Odlazak mladih sa Kosova je zabrinjavajuće, ocijenili su stručnjaci iz oblasti privrede. Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kaže da je samo 2022. godine otišlo skoro 60.000 ljudi. Predsjednik Kosovske alijanse biznisa Agim Shahini ocijenjuje da njihov odlazak osiromašuje Kosovo po svim ekonomskim parametrima.
Odlazak mladih trebalo bi da bude glavna briga Kosova, smatra ekspert u oblasti ekonomije Safet Gërxhaliu. On je u razgovoru za Radio Kosovo rekao da je prošle godine otišlo blizu 60.000 ljudi.
"Ako se analizira struktura migracija 2022. godine, bilo je blizu 60.000 ljudi koji su otišli sa Kosova. Ne odlaze samo nezaposleni, odlaze i zaposleni sa porodicama i imamo ilegalne migracije"
Gërxhaliu trazi od nadležnih pokretanje kampanja za podizanja svijesti kako bi se spriječio odlazak mladih ljudi.
"Mora da se vrati izgubljena vjera da se na Kosovu može živjeti. Sve to zavisi od pristupa politike, koliko će oni biti transparentni u korist povratka i podrške i koliko će prioritet prioriteta biti ekonomija, a ne politika koja je odrednica svega na Kosovu”, kaže Gërxhaliu.
Agim Shahini iz Kosovske alijanse biznisa tvrdu da odlazak mladih osiromašuje Kosovo po svim ekonomskim parametrima.
"Naše kadrove oduzimaju razna međunarodna tržišta. To će nas jako osiromašiti po svim ekonomskim parametrima, a značajno će pasti i natalitet. Vlada treba da poveća mogućnost perspektive za mlade kroz pružanje mogućnosti za zapošljavanje, ulazak u biznis i podršku omladinskim inicijativama”.
Izmnenom nacrta zakona o migracijama, Nnemačka će udvostručiti kvotu za useljavanje nekvalifikovanih radnika sa područja Zapadnog Balkana, kojih bi, ubuduće, trebalo da bude do 50.000 godišnje.
U pitanju je takozvano "zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Kosova, Srbije, BiH, Sejverne Makedonije, Albanije i Crne Gore.
Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog svijeta može da se doseljava "stručna" radna snaga. Jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.
"Ako se analizira struktura migracija 2022. godine, bilo je blizu 60.000 ljudi koji su otišli sa Kosova. Ne odlaze samo nezaposleni, odlaze i zaposleni sa porodicama i imamo ilegalne migracije"
Gërxhaliu trazi od nadležnih pokretanje kampanja za podizanja svijesti kako bi se spriječio odlazak mladih ljudi.
"Mora da se vrati izgubljena vjera da se na Kosovu može živjeti. Sve to zavisi od pristupa politike, koliko će oni biti transparentni u korist povratka i podrške i koliko će prioritet prioriteta biti ekonomija, a ne politika koja je odrednica svega na Kosovu”, kaže Gërxhaliu.
Agim Shahini iz Kosovske alijanse biznisa tvrdu da odlazak mladih osiromašuje Kosovo po svim ekonomskim parametrima.
"Naše kadrove oduzimaju razna međunarodna tržišta. To će nas jako osiromašiti po svim ekonomskim parametrima, a značajno će pasti i natalitet. Vlada treba da poveća mogućnost perspektive za mlade kroz pružanje mogućnosti za zapošljavanje, ulazak u biznis i podršku omladinskim inicijativama”.
Izmnenom nacrta zakona o migracijama, Nnemačka će udvostručiti kvotu za useljavanje nekvalifikovanih radnika sa područja Zapadnog Balkana, kojih bi, ubuduće, trebalo da bude do 50.000 godišnje.
U pitanju je takozvano "zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Kosova, Srbije, BiH, Sejverne Makedonije, Albanije i Crne Gore.
Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog svijeta može da se doseljava "stručna" radna snaga. Jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.
