I pored toga što se vlasti Kosova hvale reformama, Suverenim fondom kao najvećim ekonomskim projektom, izvanrednom saradanjom sa zemljama EU i SAD, privrednim rastom, novim investicijama i stabilizacijom poslovanja u javnom sektoru, stručnjaci za Kosovo onlajn kažu da je Kosovo najnerazvijenija ekonomija u Evropi, a da je stopa nezaposlenosti viša jedino u Ukrajini, u kojoj već više od godinu dana bukti rat.
Niski životni standard, male plate, privredni deficit, nefunkcionalnost institucija, korupcija i mladi koji odlaze u druge zemlje u potrazi za boljim mogućnostima samo su neke od odlika ekonomske stvarnosti na koju upoziravaju eksperti, ali i opozicija na Kosovu.
Međutim, i pored svih internih ekonomskih izazova na Kosovu, ocjena je da razvoj i napredak najviše usporavaju kompleksni politički odnosi sa Srbijom, a da "spas leži" u integraciji regiona kroz Berlinski proces i Otvoreni Balkan.
Branimir Jovanović iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije kaže za Kosovo online da je stanovništvo na Kosovu siromašno i da je dohodak po glavni stanovnika samo 26 odsto od EU prosjeka.
"Kosovo je najnerazvijenija ekonomija u Evropi. Nacionalni dohodak po glavni stanovnika je samo 26 odsto od EU proseka, i to kada se koriguje za razlike u cijenama. U Albaniji je, recimo, nacionalni dohodak 32 odsto od EU prosjeka, dok je u Srbiji, 43 odsto. Stopa nezaposlenosti je 18 odsto, samo Ukrajina ima trenutno veću nezaposlenost. Stopa siromaštva je 28 odsto, što je znatno više od Srbije i Albanije, gdje je oko 22 odsto", naveo je Jovanović.
On kao pozitivno ocjenjuje to što je stopa rasta prošle godine bila relativno dobra – BDP je porastao oko 3.5 odsto, što je bilo među najvišim stopama u cijeloj Evropi, a slična su očekivanja i za 2023.
Međutim, pojašnjava da to ne treba da čudi s obzirom na to da, kako kaže, manje razvijene zemlje po pravilu imaju više stope rasta.
Jovanović kaže da dugoročne perspektive na Kosovu mogu biti pozitivne jer je stanovništvo dosta mlado, najmlađe u cijeloj Evropi, ali da takve prognoze remeti puno strukturnih problema kao što su nefunkcionalnost institucija, korupcija, iseljavanje.
Ekonomski napredak, prema riječima Jovanovića, najviše usporavaju kompleksni politički odnosi.
"Rekao bih da je najveći problem nacionalizam, odnosno to da političke elite, i na jednoj i na drugoj strani, ignorišu ove stvarne probleme, i umjesto toga, narodu serviraju nacionalizam. To je dobra poznata priča na Balkanu – ako nemaju šta da jedu, dajte im nacionalizam. Ekonomska stvarnost na Kosovu je da su i Srbi i Albanci ustvari prije svega siromašni. I sve dok se ne shvati da je to najveći problem, neće biti napredka", istakao je Jovanović.
Ističe da rješenje za ekonomske probleme leži u regionalnoj saradnji i iniciativama i u tome se, kako kaže, svi ekonomisti slažu, ali da nisu saglasni oko toga "kako stići do regionalne ekonomske saradnje".
"Jedni smatraju da to treba postići kroz Berlinski proces i slične inicijative, koje dolaze od strane EU i postoje već dosta godina. Drugi smatraju da je bolje imati regionalne inicijative, kao Otvoreni Balkan, zbog ambivalentnog odnosa EU prema regionu. Ja lično smatram da je potrebno i jedno i drugo, da Berlinski proces i Otvoreni Balkan nisu međusobno isključivi", rekao je Jovanović.
Otvoreni Balkan, ocjenjuje, posjeduje nešto što Berlinski proces nema, a to je da potiče iz regiona, pa je zbog toga mnogo više prihvaćen i od strane političara, i od strane stanovništva, bar u onim zemljama koje su dio njega.
Sa druge strane, navodi Jovanović, Berlinski proces takođe ima nešto što Otvoreni Balkan nema, a to je da je širi i obuhvata više oblasti.
"Zato ih ne treba gledati kao rivalske inicijative, već kao komplementarne. Zato i smatram da se Kosovo, isto kao i Crna Gora i Bosna Hercegovina, treba što prije priključiti Otvorenom Balkanu", zaključio je Jovanović.
Ekonomista Safet Gërxhaliu smatra da je najveći problem na Kosovu u tome što i dalje dominira politička agenda, pa u tom kontekstu ima malo prostora za ekonomski razvoj.
"Tako da, kada je u pitanju ekonomski razvoj treba još puno toga da se radi. Kao prvo o ekonomiji ne treba samo pričati, već su potrebni konkretni postupci, i u tom kontekstu mislim da ćemo imati velike izazove i u budućnosti. Istina je to da ako slušate Vladu ona promoviše da imamo ekonomski rast, da ima rast prihoda, ali sve je to inflatorna situacija, koja utiče direkto, indirektno i periferno. Najbolji indikator za ekonomski rad jedne države upravo je to šta misle građani, i u tom kontekstu, mislim da ima dosta prostora za poboljšanje. Ono što bi trebalo da se uradi jeste da se ojača javni, privatni dijalog, da se ojača dijalog između Vlade i opozicije, a ono što je najvažnija stvar je nivo dijaloga između centralnog i loklanog sektora", rekao je Gërxhaliu.
Rješenje za sve ekonomske probleme, kaže, leži u normalizaciji odnosa sa Srbijom, ističući da napeta situacija između dvije strane ne koči napredak samo Kosova i Srbije, već i čitavog Zapadnog Balkana.
Upozorava da bez političke stabilnosti na Kosovu neće biti novih investicija i trajnih ulaganja, a da će ekonomske perspektive za razvoj slabiti.
"Samo se kroz ekonomski razvoj može postići politička stabilnost, socijalni mir, mogu se ubrzati integracije, i ono što bih poručio a to je da privatni sektor uzme stvar u svoje ruke, jer samo privatni sektor i saradanja u regionu može da ruši zidove i gradi mostove za bolju budućnost za sve nas", zaključio je ekonomista.
Gërxhaliu smatra da je najveći problem na Kosovu nedostatak investicija i stranih ulaganja, bez čega, napominje, nema novih radnih mjesta i povećanja životnog standarda.
Navodi da, nažalost, na Kosovu nema investitora koji bi se pohvalili otvaranjem velikih proizvodnih pogona i poslovnim prilikama za građane.
"Bio bih najsretniji čovjek kada bih danas moga da nabrojim pet investitora koji su ulagali na Kosovu, u proizvodnji, i koji su zaposlili po sto radnika, ali toga nema. Prema tome vidte koliko je značajan dijalog, normalizacija odnosa. Zato je bitno da rješimo probleme, kako bi privukli investicije", poručio je stručnjak.
Na pitanje da li su ekonomski problemi na Kosovu rješivi bez regionalne ekonomske saradnje, ponavlja da integracija regiona nije moguća ukoliko se ne riješe interni politički problemi.
Prema njegovim riječima, depolitizacija ekonomije je prioritet.
"Vrijeme je kada budućnost moramo da gledamo kroz ekonomski razvoj. Ako anliziramo držve EU, nemoj da vjerujete da tu ima puno ljubavi, Evropu spaja interes, ekonomska saradnja, pa neka to bude model za Kosovo i Srbiju i Zapadi Balkan", istakao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
Međutim, i pored svih internih ekonomskih izazova na Kosovu, ocjena je da razvoj i napredak najviše usporavaju kompleksni politički odnosi sa Srbijom, a da "spas leži" u integraciji regiona kroz Berlinski proces i Otvoreni Balkan.
Branimir Jovanović iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije kaže za Kosovo online da je stanovništvo na Kosovu siromašno i da je dohodak po glavni stanovnika samo 26 odsto od EU prosjeka.
"Kosovo je najnerazvijenija ekonomija u Evropi. Nacionalni dohodak po glavni stanovnika je samo 26 odsto od EU proseka, i to kada se koriguje za razlike u cijenama. U Albaniji je, recimo, nacionalni dohodak 32 odsto od EU prosjeka, dok je u Srbiji, 43 odsto. Stopa nezaposlenosti je 18 odsto, samo Ukrajina ima trenutno veću nezaposlenost. Stopa siromaštva je 28 odsto, što je znatno više od Srbije i Albanije, gdje je oko 22 odsto", naveo je Jovanović.
On kao pozitivno ocjenjuje to što je stopa rasta prošle godine bila relativno dobra – BDP je porastao oko 3.5 odsto, što je bilo među najvišim stopama u cijeloj Evropi, a slična su očekivanja i za 2023.
Međutim, pojašnjava da to ne treba da čudi s obzirom na to da, kako kaže, manje razvijene zemlje po pravilu imaju više stope rasta.
Jovanović kaže da dugoročne perspektive na Kosovu mogu biti pozitivne jer je stanovništvo dosta mlado, najmlađe u cijeloj Evropi, ali da takve prognoze remeti puno strukturnih problema kao što su nefunkcionalnost institucija, korupcija, iseljavanje.
Ekonomski napredak, prema riječima Jovanovića, najviše usporavaju kompleksni politički odnosi.
"Rekao bih da je najveći problem nacionalizam, odnosno to da političke elite, i na jednoj i na drugoj strani, ignorišu ove stvarne probleme, i umjesto toga, narodu serviraju nacionalizam. To je dobra poznata priča na Balkanu – ako nemaju šta da jedu, dajte im nacionalizam. Ekonomska stvarnost na Kosovu je da su i Srbi i Albanci ustvari prije svega siromašni. I sve dok se ne shvati da je to najveći problem, neće biti napredka", istakao je Jovanović.
Ističe da rješenje za ekonomske probleme leži u regionalnoj saradnji i iniciativama i u tome se, kako kaže, svi ekonomisti slažu, ali da nisu saglasni oko toga "kako stići do regionalne ekonomske saradnje".
"Jedni smatraju da to treba postići kroz Berlinski proces i slične inicijative, koje dolaze od strane EU i postoje već dosta godina. Drugi smatraju da je bolje imati regionalne inicijative, kao Otvoreni Balkan, zbog ambivalentnog odnosa EU prema regionu. Ja lično smatram da je potrebno i jedno i drugo, da Berlinski proces i Otvoreni Balkan nisu međusobno isključivi", rekao je Jovanović.
Otvoreni Balkan, ocjenjuje, posjeduje nešto što Berlinski proces nema, a to je da potiče iz regiona, pa je zbog toga mnogo više prihvaćen i od strane političara, i od strane stanovništva, bar u onim zemljama koje su dio njega.
Sa druge strane, navodi Jovanović, Berlinski proces takođe ima nešto što Otvoreni Balkan nema, a to je da je širi i obuhvata više oblasti.
"Zato ih ne treba gledati kao rivalske inicijative, već kao komplementarne. Zato i smatram da se Kosovo, isto kao i Crna Gora i Bosna Hercegovina, treba što prije priključiti Otvorenom Balkanu", zaključio je Jovanović.
Ekonomista Safet Gërxhaliu smatra da je najveći problem na Kosovu u tome što i dalje dominira politička agenda, pa u tom kontekstu ima malo prostora za ekonomski razvoj.
"Tako da, kada je u pitanju ekonomski razvoj treba još puno toga da se radi. Kao prvo o ekonomiji ne treba samo pričati, već su potrebni konkretni postupci, i u tom kontekstu mislim da ćemo imati velike izazove i u budućnosti. Istina je to da ako slušate Vladu ona promoviše da imamo ekonomski rast, da ima rast prihoda, ali sve je to inflatorna situacija, koja utiče direkto, indirektno i periferno. Najbolji indikator za ekonomski rad jedne države upravo je to šta misle građani, i u tom kontekstu, mislim da ima dosta prostora za poboljšanje. Ono što bi trebalo da se uradi jeste da se ojača javni, privatni dijalog, da se ojača dijalog između Vlade i opozicije, a ono što je najvažnija stvar je nivo dijaloga između centralnog i loklanog sektora", rekao je Gërxhaliu.
Rješenje za sve ekonomske probleme, kaže, leži u normalizaciji odnosa sa Srbijom, ističući da napeta situacija između dvije strane ne koči napredak samo Kosova i Srbije, već i čitavog Zapadnog Balkana.
Upozorava da bez političke stabilnosti na Kosovu neće biti novih investicija i trajnih ulaganja, a da će ekonomske perspektive za razvoj slabiti.
"Samo se kroz ekonomski razvoj može postići politička stabilnost, socijalni mir, mogu se ubrzati integracije, i ono što bih poručio a to je da privatni sektor uzme stvar u svoje ruke, jer samo privatni sektor i saradanja u regionu može da ruši zidove i gradi mostove za bolju budućnost za sve nas", zaključio je ekonomista.
Gërxhaliu smatra da je najveći problem na Kosovu nedostatak investicija i stranih ulaganja, bez čega, napominje, nema novih radnih mjesta i povećanja životnog standarda.
Navodi da, nažalost, na Kosovu nema investitora koji bi se pohvalili otvaranjem velikih proizvodnih pogona i poslovnim prilikama za građane.
"Bio bih najsretniji čovjek kada bih danas moga da nabrojim pet investitora koji su ulagali na Kosovu, u proizvodnji, i koji su zaposlili po sto radnika, ali toga nema. Prema tome vidte koliko je značajan dijalog, normalizacija odnosa. Zato je bitno da rješimo probleme, kako bi privukli investicije", poručio je stručnjak.
Na pitanje da li su ekonomski problemi na Kosovu rješivi bez regionalne ekonomske saradnje, ponavlja da integracija regiona nije moguća ukoliko se ne riješe interni politički problemi.
Prema njegovim riječima, depolitizacija ekonomije je prioritet.
"Vrijeme je kada budućnost moramo da gledamo kroz ekonomski razvoj. Ako anliziramo držve EU, nemoj da vjerujete da tu ima puno ljubavi, Evropu spaja interes, ekonomska saradnja, pa neka to bude model za Kosovo i Srbiju i Zapadi Balkan", istakao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
