Iznenadna akcija premijera Albanije Edija Rame - slanje prijedloga nacrta Statuta Zajednice srpskih opština u Pariz i Berlin, može da bude vid pritiska kojim on želi da podstakne Albina Kurtija da prihvati ZSO, ali i da potvrdi dominantnu poziciju unutar albanskog korpusa, ocjenjuju sagovornici Kosovo onlajna. Takođe, navode da je premijer Albanije itekako svijestan da posao oko ZSO nije na njemu, jer on nije strana u dijalogu.
Prijedlog Edija Rame o ZSO poslat njemačkom kancelaru Olafu Scholzu i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, poprilično je uzburkao kosovsku političku scenu i istovremeno otvorio pitanje zbog čega Rama "ulazi na teren" na kome je glavni igrač - Upravljački tim za ZSO, sastavljen od Srba sa Kosova, jedini koji je po Briselskom sporazumu ovlašćen da daje prijedlog ovog dokumenta.
Rama je objašnjavajući svoj gest juče rekao da "odavno zna da će ZSO biti Gordijev čvor dijaloga".
Iako je Upravljački tim za ZSO u okviru dijaloga u Briselu već predstavio svoj nacrt Statuta Zajednice, naknadno je premijer Kosova Albin Kurti rekao da on ima svoju verziju, a sada se kao predlagač kandidovao i Edi Rama. Jedna od mnoštva poruka koje su mu zbog toga juče ekspresno poslate sa Kosova glasila je: "Ne treba nam spasilac".
Novinar i bivši ambasador Dragan Bisenić kaže za Kosovo onlajn da je prijedlog o ZSO Edija Rame u izvesnoj mjeri neočekivan potez zato što dolazi od strane koja nije direktno uključena u razgovore o ZSO.
"Drugo, on ipak ne može da bude taj subjekat koji će da izvede ZSO na Kosovu, mogao bi, naravno, eventualno u Albaniji. Čini se da je to jedna vrsta pritiska kojim albanski premijer želi da podstakne ili da na još jedan način navede Albina Kurtija da prihvati ZSO i da je formira onako kako je predviđeno Briselskim sporazumom iz 2013. godine", kaže Bisenić.
Kako navodi, čuju se i interperetacije da je ovaj potez Rame koordiniran sa evropskim subjektima, možda čak na neki način i sa Njemačkom i Francuskom, kojima je on taj papir i uputio.
"Što se tiče unutaralbanskih odnosa, Kosova i Albanije, Rama na ovaj način pokazuje izvestan paternalistički odnos prema Kosovu, odnosno ispoljava svoju superiornost, jer je Albanija ipak država, a Kosovo i pored priznanja koje je dobilo od pojedinih zapadnih država i SAD, to još nije. Tako da Rama tu uspostavlja hijerarhiju, i potvrđuje dominantnu poziciju tim pre što su odnosi Rame i Kurtija na ličnim nivou dosta hladni i zategnuti. Uskoro slijedi zajednička sjednica vlada Kosova i Albanije i na njoj će se sigurno o tome razgovarati. Svakako je ovaj potez Rame izazvao veliko i nepodjeljeno nezadovoljstvo političkih subjekata na Kosovu koji na različite načine i oštrim tonovima taj njegov potez osuđuju", navodi Bisenić.
Na pitanje možemo li da pretpostavimo da je Ramin prijedlog na liniji onoga što je za ZSO predloženo 2013. godine, Bisenić kaže da je to teško reći, ali da bi trebalo da bude na toj liniji.
"Tim prije što je istog dana i Albin Kurti dao novo tumačenje svog shvatanja kako treba da se stigne do ZSO. I on tu zapravo predlaže novi krug pregovaranja gdje traži da se otvore pregovori o onome što je već ispregovarano kako bi to bilo prihvatljivo i za njega. Znači, on ne prihvata da se tu pojavi više papira, kako je i rekao, pa da se onda nađe neka aritmetička ili kompromisna sredina između njih. Taj Kurtijev stav znači direktno odbacivanje onoga što je Rama napisao i znači skretanje dosadašnjeg dijaloga u nekom drugom pravcu koji neminovno implicira da sadašnji razgovori o okvirnom dokumentu za normalizaciju odnosa ne mogu da budu nastavljeni u ovom formatu i time se dovodi u pitanje ono što se smatra da je postignuto kao neki dodgovor 27. februara u Brisleu i u Ohridu 18. marta", zaključuje Bisenić.
Analitičar Gazmir Raci kaže za Kosovo onlajn da premijer Albanije Edi Rama zna da posao oko ZSO nije na njemu.
"Nacrt Statuta mora da bude proizvod dogovora u Briselu, prema posljednjem briselskom sporazumu i Ohridskom aneksu. EU sada treba da iznese konkretan prijedlog koji bi trebalo da bude zasnovan na sporazumima iz 2013. i 2015. godine i presudi Ustavnog suda Kosova", smatra Raci.
On podsjeća da je premijer Kurti u Ohridu bio spreman da izađe sa nacrtom Statuta, ali da to nije bilo prihvaćeno, pa je na posljednjem sastanku u Briselu predstavio osnovne principe i, kako kaže, "evropski model koji je hrvatski, a koji je veoma sličan stvarnosti u kojoj smo živjeli u bivšoj Jugoslaviji, a i sada".
"Fasilitatori dijaloga treba da se vrate u Brisel što je prije moguće da bi sproveli posljednje briselske sporazume i ništa više", smatra Raci.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani Zijad Bećirović ističe da postoji neskriven rivalitet između Edija Rame i Albina Kurtija ko će biti panalbanski lider.
"Prijedlog Rame u vezi Zajednice srpskih opština je pokušaj da se pomogne međunarodnom faktoru da se spasi dijalog i normalizacija odnosa i izbjegne Albin Kurti. Pri tome je ignorisao činjenicu da se Kurti ne može izbeći, jedino se može eliminisati, ali i to bi bilo kratkog daha. U svakom slučaju Rama to radi prvenstveno zbog sebe pa tek onda za međunarodni faktor. Inače, Rama je prije nekoliko godina prelaskom sa pravoslavlja na katoličanstvo postao miljenik katoličke Evrope, a ta garnitura je dobrim dijelom preuzela i vođenje SAD. Postavlja se pitanje, da li je ovo pravi put da se dođe do rješenja za ZSO, jer se zaobilazi institucionalni put. Kome sve ovo koristi ili neko želi da dobije na vremenu? U svakom slučaju je važan sadržaj predloga i odaziv na prijedlog ključnih aktera", zaključuje Bećirović.
Inicijativa albanskog premijera mogla bi da se razume, kao što je Rama i sam rekao, kao potez dobre volje namjenjen da doprinese odblokiranju procesa, ocjena je eksperta za Balkan i višeg saradnika Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Vebera, jer je, kako kaže, stanje u dijalogu trenutno potpuno zaglavljeno.
"Međutim, nisam siguran da će taj potez zaista da služi tom cilju. Ne treba zaboraviti da su odnosi Rama-Kurti napeti i zbog toga što je Rama svojevremeno iza kulisa podržao inicijativu razmjene teritorija, pa takav potez mimoilaženja Prištine neće baš pridoneti izgradnji poverenja između Tirane i Prištine. Uz to, Albanija nije strana u dijalogu, pa bi sad po tom modelu, recimo, Milorad Dodik mogao da se pojavi sa svojim nacrtom Statuta. Bojim se da će taj potez samo potvrditi kritičare premijera Rame da on u svojoj regionalnoj politici, uključujući i njegovu podršku Otvorenom Balkanu samo kopira Vučićev koncept "oca nacije" umjesto da stvarno doprinese unapređenju regionalnih odnosa", rekao je Veber za Kosovo onlajn.
Izvor: Kosovo Online
Rama je objašnjavajući svoj gest juče rekao da "odavno zna da će ZSO biti Gordijev čvor dijaloga".
Iako je Upravljački tim za ZSO u okviru dijaloga u Briselu već predstavio svoj nacrt Statuta Zajednice, naknadno je premijer Kosova Albin Kurti rekao da on ima svoju verziju, a sada se kao predlagač kandidovao i Edi Rama. Jedna od mnoštva poruka koje su mu zbog toga juče ekspresno poslate sa Kosova glasila je: "Ne treba nam spasilac".
Novinar i bivši ambasador Dragan Bisenić kaže za Kosovo onlajn da je prijedlog o ZSO Edija Rame u izvesnoj mjeri neočekivan potez zato što dolazi od strane koja nije direktno uključena u razgovore o ZSO.
"Drugo, on ipak ne može da bude taj subjekat koji će da izvede ZSO na Kosovu, mogao bi, naravno, eventualno u Albaniji. Čini se da je to jedna vrsta pritiska kojim albanski premijer želi da podstakne ili da na još jedan način navede Albina Kurtija da prihvati ZSO i da je formira onako kako je predviđeno Briselskim sporazumom iz 2013. godine", kaže Bisenić.
Kako navodi, čuju se i interperetacije da je ovaj potez Rame koordiniran sa evropskim subjektima, možda čak na neki način i sa Njemačkom i Francuskom, kojima je on taj papir i uputio.
"Što se tiče unutaralbanskih odnosa, Kosova i Albanije, Rama na ovaj način pokazuje izvestan paternalistički odnos prema Kosovu, odnosno ispoljava svoju superiornost, jer je Albanija ipak država, a Kosovo i pored priznanja koje je dobilo od pojedinih zapadnih država i SAD, to još nije. Tako da Rama tu uspostavlja hijerarhiju, i potvrđuje dominantnu poziciju tim pre što su odnosi Rame i Kurtija na ličnim nivou dosta hladni i zategnuti. Uskoro slijedi zajednička sjednica vlada Kosova i Albanije i na njoj će se sigurno o tome razgovarati. Svakako je ovaj potez Rame izazvao veliko i nepodjeljeno nezadovoljstvo političkih subjekata na Kosovu koji na različite načine i oštrim tonovima taj njegov potez osuđuju", navodi Bisenić.
Na pitanje možemo li da pretpostavimo da je Ramin prijedlog na liniji onoga što je za ZSO predloženo 2013. godine, Bisenić kaže da je to teško reći, ali da bi trebalo da bude na toj liniji.
"Tim prije što je istog dana i Albin Kurti dao novo tumačenje svog shvatanja kako treba da se stigne do ZSO. I on tu zapravo predlaže novi krug pregovaranja gdje traži da se otvore pregovori o onome što je već ispregovarano kako bi to bilo prihvatljivo i za njega. Znači, on ne prihvata da se tu pojavi više papira, kako je i rekao, pa da se onda nađe neka aritmetička ili kompromisna sredina između njih. Taj Kurtijev stav znači direktno odbacivanje onoga što je Rama napisao i znači skretanje dosadašnjeg dijaloga u nekom drugom pravcu koji neminovno implicira da sadašnji razgovori o okvirnom dokumentu za normalizaciju odnosa ne mogu da budu nastavljeni u ovom formatu i time se dovodi u pitanje ono što se smatra da je postignuto kao neki dodgovor 27. februara u Brisleu i u Ohridu 18. marta", zaključuje Bisenić.
Analitičar Gazmir Raci kaže za Kosovo onlajn da premijer Albanije Edi Rama zna da posao oko ZSO nije na njemu.
"Nacrt Statuta mora da bude proizvod dogovora u Briselu, prema posljednjem briselskom sporazumu i Ohridskom aneksu. EU sada treba da iznese konkretan prijedlog koji bi trebalo da bude zasnovan na sporazumima iz 2013. i 2015. godine i presudi Ustavnog suda Kosova", smatra Raci.
On podsjeća da je premijer Kurti u Ohridu bio spreman da izađe sa nacrtom Statuta, ali da to nije bilo prihvaćeno, pa je na posljednjem sastanku u Briselu predstavio osnovne principe i, kako kaže, "evropski model koji je hrvatski, a koji je veoma sličan stvarnosti u kojoj smo živjeli u bivšoj Jugoslaviji, a i sada".
"Fasilitatori dijaloga treba da se vrate u Brisel što je prije moguće da bi sproveli posljednje briselske sporazume i ništa više", smatra Raci.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani Zijad Bećirović ističe da postoji neskriven rivalitet između Edija Rame i Albina Kurtija ko će biti panalbanski lider.
"Prijedlog Rame u vezi Zajednice srpskih opština je pokušaj da se pomogne međunarodnom faktoru da se spasi dijalog i normalizacija odnosa i izbjegne Albin Kurti. Pri tome je ignorisao činjenicu da se Kurti ne može izbeći, jedino se može eliminisati, ali i to bi bilo kratkog daha. U svakom slučaju Rama to radi prvenstveno zbog sebe pa tek onda za međunarodni faktor. Inače, Rama je prije nekoliko godina prelaskom sa pravoslavlja na katoličanstvo postao miljenik katoličke Evrope, a ta garnitura je dobrim dijelom preuzela i vođenje SAD. Postavlja se pitanje, da li je ovo pravi put da se dođe do rješenja za ZSO, jer se zaobilazi institucionalni put. Kome sve ovo koristi ili neko želi da dobije na vremenu? U svakom slučaju je važan sadržaj predloga i odaziv na prijedlog ključnih aktera", zaključuje Bećirović.
Inicijativa albanskog premijera mogla bi da se razume, kao što je Rama i sam rekao, kao potez dobre volje namjenjen da doprinese odblokiranju procesa, ocjena je eksperta za Balkan i višeg saradnika Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Vebera, jer je, kako kaže, stanje u dijalogu trenutno potpuno zaglavljeno.
"Međutim, nisam siguran da će taj potez zaista da služi tom cilju. Ne treba zaboraviti da su odnosi Rama-Kurti napeti i zbog toga što je Rama svojevremeno iza kulisa podržao inicijativu razmjene teritorija, pa takav potez mimoilaženja Prištine neće baš pridoneti izgradnji poverenja između Tirane i Prištine. Uz to, Albanija nije strana u dijalogu, pa bi sad po tom modelu, recimo, Milorad Dodik mogao da se pojavi sa svojim nacrtom Statuta. Bojim se da će taj potez samo potvrditi kritičare premijera Rame da on u svojoj regionalnoj politici, uključujući i njegovu podršku Otvorenom Balkanu samo kopira Vučićev koncept "oca nacije" umjesto da stvarno doprinese unapređenju regionalnih odnosa", rekao je Veber za Kosovo onlajn.
Izvor: Kosovo Online
