Član američkog Savjeta za spoljne poslove i profesor Univerziteta Džordžtaun Charles Kupchan smatra da bi Vlada Kosova trebalo da se povuče iz nastojanja da se u opštinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova postave albanski gradonačelnici.
On je u intervjuu za Radio slobodnu Evropu ocjenio da je insistiranje na postavljanju Albanaca za gradonačelnike u srpskim opštinama beskorisno i kontraproduktivno.
"Mislim da treba da vidimo da Vlada Srbije i Vlada Kosova zajedno sjednu i pokušaju da razrade detalje sporazuma o normalizaciji odnosa. Čini se da je samoupravljanje za srpsku zajednicu jedna od glavnih prepreka. Mislim da ovo što se sada dešava na sjeveru odvlači pažnju od ovog važnog koraka sporazuma", kaže Kupchan.
Prema njegovim riječima, problem sjevera Kosova može da se reši samo širokim dogovorom Kosova i Srbije.
Scene nasilja ponovo su se mogle videti na sjeveru Kosova, posebno u Zvečanu. Kfor je intervenisao nakon što je lokalno stanovništvo odbilo da se povuče sa protesta. Među povređenima ima vojnika Kfora i lokalnog stanovništva. Ovo se desilo nakon što su kosovske vlasti preuzele opštinske zgrade na sjeveru. Kako komentarišete ova dešavanja?
Mislim da je to veoma uznemirujući razvoj događaja, jer se ponovo vratilo nasilje na Kosovu, posebno u odnosima između Srba na sjeveru zemlje i Albanaca. Takođe mislim da smo došli do tačke u kojoj normalizacija odnosa između Kosova i Srbije ima dobre šanse za napredak, imamo okvir prijedloga EU o kojem se raspravlja i ova vrsta nasilja je beskorisna. Mislim da vlada Kosova igra taktičku igru koja može biti politički korisna, ali, sa strateškog stanovišta, nije mudra. Preduzimanje provokativnih poteza, poput pokušaja postavljanja albanskih gradonačelnika na sjeveru nakon bojkota izbora od strane srpskog stanovništva, zatim mijenjanje registarskih tablica... To su pitanja koja izazivaju probleme i povećavaju tenzije u trenutku kada treba da vidimo smirenosti sa obe strane i da vidimo Kosovo i Srbiju da postižu napredak ka širem sporazumu. Dakle, mislim da je ovo nesrećan razvoj događaja.
Uprkos pozivima međunarodne zajednice da ne koriste silu, premijer Kosova Albin Kurti je poslao policiju da pomogne gradonačelnicima da uđu u opštinske objekte. Kako komentarišete tu odluku?
Mislim da obe strane treba da izbegavaju postupke koji izazivaju nevolje, koji stvaraju prilike za nasilje, koji izazivaju bes na obe strane, koji izazivaju, u slučaju Beograda, priču o stavljanju snaga u visoku pripravnost. Dakle, iako možete reći da se Vlada Kosova može opravdati, jer je održala izbore, to su potezi koji su, dugoročno gledano, beskorisni i kontraproduktivni.
Šta mislite, šta bi Vlada Kosova sada trebala da uradi?
Mislim da je rješenje da se povuče iz nastojanja da se postave gradonačelnici. I da se duboko udahne. Jer, kao što sam rekao, postoji mogućnost da se iskoristi sporazum koji je ponudila Evropska unija. Mislim da ovo ima potencijala. Prije nego da se Kfor suoči sa ljutitim Srbima na sjeveru zemlje, mislim da treba da vidimo da Vlada Srbije i Vlada Kosova zajedno sjednu i pokušaju da razrade detalje sporazuma. Čini se da je samoupravljanje za srpsku zajednicu jedna od glavnih prepreka. Mislim da ono što se sada dešava na sjeveru odvlači pažnju od ovog važnog koraka sporazuma.
Ali, čini se da obe strane idu u različitim pravcima, kada je riječ o normalizaciji. Zašto?
Domaća politika je izuzetno teška na obe strane. Kao rezultat toga, jednog dana se dešava da Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić idu u dobrom pravcu. Onda sutradan Vučić kaže: ne, nema tu nade, a Kurti uradi nešto provokativno. Dakle, trenutno smo u situaciji da u teoriji, u principu, postoji nacrt dogovora, ali politička situacija na obe strane ide u pogrešnom smjeru.
Vratimo se sjeveru. Lokalni Srbi odbijaju da prihvate kosovsku policiju na terenu. Da li se o ovom pitanju može pregovarati?
Mislim da bi situacija na sjeveru trebalo da bude dio šireg rešenja ili rasprave. A, u međuvremenu, želeo bih da ohrabrim vladu Kosova da izbjegava korake koje je poduzimala posljednjih dana i koji su isprovocirali srpsko stanovništvo da protestuje i da završi sukobima sa Kforom - što je, kako čujemo, rezultiralo nasiljem i povredama na obe strane.
Pomenuli ste i to, Srbija je povećala svoju vojnu spremnost i rekla da raspoređuje trupe blizu granice. U kom pravcu će se razvijati situacija?
Mislim da je malo vjerovatno da će srpske snage ući na Kosovo, delom zato što bi se suočile sa NATO snagama. To Srbiju i NATO stavlja u veoma tešku poziciju, u trenutku kada pokušavamo da unapredimo integraciju Srbije u transatlantske i evropske institucije. Dakle, ne očekujem da vidim vojni sukob kao rezultat ulaska srpske vojske na sjever Kosova.
Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je premijera Kurtija da ova situacija na sjeveru može uticati na odnose između Kosova i SAD. Šta vi mislite o tome?
Podržavam izjavu sekretara Blinkena da ovakvo ponašanje može koštati odnose između Kosova i Sjedinjenih Država.
Koliko Rusija ima koristi od ove situacije? Imali smo reakciju ruskog ministra spoljnih poslova o situaciji na sjeveru Kosova.
Mislim da svako remetilačko ponašanje u regionu koristi Rusiji - bilo da su to izjave lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, bilo da je u pitanju teška politička situacija u Crnoj Gori, bilo da se radi o sukobima sa Kforom. Rusi pokušavaju da iskoriste političke podjele i nesuglasice. Kad god se pojave pukotine, Rusija pokušava da ih iskoristi da poveća svoj uticaj u regionu i da ometa integraciju regiona Balkana u evropske i atlantske institucije. Mislim da ruska invazija na Ukrajinu šalje poruku zemljama regiona da Rusija, dugoročno gledano, nije pouzdan partner. Njena agresija na Ukrajinu trebalo bi da ubedi Srbiju, na primjer, da treba da gleda jasnije i da bude spremnija da krene ka evropskim integracijama. Ali još nismo tamo. I dalje smo u situaciji da Rusija ima uporište u regionu i koristi prednosti regionalnih sporova da pokuša da poveća svoj uticaj.
Sjever Kosova je godinama problematičan. Kako vidite rješenje ovog problema?
Mislim da je to jedno od najtežih pitanja u veoma komplikovanom skupu regionalnih problema. To je zato što imate većinu etničkih Srba unutar zemlje za koju smatraju da joj ne pripadaju. Oni su lojalniji Srbiji nego Kosovu. Mislim da je rješenje za ovo postizanje paketnog sporazuma, širokog sporazuma između Kosova i Srbije, koji srpskoj manjini na Kosovu daje sigurnost da ostane u zemlji i osjećaj da joj pripada.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
"Mislim da treba da vidimo da Vlada Srbije i Vlada Kosova zajedno sjednu i pokušaju da razrade detalje sporazuma o normalizaciji odnosa. Čini se da je samoupravljanje za srpsku zajednicu jedna od glavnih prepreka. Mislim da ovo što se sada dešava na sjeveru odvlači pažnju od ovog važnog koraka sporazuma", kaže Kupchan.
Prema njegovim riječima, problem sjevera Kosova može da se reši samo širokim dogovorom Kosova i Srbije.
Scene nasilja ponovo su se mogle videti na sjeveru Kosova, posebno u Zvečanu. Kfor je intervenisao nakon što je lokalno stanovništvo odbilo da se povuče sa protesta. Među povređenima ima vojnika Kfora i lokalnog stanovništva. Ovo se desilo nakon što su kosovske vlasti preuzele opštinske zgrade na sjeveru. Kako komentarišete ova dešavanja?
Mislim da je to veoma uznemirujući razvoj događaja, jer se ponovo vratilo nasilje na Kosovu, posebno u odnosima između Srba na sjeveru zemlje i Albanaca. Takođe mislim da smo došli do tačke u kojoj normalizacija odnosa između Kosova i Srbije ima dobre šanse za napredak, imamo okvir prijedloga EU o kojem se raspravlja i ova vrsta nasilja je beskorisna. Mislim da vlada Kosova igra taktičku igru koja može biti politički korisna, ali, sa strateškog stanovišta, nije mudra. Preduzimanje provokativnih poteza, poput pokušaja postavljanja albanskih gradonačelnika na sjeveru nakon bojkota izbora od strane srpskog stanovništva, zatim mijenjanje registarskih tablica... To su pitanja koja izazivaju probleme i povećavaju tenzije u trenutku kada treba da vidimo smirenosti sa obe strane i da vidimo Kosovo i Srbiju da postižu napredak ka širem sporazumu. Dakle, mislim da je ovo nesrećan razvoj događaja.
Uprkos pozivima međunarodne zajednice da ne koriste silu, premijer Kosova Albin Kurti je poslao policiju da pomogne gradonačelnicima da uđu u opštinske objekte. Kako komentarišete tu odluku?
Mislim da obe strane treba da izbegavaju postupke koji izazivaju nevolje, koji stvaraju prilike za nasilje, koji izazivaju bes na obe strane, koji izazivaju, u slučaju Beograda, priču o stavljanju snaga u visoku pripravnost. Dakle, iako možete reći da se Vlada Kosova može opravdati, jer je održala izbore, to su potezi koji su, dugoročno gledano, beskorisni i kontraproduktivni.
Šta mislite, šta bi Vlada Kosova sada trebala da uradi?
Mislim da je rješenje da se povuče iz nastojanja da se postave gradonačelnici. I da se duboko udahne. Jer, kao što sam rekao, postoji mogućnost da se iskoristi sporazum koji je ponudila Evropska unija. Mislim da ovo ima potencijala. Prije nego da se Kfor suoči sa ljutitim Srbima na sjeveru zemlje, mislim da treba da vidimo da Vlada Srbije i Vlada Kosova zajedno sjednu i pokušaju da razrade detalje sporazuma. Čini se da je samoupravljanje za srpsku zajednicu jedna od glavnih prepreka. Mislim da ono što se sada dešava na sjeveru odvlači pažnju od ovog važnog koraka sporazuma.
Ali, čini se da obe strane idu u različitim pravcima, kada je riječ o normalizaciji. Zašto?
Domaća politika je izuzetno teška na obe strane. Kao rezultat toga, jednog dana se dešava da Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić idu u dobrom pravcu. Onda sutradan Vučić kaže: ne, nema tu nade, a Kurti uradi nešto provokativno. Dakle, trenutno smo u situaciji da u teoriji, u principu, postoji nacrt dogovora, ali politička situacija na obe strane ide u pogrešnom smjeru.
Vratimo se sjeveru. Lokalni Srbi odbijaju da prihvate kosovsku policiju na terenu. Da li se o ovom pitanju može pregovarati?
Mislim da bi situacija na sjeveru trebalo da bude dio šireg rešenja ili rasprave. A, u međuvremenu, želeo bih da ohrabrim vladu Kosova da izbjegava korake koje je poduzimala posljednjih dana i koji su isprovocirali srpsko stanovništvo da protestuje i da završi sukobima sa Kforom - što je, kako čujemo, rezultiralo nasiljem i povredama na obe strane.
Pomenuli ste i to, Srbija je povećala svoju vojnu spremnost i rekla da raspoređuje trupe blizu granice. U kom pravcu će se razvijati situacija?
Mislim da je malo vjerovatno da će srpske snage ući na Kosovo, delom zato što bi se suočile sa NATO snagama. To Srbiju i NATO stavlja u veoma tešku poziciju, u trenutku kada pokušavamo da unapredimo integraciju Srbije u transatlantske i evropske institucije. Dakle, ne očekujem da vidim vojni sukob kao rezultat ulaska srpske vojske na sjever Kosova.
Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je premijera Kurtija da ova situacija na sjeveru može uticati na odnose između Kosova i SAD. Šta vi mislite o tome?
Podržavam izjavu sekretara Blinkena da ovakvo ponašanje može koštati odnose između Kosova i Sjedinjenih Država.
Koliko Rusija ima koristi od ove situacije? Imali smo reakciju ruskog ministra spoljnih poslova o situaciji na sjeveru Kosova.
Mislim da svako remetilačko ponašanje u regionu koristi Rusiji - bilo da su to izjave lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, bilo da je u pitanju teška politička situacija u Crnoj Gori, bilo da se radi o sukobima sa Kforom. Rusi pokušavaju da iskoriste političke podjele i nesuglasice. Kad god se pojave pukotine, Rusija pokušava da ih iskoristi da poveća svoj uticaj u regionu i da ometa integraciju regiona Balkana u evropske i atlantske institucije. Mislim da ruska invazija na Ukrajinu šalje poruku zemljama regiona da Rusija, dugoročno gledano, nije pouzdan partner. Njena agresija na Ukrajinu trebalo bi da ubedi Srbiju, na primjer, da treba da gleda jasnije i da bude spremnija da krene ka evropskim integracijama. Ali još nismo tamo. I dalje smo u situaciji da Rusija ima uporište u regionu i koristi prednosti regionalnih sporova da pokuša da poveća svoj uticaj.
Sjever Kosova je godinama problematičan. Kako vidite rješenje ovog problema?
Mislim da je to jedno od najtežih pitanja u veoma komplikovanom skupu regionalnih problema. To je zato što imate većinu etničkih Srba unutar zemlje za koju smatraju da joj ne pripadaju. Oni su lojalniji Srbiji nego Kosovu. Mislim da je rješenje za ovo postizanje paketnog sporazuma, širokog sporazuma između Kosova i Srbije, koji srpskoj manjini na Kosovu daje sigurnost da ostane u zemlji i osjećaj da joj pripada.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
