Ako Kosovo želi da zauzme svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama, mora da formira Zajednicu srpskih opština, poručio je ambasador SAD na Kosovu Jeff Hovenier u intervjuu za RTV21.
Hovenier je, govoreći o izborima koji su 23. aprila održani u četiri opštine na sjeveru Kosova rekao da SAD nisu dale podršku izborima već da nisu htjeli da protivureče odluci Vlade Kosova, ali i da niko ne bi trebalo da bude zadovoljan izborima čiji rezultat se oslanja na manje od četiri odsto birača.
Ove sedmice će se završiti proces polaganja zakletve novih gradonačelnika u četiri opštine na sjeveru Kosova. Negdje u službenim zgradama, negdje van njih. Pomalo čudna procedura. Da li je bilo potrebno uraditi tako nešto?
Kao predstavniku strane zemlje, teško je da odgovorim. Ipak, moramo uzeti u obzir neka pitanja kada govorimo o izborima, ali i o procesu preuzimanja dužnosti izabranih gradonačelnika u četiri opštine na sjeveru. Prvo, moramo se sjetiti zašto su ovi izbori bili vanredni. Izbori su bili vanredni, jer su četvorica prethodno izabranih predsjednika prošlog novembra podneli ostavke, zajedno sa ostalim Srbima zbog zabrinutosti i protesta protiv politike vlade. Kako ja razumijem zakon Kosova, a to se dešava u svakoj demokratiji, to zahtjeva održavanje novih izbora, izbor novih predsjednika opština, koji će zamjeniti one koji su podneli ostavke. Bili smo zadovoljni što je Vlada to prihvatila, u ovom slučaju Centralna izborna komisija. Predsjednica Osmani je donela odluku da se decembarski izbori odlože, jer uslovi na terenu mogu da spreče održavanje slobodnih i poštenih izbora. Nadležni organi su tada doneli odluku da izbori budu zakazani za april. Što je bio bliži taj datum, bilo je jasno da su vlasti utvrdile da su se stekli uslovi za održavanje izbora. Sada smo sve vrijeme upozoravali da je potrebno osigurati izbore koji će uključivati što više građana i koji će biti organizovani na način koji unapređuje zajedničku viziju koju imamo o demokratskoj državi i funkcionisanju vlasti.
Niko ne bi trebalo da bude zadovoljan izborima čiji rezultat se oslanja na manje od četiri odsto birača. Izbori su bili legalni i postojao je odgovarajući zakonski proces i mi to ne sporimo, ali mislim da je važno imati na umu da moramo biti oprezni šta se ovdje desilo. Nijedan od ovih gradonačelnika neće moći da dobije snažnu podršku stanovništva, za koje su sada odgovorni, zbog niske izlaznosti. Dakle, poruka je u ovom procesu bila da smo ih stalno pozivali da posao rade u skladu sa zakonom, ali da budu politički mudri. Sada imamo četiri gradonačelnika, jedan je preuzeo dužnost, a još tri to moraju učiniti. Naša poruka gradonačelnicima, i to nije tajna, je da sebe treba više da smatraju u tehničkoj administrativnoj ulozi.
Ali, to je politička stvar. Vjerujem da niko od gradonačelnika neće biti zadovoljan sa četiri odsto, ili u nekim slučajevima, u drugim opštinama, sa pet odsto potencijalnih birača koji su trenutno izašli na glasanje. Podstakli smo ih da rade svoj posao onako kako to zakon nalaže, da pružaju usluge građanima, da budu gradonačelnici za sve građane, ali i da ne preduzimaju radnje koje bi sugerisale da imaju mandat da izvrše velike promjene, da preduzmu nove inicijative. Treba raditi na način koji odražava ono što je rečeno, izabrani su da brinu o svim građanima, da budu pažljivi prema svim građanima. Čak i način na koji oni stupaju na dužnost, što se mora obaviti brzo, mora biti urađeno tako da umjesto stvaranja novih tenzija ili stvaranja novih pitanja, građanima daju signal da razumeju zabrinutost i da su spremni da odgovore na te brige.
Jedan od naših savjeta je bio da ne pokušavaju da se drže rasporeda da polože zakletvu na mjestu gdje će morati da upotrebljavaju silu. Mislimo da ovo nije dobar način za početak jednog izazovnog mandata. Mislimo da je dobra prilika za početak slanje signala građanima da kao gradonačelnik shvatate odgovornost koju imate prema svima i odgovarate na njihove brige. Ovo je naš savjet.
Za koga odgovorni? Nema Srba koji su glasali, bilo je Albanaca koji su glasali. Bio je mali procenat svih ovih predsjednika izabranih na sjeveru Kosova, biranih sa recimo jedan ili dva odsto. Dakle, odgovorni za koga?
Mislim da je svaki izabrani zvaničnik odgovoran u entitetu u kojem je izabran. I opet, kada položite zakletvu, zaklinjete se da ćete poštovati zakon, koji stvara dužnost. Na primjer, izabrani predsjednik u SAD je odgovoran za Ustav i ljude koji ga biraju, a pretpostavljam da je tako i ovdje. Kao što sam rekao, mi ne osporavamo činjenicu da zakon zahtjeva proces i to razumemo. Želimo da budemo sigurni da se to radi pošteno, tako da su ovi gradonačelnici, vjerujem, odgovorni za sve građane u svojoj opštini i sada su izabrani zvaničnici. Stoga moraju raditi i djelovati na način koji odražava da su osetljivi na brige svih svojih zajednica i da budu spremni da pruže usluge svim građanima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili bilo koje druge razlike.
Zašto ste podržali proces koji je imao problema sa legitimitetom, ali ne i sa legalitetom?
Ja ću osporiti vaš stav da smo dali podršku ovom procesu. Odluku je donela Vlada Kosova.
Ali podržali ste ih?
Ne slažem se. Uopšte se ne slažem. Ono što smo rekli je da se ne protivimo Vladi Kosova da ispuni svoju zakonsku obavezu. Vraćam se na prvu tačku, zašto su održani izbori. Izbori su bili jer su četiri gradonačelnika podnela ostavke. Možda vi znate bolje od mene šta zakon Kosova predviđa, ali u većini demokratija kada izabrani zvaničnik podnese ostavku, mora da se sprovede pravni proces da se on zamjeni. Dali smo savjete kosovskim vlastima o tome. Ali ne mogu reći da smo to podržali. Ono što smo uradili je da smo izrazili naše razumevanje kako bi to trebalo da se odvija. I jasno je da ne obeshrabrujemo kosovske vlasti da rade u skladu sa svojim zakonom.
Da li ste savjetovali kosovske vlasti, a posebno predsjednika, da još jednom odlože ove izbore? S obzirom da je bilo upozorenja kosovskih Srba, a posebno onih sa sjevera Kosova da neće izaći na izbore?
O tome smo razgovarali sa svim zainteresovanim stranama u ovom procesu. Naš savjet Srpskoj listi i drugim srpskim predstavnicima je bio da učestvuju na ovim izborima, da daju sve od sebe da budu u poziciji da najbolje predstavljaju svoju zajednicu. Nije bilo potrebno prihvatiti taj savjet, ali mi smo ga izneli. To nije bio samo američki savjet, već i savjet svih naših partnera. I prelazeći u specifičnosti mojih preporuka predsjednici Osmani, moram reći da je to bio diplomatski razgovor, ali i da je sve vrijeme naš savjet bio, razmislite kako će se oni razvijati i razmislite kako ćete moći da pažljivo poštujete pravni okvir koji Kosovo zahtjeva tako što ćete osigurati da šaljete signale svim ovim građanima, posebno u slučaju opština na sjeveru u kojima su etnički Srbi izrazili zabrinutost zbog situacije.
Ovi predsjednici su samo tehnički predsjednici. Nije politika, zar ne?
Ljudi me mnogo pitaju o ovome, tehnika ili politika, ali ono što sam hteo reći, možemo reći i politika i administracija, ali mislim da niko od gradonačelnika ne bi trebao vjerovati, s malim brojem birača koji su glasali, na ovaj ili onaj način, da imaju mandat da naprave velike promjene, da imaju mandat da preduzmu niz inicijativa, posebno inicijativa koje bi uznemirile dio zajednice. Ono što pokušavamo da poručimo kada kažemo "tehničko" ili "administrativno" je - služite svojim građanima. Zakon Kosova zahtjeva da postoji predsjednik, Ministarstvo finansija mora da ima partnera, centralna vlada mora da ima službenika koji će obavljati određene funkcije da šalje novac, da pruža programsku podršku, da vodite računa o svojim građanima, ali učinite to na način koji ne stvara konflikt ili napetost. Ali, prvo napravite sebi izvor za smanjenje napetosti. A neki od prvih signala su da izabrani gradonačelnici shvataju da moraju pokušati da imaju opštinsku administraciju koja je multietnička, koja predstavlja sastav opštine. Ovo je pravi signal koji tražimo.
U ovom slučaju, da li se ovi predsjednici biraju sa mandatom od četiri godine ili se još uvijek traži rješenje kojim se vraćaju predstavnici kosovskih Srba u četiri opštine na sjeveru Kosova?
Mislim da je ovo više pitanje za kosovske zvaničnike i kosovski zakon. Ali reći ću ovo, sve dok radimo na prioritetnim pitanjima kako bismo formirali Zajednicu srpskih opština, što je vitalni korak napred u procesu implementacije Osnovnog sporazuma i aneksa dogovorenog u Ohridu, naša očekivanja su da će, kada ostvarimo ZSO i kada se uslovi na terenu promjene, doći do političkog prihvatanja potrebe za izabranim političkim predstavnicima koji će ravnopravno predstavljati stanovništvo - uključujući i na način što se nije odrazilo na samo četiri odsto stanovništva koje je izašlo na izbore.
Da li je proces integracije Srba u institucije posebno vezan za proces osnivanja ZSO?
Teško mi je odgovoriti na pitanje. Ono što mogu reći je da sam svijestan da su neki Srbi povukli ovu paralelu i napravili tu vezu. Iz perspektive SAD, ovo su dvije stvari koje se moraju dogoditi. Teško mi je reći koji je sled ili uzrok i posljedica. Želimo da vidimo povratak Srba u institucije. Međunarodna zajednica je uložila velike napore tokom dugog vremenskog perioda da izgradi pravni sistem i okvire Kosova. Aranžmani koji obezbjeđuju da manjinske zajednice, posebno kosovski Srbi, ali ne samo oni, budu zastupljeni, imaju pravo da praktikuju na posebne načine. Najbolji način da se to postigne je učešće Srba, u ovom slučaju, u institucijama, a to je bio i dio Briselskog sporazuma i nadamo se da ćemo ga u potpunosti implementirati, uključujući i njihov povratak. U međuvremenu, Kosovo se obavezalo 2013. na stvaranje Zajednice opština sa srpskom većinom. Dugo smo bili vrlo jasni javno i očekujemo da će to biti urađeno, a sada je hitnije i pravovremenije jer je to osnovni element odgovornosti Kosova i posvećenosti Kosova čak i Briselskom sporazumu, ali i kada je u pitanju sporazum o normalizaciji odnosa. Želimo da se to pomakne napred, i to hitno, i mislimo da je sada došlo vrijeme. Ne zato što pokušavamo da stvaramo probleme Kosovu, već naprotiv. Mi smo vrlo jasno rekli da je put da Kosovo ispuni svoju viziju kao država potpuno integrisana u evropske i evroatlantske strukture samo kroz implementaciju osnovnog sporazuma i aneksa. A to znači da je hitan zadatak za Kosovo osnivanje ZSO.
Da li vršite veliki pritisak na Kosovo, na institucije Kosova i na premijera Kosova Albina Kurtija da osnuje ZSO? Zašto postoji veliki pritisak na Kosovo po ovom pitanju?
Moram da osporim kvalifikaciju pritiska. Mi smo najbliži prijatelji Kosova. SAD su bile uz Kosovo mnogo prije nezavisnosti. Mislim da niko ne može dovesti u pitanje našu svrhu i viziju. Naša vizija ostaje ono što je uvijek bila, multinacionalna, suverena, nezavisna i demokratska država. Koja, takva kakva jeste, funkcioniše kao država na Zapadnom Balkanu, potpuno integrisana u evropske i evroatlantske strukture, kako u EU tako i u NATO. Smatramo da Kosovo treba da ide napred sa uspostavljanjem Zajednice opština sa srpskom većinom, jer je to način da se to postigne. Dakle, ovo se smatra pritiskom. Razmotrite naše savjete. Naša želja da pomognemo Kosovu da stvori uslove za postizanje ove zajedničke vizije.
Pa, mogu li reći da insistirate? Umjesto pritiska, insistirate?
Mislim da nisam koristio tu riječ. Rekao sam ohrabri. Možete slobodno koristiti reči koje želite, ali ja ću koristiti one koje želim.
Stav da na Kosovu ne sme da postoji Republika Srpska ponovljen na saslušanju u Senatu SAD. Međutim, razmatra se Nacrt statuta ZSO koji je predstavio Upravljački tim. Ovaj Nacrt je opisan kao pokušaj veće autonomije za Srbe na Kosovu. Dakle, o čemu sada strane raspravljaju? Da li se raspravlja o ovom konkretnom Nacrtu?
Ovo je više pitanje za Miroslava Lajčaka nego za mene. Ali, sa zadovoljstvom mogu istaći kakav je stav SAD po ovom pitanju. Bili smo vrlo jasni, a to je detaljno opisano u članku od 30. januara savjetnika u State Departmentu Dereka Cholleta i zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD Gabriela Escobara. Jasno smo stavili do znanja i, takođe imamo viziju za to, da ne podržavamo ništa što liči na Republiku Srpsku, ne podržavamo aranžman koji zahteva amandman na Ustav Kosova ili koji nije u skladu sa odlukom Ustavnog suda. Ne podržavamo drugi nivo vlasti. Svijestan sam da je Upravljački tim izneo prijedlog, svijestan sam da su mnogi ljudi ocjenili da ovaj prijedlog prevazilazi okvir ili ograničenja koja sam opisao. Briselski sporazum propisuje da taj posao obavlja Upravljački tim i donosi prijedlog na sto, ali Briselski sporazum takođe zahtjeva da strane o tome razgovaraju i pregovaraju. SAD su jasno stavile do znanja Vladi Kosova i privatno i javno da ovo pratimo i da upotrebimo američki izraz, mi smo uz vas. Nećemo podržati aranžman koji prelazi ove granice. Dakle, ono što čekamo da Vlada Kosova uradi jeste da aktivno i kreativno učestvuje u ovom procesu i Miroslav Lajčak da napravi statut. Mi to tražimo i ohrabrujemo. Zamolio sam Vladu Kosova da nam da više ideja. Pozdravljamo dokument o viziji premijera Kurtija, ali to su dvije stranice strateških ideja na visokom nivou. Sada moramo ući u praktična pitanja izrade jedinstvenog statuta koji implementira ovu viziju.
Dakle, od Vlade Kosova niste dobili nikakav nacrt statuta koji su oni izradili, pošto ih na to pozivate?
Do sada nisam video više, u smislu konkretnog teksta, od onoga što je javno objavljeno. Mogu vam reći da su tokom razgovora sa Vladom Kosova govorili da treba više da razvijaju ovu ideju. I moj britanski kolega je to rekao u medijima. I dozvolite nam da vas podržimo u postizanju vizije koja štiti ova pitanja koja vas brinu, ali i pomaže u osnivanju ZSO. A razlog zašto to želimo videti i želim to ponoviti je taj što vjerujemo i jesmo sigurni u našu ocjenu da put Kosova u postizanju integracije u evropske i evroatlantske strukture, put Kosova u repozicioniranju svog odnosa sa Srbijom bude manji problem i manje prijetnja i sve koristi koje iz toga proizilaze, uključujući još direktnije ulaganja jer će manje brinuti o mogućnosti sukoba, uključujući priznavanje pasoša, notifikacija dozvola, registarskih tablica Kosova iz Srbije, ide kroz stvaranje ZSO. To je deo dogovora. Tražimo od obe strane da u potpunosti implementiraju sve tačke sporazuma, koje za Kosovo uključuju i ZSO. Želimo da se to postigne na način na koji se to postiže je kroz aktivan rad ovog procesa Miroslava Lajčaka.
Da li je ZSO, među mnogim drugim dogovorima postignutim u Briselu, najvažniji sporazum? Ili su, kako kaže premijer, svi dogovori na istom nivou?
Osnovni sporazum naglašava koliko su sve tačke važne. I svi su važni. To je, međutim, pitanje redosleda, pitanje šta radite i kojim redosledom i kako. Vjerujemo da je put napred za Kosovo ispunjenje obaveze preuzete 2013. godine za uspostavljanje ZSO sa svim ograničenjima o kojima sam govorio. I mi vjerujemo da se ovo otvara, to je osnovna stvar koju Kosovo ima sa osnovnim sporazumom i sve ove buduće mogućnosti se otvaraju za Kosovo.
Na saslušanju u Senatu SAD rečeno je da su obe strane učinile malo u dijalogu, na implementaciji Ohridskog sporazuma. Dakle, i Kosovo i Srbija su bili odgovorni. Ako su obe strane preuzele odgovornost, da li smatrate da su strane bile neodgovorne u dosadašnjem procesu?
Ne znam da li bih okarakterisao njihovo ponašanje, ali želim da stavim do znanja ono što je rečeno na saslušanju Senata, a to je da smatramo da obe vlade treba da se više angažuju u punoj implementaciji sporazuma. Moj kolega Christopher Hill može da priča više o tome šta očekujemo od Srbije, to je spisak stvari koje očekujemo da Srbija uradi, i to je zaista važno. Ovdje sam da razgovaram o tome šta Kosovo treba da uradi. Ono što Kosovo sada treba da uradi jeste da uspostavi Zajednicu srpskih opština.
Jeste li optimisti po ovom pitanju?
Ja sam karijerni diplomata i trebalo bi da budem optimista. Ali, moram biti i realan.
Dakle, optimistični ste na osnovu razgovora koje vodite sa Vladom? Da li vjerujete da je Vlada Kosova odgovorna i da će nastaviti da odgovorno ispunjava svoje obaveze?
Naravno da je to moja nada i naravno da je to i moj savjet, ne vidim razloga da Kurtijeva administracija to ne učini.
Koje su vaše poluge protiv stranaka da promovišu implementaciju sporazuma, osim što ih kritikujete zbog zastoja u implementaciji?
Mislim da to nije pitanje poluga, to je pitanje koliko Kosovo dobija ili ne dobija kao rezultat selekcija koje je napravilo. Kao što sam rekao, napredak u implementaciji sporazuma pogurao je mnogo dobrih stvari za Kosovo. Kretanje napred do punopravnog članstva u evropskim i evroatlantskim strukturama ide kroz implementaciju sporazuma i postizanje implementacije sporazuma za Kosovo sada ide napred u uspostavljanju ZSO. I mislim da je ovo podsticaj. Da li Kosovo želi da zauzme svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama i ako hoće, onda je to put. Ako ne, to je takođe izbor. To nije nešto što mi namećemo ili kažnjavamo, to je samo realnost koja dolazi ako se ne implementira, što je naš savjet i razlog zašto smo moja ambasada i ja veoma angažovani i aktivni u implementaciji ovog sporazuma.
Dakle, možemo li videti neki napredak ovog ljeta?
Nadam se i nema razloga zašto ne.
Izvor: Kosovo Online/ rtv21
Ove sedmice će se završiti proces polaganja zakletve novih gradonačelnika u četiri opštine na sjeveru Kosova. Negdje u službenim zgradama, negdje van njih. Pomalo čudna procedura. Da li je bilo potrebno uraditi tako nešto?
Kao predstavniku strane zemlje, teško je da odgovorim. Ipak, moramo uzeti u obzir neka pitanja kada govorimo o izborima, ali i o procesu preuzimanja dužnosti izabranih gradonačelnika u četiri opštine na sjeveru. Prvo, moramo se sjetiti zašto su ovi izbori bili vanredni. Izbori su bili vanredni, jer su četvorica prethodno izabranih predsjednika prošlog novembra podneli ostavke, zajedno sa ostalim Srbima zbog zabrinutosti i protesta protiv politike vlade. Kako ja razumijem zakon Kosova, a to se dešava u svakoj demokratiji, to zahtjeva održavanje novih izbora, izbor novih predsjednika opština, koji će zamjeniti one koji su podneli ostavke. Bili smo zadovoljni što je Vlada to prihvatila, u ovom slučaju Centralna izborna komisija. Predsjednica Osmani je donela odluku da se decembarski izbori odlože, jer uslovi na terenu mogu da spreče održavanje slobodnih i poštenih izbora. Nadležni organi su tada doneli odluku da izbori budu zakazani za april. Što je bio bliži taj datum, bilo je jasno da su vlasti utvrdile da su se stekli uslovi za održavanje izbora. Sada smo sve vrijeme upozoravali da je potrebno osigurati izbore koji će uključivati što više građana i koji će biti organizovani na način koji unapređuje zajedničku viziju koju imamo o demokratskoj državi i funkcionisanju vlasti.
Niko ne bi trebalo da bude zadovoljan izborima čiji rezultat se oslanja na manje od četiri odsto birača. Izbori su bili legalni i postojao je odgovarajući zakonski proces i mi to ne sporimo, ali mislim da je važno imati na umu da moramo biti oprezni šta se ovdje desilo. Nijedan od ovih gradonačelnika neće moći da dobije snažnu podršku stanovništva, za koje su sada odgovorni, zbog niske izlaznosti. Dakle, poruka je u ovom procesu bila da smo ih stalno pozivali da posao rade u skladu sa zakonom, ali da budu politički mudri. Sada imamo četiri gradonačelnika, jedan je preuzeo dužnost, a još tri to moraju učiniti. Naša poruka gradonačelnicima, i to nije tajna, je da sebe treba više da smatraju u tehničkoj administrativnoj ulozi.
Ali, to je politička stvar. Vjerujem da niko od gradonačelnika neće biti zadovoljan sa četiri odsto, ili u nekim slučajevima, u drugim opštinama, sa pet odsto potencijalnih birača koji su trenutno izašli na glasanje. Podstakli smo ih da rade svoj posao onako kako to zakon nalaže, da pružaju usluge građanima, da budu gradonačelnici za sve građane, ali i da ne preduzimaju radnje koje bi sugerisale da imaju mandat da izvrše velike promjene, da preduzmu nove inicijative. Treba raditi na način koji odražava ono što je rečeno, izabrani su da brinu o svim građanima, da budu pažljivi prema svim građanima. Čak i način na koji oni stupaju na dužnost, što se mora obaviti brzo, mora biti urađeno tako da umjesto stvaranja novih tenzija ili stvaranja novih pitanja, građanima daju signal da razumeju zabrinutost i da su spremni da odgovore na te brige.
Jedan od naših savjeta je bio da ne pokušavaju da se drže rasporeda da polože zakletvu na mjestu gdje će morati da upotrebljavaju silu. Mislimo da ovo nije dobar način za početak jednog izazovnog mandata. Mislimo da je dobra prilika za početak slanje signala građanima da kao gradonačelnik shvatate odgovornost koju imate prema svima i odgovarate na njihove brige. Ovo je naš savjet.
Za koga odgovorni? Nema Srba koji su glasali, bilo je Albanaca koji su glasali. Bio je mali procenat svih ovih predsjednika izabranih na sjeveru Kosova, biranih sa recimo jedan ili dva odsto. Dakle, odgovorni za koga?
Mislim da je svaki izabrani zvaničnik odgovoran u entitetu u kojem je izabran. I opet, kada položite zakletvu, zaklinjete se da ćete poštovati zakon, koji stvara dužnost. Na primjer, izabrani predsjednik u SAD je odgovoran za Ustav i ljude koji ga biraju, a pretpostavljam da je tako i ovdje. Kao što sam rekao, mi ne osporavamo činjenicu da zakon zahtjeva proces i to razumemo. Želimo da budemo sigurni da se to radi pošteno, tako da su ovi gradonačelnici, vjerujem, odgovorni za sve građane u svojoj opštini i sada su izabrani zvaničnici. Stoga moraju raditi i djelovati na način koji odražava da su osetljivi na brige svih svojih zajednica i da budu spremni da pruže usluge svim građanima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili bilo koje druge razlike.
Zašto ste podržali proces koji je imao problema sa legitimitetom, ali ne i sa legalitetom?
Ja ću osporiti vaš stav da smo dali podršku ovom procesu. Odluku je donela Vlada Kosova.
Ali podržali ste ih?
Ne slažem se. Uopšte se ne slažem. Ono što smo rekli je da se ne protivimo Vladi Kosova da ispuni svoju zakonsku obavezu. Vraćam se na prvu tačku, zašto su održani izbori. Izbori su bili jer su četiri gradonačelnika podnela ostavke. Možda vi znate bolje od mene šta zakon Kosova predviđa, ali u većini demokratija kada izabrani zvaničnik podnese ostavku, mora da se sprovede pravni proces da se on zamjeni. Dali smo savjete kosovskim vlastima o tome. Ali ne mogu reći da smo to podržali. Ono što smo uradili je da smo izrazili naše razumevanje kako bi to trebalo da se odvija. I jasno je da ne obeshrabrujemo kosovske vlasti da rade u skladu sa svojim zakonom.
Da li ste savjetovali kosovske vlasti, a posebno predsjednika, da još jednom odlože ove izbore? S obzirom da je bilo upozorenja kosovskih Srba, a posebno onih sa sjevera Kosova da neće izaći na izbore?
O tome smo razgovarali sa svim zainteresovanim stranama u ovom procesu. Naš savjet Srpskoj listi i drugim srpskim predstavnicima je bio da učestvuju na ovim izborima, da daju sve od sebe da budu u poziciji da najbolje predstavljaju svoju zajednicu. Nije bilo potrebno prihvatiti taj savjet, ali mi smo ga izneli. To nije bio samo američki savjet, već i savjet svih naših partnera. I prelazeći u specifičnosti mojih preporuka predsjednici Osmani, moram reći da je to bio diplomatski razgovor, ali i da je sve vrijeme naš savjet bio, razmislite kako će se oni razvijati i razmislite kako ćete moći da pažljivo poštujete pravni okvir koji Kosovo zahtjeva tako što ćete osigurati da šaljete signale svim ovim građanima, posebno u slučaju opština na sjeveru u kojima su etnički Srbi izrazili zabrinutost zbog situacije.
Ovi predsjednici su samo tehnički predsjednici. Nije politika, zar ne?
Ljudi me mnogo pitaju o ovome, tehnika ili politika, ali ono što sam hteo reći, možemo reći i politika i administracija, ali mislim da niko od gradonačelnika ne bi trebao vjerovati, s malim brojem birača koji su glasali, na ovaj ili onaj način, da imaju mandat da naprave velike promjene, da imaju mandat da preduzmu niz inicijativa, posebno inicijativa koje bi uznemirile dio zajednice. Ono što pokušavamo da poručimo kada kažemo "tehničko" ili "administrativno" je - služite svojim građanima. Zakon Kosova zahtjeva da postoji predsjednik, Ministarstvo finansija mora da ima partnera, centralna vlada mora da ima službenika koji će obavljati određene funkcije da šalje novac, da pruža programsku podršku, da vodite računa o svojim građanima, ali učinite to na način koji ne stvara konflikt ili napetost. Ali, prvo napravite sebi izvor za smanjenje napetosti. A neki od prvih signala su da izabrani gradonačelnici shvataju da moraju pokušati da imaju opštinsku administraciju koja je multietnička, koja predstavlja sastav opštine. Ovo je pravi signal koji tražimo.
U ovom slučaju, da li se ovi predsjednici biraju sa mandatom od četiri godine ili se još uvijek traži rješenje kojim se vraćaju predstavnici kosovskih Srba u četiri opštine na sjeveru Kosova?
Mislim da je ovo više pitanje za kosovske zvaničnike i kosovski zakon. Ali reći ću ovo, sve dok radimo na prioritetnim pitanjima kako bismo formirali Zajednicu srpskih opština, što je vitalni korak napred u procesu implementacije Osnovnog sporazuma i aneksa dogovorenog u Ohridu, naša očekivanja su da će, kada ostvarimo ZSO i kada se uslovi na terenu promjene, doći do političkog prihvatanja potrebe za izabranim političkim predstavnicima koji će ravnopravno predstavljati stanovništvo - uključujući i na način što se nije odrazilo na samo četiri odsto stanovništva koje je izašlo na izbore.
Da li je proces integracije Srba u institucije posebno vezan za proces osnivanja ZSO?
Teško mi je odgovoriti na pitanje. Ono što mogu reći je da sam svijestan da su neki Srbi povukli ovu paralelu i napravili tu vezu. Iz perspektive SAD, ovo su dvije stvari koje se moraju dogoditi. Teško mi je reći koji je sled ili uzrok i posljedica. Želimo da vidimo povratak Srba u institucije. Međunarodna zajednica je uložila velike napore tokom dugog vremenskog perioda da izgradi pravni sistem i okvire Kosova. Aranžmani koji obezbjeđuju da manjinske zajednice, posebno kosovski Srbi, ali ne samo oni, budu zastupljeni, imaju pravo da praktikuju na posebne načine. Najbolji način da se to postigne je učešće Srba, u ovom slučaju, u institucijama, a to je bio i dio Briselskog sporazuma i nadamo se da ćemo ga u potpunosti implementirati, uključujući i njihov povratak. U međuvremenu, Kosovo se obavezalo 2013. na stvaranje Zajednice opština sa srpskom većinom. Dugo smo bili vrlo jasni javno i očekujemo da će to biti urađeno, a sada je hitnije i pravovremenije jer je to osnovni element odgovornosti Kosova i posvećenosti Kosova čak i Briselskom sporazumu, ali i kada je u pitanju sporazum o normalizaciji odnosa. Želimo da se to pomakne napred, i to hitno, i mislimo da je sada došlo vrijeme. Ne zato što pokušavamo da stvaramo probleme Kosovu, već naprotiv. Mi smo vrlo jasno rekli da je put da Kosovo ispuni svoju viziju kao država potpuno integrisana u evropske i evroatlantske strukture samo kroz implementaciju osnovnog sporazuma i aneksa. A to znači da je hitan zadatak za Kosovo osnivanje ZSO.
Da li vršite veliki pritisak na Kosovo, na institucije Kosova i na premijera Kosova Albina Kurtija da osnuje ZSO? Zašto postoji veliki pritisak na Kosovo po ovom pitanju?
Moram da osporim kvalifikaciju pritiska. Mi smo najbliži prijatelji Kosova. SAD su bile uz Kosovo mnogo prije nezavisnosti. Mislim da niko ne može dovesti u pitanje našu svrhu i viziju. Naša vizija ostaje ono što je uvijek bila, multinacionalna, suverena, nezavisna i demokratska država. Koja, takva kakva jeste, funkcioniše kao država na Zapadnom Balkanu, potpuno integrisana u evropske i evroatlantske strukture, kako u EU tako i u NATO. Smatramo da Kosovo treba da ide napred sa uspostavljanjem Zajednice opština sa srpskom većinom, jer je to način da se to postigne. Dakle, ovo se smatra pritiskom. Razmotrite naše savjete. Naša želja da pomognemo Kosovu da stvori uslove za postizanje ove zajedničke vizije.
Pa, mogu li reći da insistirate? Umjesto pritiska, insistirate?
Mislim da nisam koristio tu riječ. Rekao sam ohrabri. Možete slobodno koristiti reči koje želite, ali ja ću koristiti one koje želim.
Stav da na Kosovu ne sme da postoji Republika Srpska ponovljen na saslušanju u Senatu SAD. Međutim, razmatra se Nacrt statuta ZSO koji je predstavio Upravljački tim. Ovaj Nacrt je opisan kao pokušaj veće autonomije za Srbe na Kosovu. Dakle, o čemu sada strane raspravljaju? Da li se raspravlja o ovom konkretnom Nacrtu?
Ovo je više pitanje za Miroslava Lajčaka nego za mene. Ali, sa zadovoljstvom mogu istaći kakav je stav SAD po ovom pitanju. Bili smo vrlo jasni, a to je detaljno opisano u članku od 30. januara savjetnika u State Departmentu Dereka Cholleta i zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD Gabriela Escobara. Jasno smo stavili do znanja i, takođe imamo viziju za to, da ne podržavamo ništa što liči na Republiku Srpsku, ne podržavamo aranžman koji zahteva amandman na Ustav Kosova ili koji nije u skladu sa odlukom Ustavnog suda. Ne podržavamo drugi nivo vlasti. Svijestan sam da je Upravljački tim izneo prijedlog, svijestan sam da su mnogi ljudi ocjenili da ovaj prijedlog prevazilazi okvir ili ograničenja koja sam opisao. Briselski sporazum propisuje da taj posao obavlja Upravljački tim i donosi prijedlog na sto, ali Briselski sporazum takođe zahtjeva da strane o tome razgovaraju i pregovaraju. SAD su jasno stavile do znanja Vladi Kosova i privatno i javno da ovo pratimo i da upotrebimo američki izraz, mi smo uz vas. Nećemo podržati aranžman koji prelazi ove granice. Dakle, ono što čekamo da Vlada Kosova uradi jeste da aktivno i kreativno učestvuje u ovom procesu i Miroslav Lajčak da napravi statut. Mi to tražimo i ohrabrujemo. Zamolio sam Vladu Kosova da nam da više ideja. Pozdravljamo dokument o viziji premijera Kurtija, ali to su dvije stranice strateških ideja na visokom nivou. Sada moramo ući u praktična pitanja izrade jedinstvenog statuta koji implementira ovu viziju.
Dakle, od Vlade Kosova niste dobili nikakav nacrt statuta koji su oni izradili, pošto ih na to pozivate?
Do sada nisam video više, u smislu konkretnog teksta, od onoga što je javno objavljeno. Mogu vam reći da su tokom razgovora sa Vladom Kosova govorili da treba više da razvijaju ovu ideju. I moj britanski kolega je to rekao u medijima. I dozvolite nam da vas podržimo u postizanju vizije koja štiti ova pitanja koja vas brinu, ali i pomaže u osnivanju ZSO. A razlog zašto to želimo videti i želim to ponoviti je taj što vjerujemo i jesmo sigurni u našu ocjenu da put Kosova u postizanju integracije u evropske i evroatlantske strukture, put Kosova u repozicioniranju svog odnosa sa Srbijom bude manji problem i manje prijetnja i sve koristi koje iz toga proizilaze, uključujući još direktnije ulaganja jer će manje brinuti o mogućnosti sukoba, uključujući priznavanje pasoša, notifikacija dozvola, registarskih tablica Kosova iz Srbije, ide kroz stvaranje ZSO. To je deo dogovora. Tražimo od obe strane da u potpunosti implementiraju sve tačke sporazuma, koje za Kosovo uključuju i ZSO. Želimo da se to postigne na način na koji se to postiže je kroz aktivan rad ovog procesa Miroslava Lajčaka.
Da li je ZSO, među mnogim drugim dogovorima postignutim u Briselu, najvažniji sporazum? Ili su, kako kaže premijer, svi dogovori na istom nivou?
Osnovni sporazum naglašava koliko su sve tačke važne. I svi su važni. To je, međutim, pitanje redosleda, pitanje šta radite i kojim redosledom i kako. Vjerujemo da je put napred za Kosovo ispunjenje obaveze preuzete 2013. godine za uspostavljanje ZSO sa svim ograničenjima o kojima sam govorio. I mi vjerujemo da se ovo otvara, to je osnovna stvar koju Kosovo ima sa osnovnim sporazumom i sve ove buduće mogućnosti se otvaraju za Kosovo.
Na saslušanju u Senatu SAD rečeno je da su obe strane učinile malo u dijalogu, na implementaciji Ohridskog sporazuma. Dakle, i Kosovo i Srbija su bili odgovorni. Ako su obe strane preuzele odgovornost, da li smatrate da su strane bile neodgovorne u dosadašnjem procesu?
Ne znam da li bih okarakterisao njihovo ponašanje, ali želim da stavim do znanja ono što je rečeno na saslušanju Senata, a to je da smatramo da obe vlade treba da se više angažuju u punoj implementaciji sporazuma. Moj kolega Christopher Hill može da priča više o tome šta očekujemo od Srbije, to je spisak stvari koje očekujemo da Srbija uradi, i to je zaista važno. Ovdje sam da razgovaram o tome šta Kosovo treba da uradi. Ono što Kosovo sada treba da uradi jeste da uspostavi Zajednicu srpskih opština.
Jeste li optimisti po ovom pitanju?
Ja sam karijerni diplomata i trebalo bi da budem optimista. Ali, moram biti i realan.
Dakle, optimistični ste na osnovu razgovora koje vodite sa Vladom? Da li vjerujete da je Vlada Kosova odgovorna i da će nastaviti da odgovorno ispunjava svoje obaveze?
Naravno da je to moja nada i naravno da je to i moj savjet, ne vidim razloga da Kurtijeva administracija to ne učini.
Koje su vaše poluge protiv stranaka da promovišu implementaciju sporazuma, osim što ih kritikujete zbog zastoja u implementaciji?
Mislim da to nije pitanje poluga, to je pitanje koliko Kosovo dobija ili ne dobija kao rezultat selekcija koje je napravilo. Kao što sam rekao, napredak u implementaciji sporazuma pogurao je mnogo dobrih stvari za Kosovo. Kretanje napred do punopravnog članstva u evropskim i evroatlantskim strukturama ide kroz implementaciju sporazuma i postizanje implementacije sporazuma za Kosovo sada ide napred u uspostavljanju ZSO. I mislim da je ovo podsticaj. Da li Kosovo želi da zauzme svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama i ako hoće, onda je to put. Ako ne, to je takođe izbor. To nije nešto što mi namećemo ili kažnjavamo, to je samo realnost koja dolazi ako se ne implementira, što je naš savjet i razlog zašto smo moja ambasada i ja veoma angažovani i aktivni u implementaciji ovog sporazuma.
Dakle, možemo li videti neki napredak ovog ljeta?
Nadam se i nema razloga zašto ne.
Izvor: Kosovo Online/ rtv21
