviti plan kako se mladi i obrazovani ljudi mogu zadržati na Kosovu.
“Ako biramo brojke i komentare od strane Vlade Kosova, gubimo vrijeme ako brojimo koliko ljudi odlazi. Da oni rade nešto, ti ljudi bi ostali ovde. Nedosatak političke stabilnosti je jedan od velikih problema. Sama činjenica da je sve politizovano je druga stvar, a treća je da svaki dan imamo izjave o mogućim sukobima u regionu. Ako mislimo da uradimo nešto da ljudi ostanu na Kosovu, moramo da stvorimo zakone koji idu u prilog tome da se vrati izgubljeno povjerenje", poručio je Gërxhaliu.
Za odlazak mladih, dodaje, postoji mnogo razloga, od nezaposlenosti, lošeg stanja u obrazovanju i zdravstvu. Ipak, smatra da je glavni problem politička nestabilnost, i sve učestalije izjave zvaničnika o mogućem sukobu.
"Nikada ne stradaju oni koji počinju rat, već oni koji o njemu slušaju. Treba da se vrati perspektiva i poverenje ovim prostorima, da možemo graditi budućnost i da ovde ima perspektive za život", istakao je on.
Zbog odlaska radne snage najpogođeniji je IT sektor, zatim građevinarstvo, gastronomija i medicina, dodaje.
"Svi su mislili da će biti jedan agresivni odlazak mladih, a ja se bojim da se tiho odlazi, bez neke galame. IT sektor je jako pogođen, građevinarstvo, gastronomija i medicina su direktno pogođeni. Tačan broj onih koji su otišli se ne zna, ali posle popisa stanovništva mnogo toga će biti jasno. Ali ne možemo gubiti vrijeme tako što ćemo brojiti ljude koji odlaze, nego da se ponosimo time da smo uspjeli da ubjedimo ljude da ostanu na ovim prostorima, jer Balkan bez mladih priželjkuju neprijatelji Balkana, a ne vlasnici odnosno građani Balkana", zaključio je Gërxhaliu.
Migracije nisu samo problem Kosova, već cijelog Zapadnog Balkana, ističe Gërxhaliu, i dodaje da se, pored robe i usluga, sada uvozi i radna snaga, što je, kako kaže, poražavujuće za Zapadni Balkan koji je nekada bio ponosan na to što ima veliki broj mladih.
"Problem je u tome što trend odlaska mladih nije samo na Kosovu, već na cijelom Zapadnom Balkanu, i to što su države zbog politike postale "bježi države". Ako iz jedne države odlaze pametni i mladi ljudi, možemo zamisliti kakva će biti perspektiva Zapadnog Balkana, kada i pored toga što smo bili ponosni na to što imamo mlade i obrazovane ljude, mi danas pored robe i usluga, uvozimo radnu snagu iz Bangladeša, Indije i Pakistana", zaključio je Gërxhaliu.
Tokom pet mjeseci ove godine povećan je broj putovanja u zemlje EU, što je i očekivano, pa je sada prema podacima aviokompanije Reizebiro iz Prištine gotovo izjednačen broj onih koji putuju iz Prištine i onih koji dolaze na Kosovo.
Agnesa Aliu iz te aviokompanije navela je da su najčešće destinacije za građane Kosova Njemačka, Švicarska, Finska i Švedska. Prema njihovom iskustvu, posjete stanovnika Kosova zemljama EU ne traju duže od nedjelju dana, a uglavnom su turističkog karaktera. Pored turističkih destinacija, građani Kosova kao najčešći razlog putovanja u neku od inostranih zemalja navode i posjetu porodici.
"Postoji stalni porast klijenata, putnika za letove. Imamo i nove sezonske destinacije koje pružamo. Sada možemo da kažemo da je od vizne liberalizacije, od januara, napravljen balans u putovanjima i putnicima, sa polascima iz Prištine i iz dijaspore ka destinacijama koje pružamo. Na primjer, ka Njemačkoj, Švicarskoj, Finskoj i Švedskoj. Naše dosadašnje iskustvo sa klijentima i putnicima koji putuju iz Prištine nakon vizne liberalizacije je da kratko borave, što znači da su u pitanju samo turističke ili porodične posjete. Ne možemo reći tačno, ali boravak varira od tri do pet, ili do nedelju dana, ali ne duže od toga", naglasila je Aliu.
Građani Kosova zadovoljni su prvim efektima koje je vizna liberalizacija dala. Oni koji do sada nisu iskoristili pogodnosti liberalizacije viza, svakako će to uraditi u budućnosti.
Iako svijesni opasnosti da mladi sa Kosova oslobođeni viza, za boljim životom mogu da krenu u neku od zemalja EU, smatraju da je vizna liberalizacija dobra prilika da se posjete evropske turističke destinacije, ali i familija u inostranstvu do kojih do prije pet mjeseci nije bilo lako doći.
Sloboda kretanja za građane koji posjeduju pasoš Kosovameđutim, sa sobom nosi i određene opasnosti. Pored pozitivnih efekata, prema ocjeni stručnjaka, postoje i negativni, kao što je odlazak mladih i radne snage.
Dok se mjesecima unazad priča o broju ljudi koji je napustio Kosovo nakon vizne liberalizacije, ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu ističe da se tačan broj ne zna, ali da će nakon popisa koji je završen 17. odnosno 24. maja, sve biti jasnije.
Dodaje da je “brojanje” onih koji odlaze gubljenje vremena, te da se umjesto toga mora predstaviti plan kako se mladi i obrazovani ljudi mogu zadržati na Kosovu.
“Ako biramo brojke i komentare od strane Vlade Kosova, gubimo vrijeme ako brojimo koliko ljudi odlazi. Da oni rade nešto, ti ljudi bi ostali ovde. Nedosatak političke stabilnosti je jedan od velikih problema. Sama činjenica da je sve politizovano je druga stvar, a treća je da svaki dan imamo izjave o mogućim sukobima u regionu. Ako mislimo da uradimo nešto da ljudi ostanu na Kosovu, moramo da stvorimo zakone koji idu u prilog tome da se vrati izgubljeno povjerenje", poručio je Gërxhaliu.
Za odlazak mladih, dodaje, postoji mnogo razloga, od nezaposlenosti, lošeg stanja u obrazovanju i zdravstvu. Ipak, smatra da je glavni problem politička nestabilnost, i sve učestalije izjave zvaničnika o mogućem sukobu.
"Nikada ne stradaju oni koji počinju rat, već oni koji o njemu slušaju. Treba da se vrati perspektiva i poverenje ovim prostorima, da možemo graditi budućnost i da ovde ima perspektive za život", istakao je on.
Zbog odlaska radne snage najpogođeniji je IT sektor, zatim građevinarstvo, gastronomija i medicina, dodaje.
"Svi su mislili da će biti jedan agresivni odlazak mladih, a ja se bojim da se tiho odlazi, bez neke galame. IT sektor je jako pogođen, građevinarstvo, gastronomija i medicina su direktno pogođeni. Tačan broj onih koji su otišli se ne zna, ali posle popisa stanovništva mnogo toga će biti jasno. Ali ne možemo gubiti vrijeme tako što ćemo brojiti ljude koji odlaze, nego da se ponosimo time da smo uspjeli da ubjedimo ljude da ostanu na ovim prostorima, jer Balkan bez mladih priželjkuju neprijatelji Balkana, a ne vlasnici odnosno građani Balkana", zaključio je Gërxhaliu.
Migracije nisu samo problem Kosova, već cijelog Zapadnog Balkana, ističe Gërxhaliu, i dodaje da se, pored robe i usluga, sada uvozi i radna snaga, što je, kako kaže, poražavujuće za Zapadni Balkan koji je nekada bio ponosan na to što ima veliki broj mladih.
"Problem je u tome što trend odlaska mladih nije samo na Kosovu, već na cijelom Zapadnom Balkanu, i to što su države zbog politike postale "bježi države". Ako iz jedne države odlaze pametni i mladi ljudi, možemo zamisliti kakva će biti perspektiva Zapadnog Balkana, kada i pored toga što smo bili ponosni na to što imamo mlade i obrazovane ljude, mi danas pored robe i usluga, uvozimo radnu snagu iz Bangladeša, Indije i Pakistana", zaključio je Gërxhaliu.
