Paralelne odnose vlasti

Bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani izjavio je da je sporazum iz Ohrida sve međunarodne obaveze Kosova, koje su doskora imale manju snagu od Ustava, uzdigao na ustavni nivo, dodajući da iako kosovske vlasti kažu da će zajednica opština sa većinskim srpskim stanovništvom imati ograničenu samoupravu, ta politička autonomija će u potpunosti djelovati kao "agencija Srbije".

Hasani kaže da je sporazumom sa Srbijom u Ohridu stvoren rivalski ustav Kosova dodajući da su ustupci koji su pravljeni više od decenije u okviru Briselskog dijaloga sada transformisani u materijalne ustavne norme koje stvaraju paralelne odnose vlasti i uzdižu ulogu i položaj Srba na Kosovu u kategoriju privilegovanog elementa naspram svih ostalih, uključujući i većinsko stanovništvo.

"Ovo predstavlja novi ustav, materijalni ustav, koji djeluje u rivalstvu sa Ustavom Kosova", kazao je Hasani, koji je i profesor međunarodnog prava u intervjuu za Kohu, a uoči 15. godišnjice Ustava Kosova.

Prema njegovim riječima, 15 godina otkrilo je mnogo stvari u vezi sa predmetom koji je regulisan Ustavom Kosova, a to su odnosi moći i uloga i položaj kosovskog čovjeka u društvu.

Navodi da Vlada Kosova kontinuirano komentariše odluke "čuvara" Ustava iz sasvim političkog ugla.

"To nije dobro za vladavinu prava jer se neguje kultura nepoštovanja najvišeg pravnog akta", dodaje.

Na pitanje koliko je na sjeveru, naseljenom uglavnom Srbima, ustavni poredak doveden u pitanje, Hasani kaže da su i u prošlosti, ali i pod ovom vladom, rađeni mnogi eksperimenti koji su produžili rješenje problema i ojačali kohezivnost srpskog nacionalizma na Kosovu.

"Trenutno je sjever bez policije, javni 'red' održavaju specijalci i to nije dobro za Kosovo i njegov evroatlantski put. Ne postoje srpski tužioci i sudije koji bi održavali nadležnost našeg nacionalnog pravosudnog sistema u tom dijelu zemlje. Nema uslova za normalan život, jer je sve mimo zakona. To nosi cijenu za perspektivu Kosova", kazao je Hasani.

Kako dodaje, ta situacija se može promjeniti samo političkim sredstvima, nikako drugačije te da što duže traje ta situacija na sjeveru, to će više ustupaka biti činjeno srpskom nacionalizmu na Kosovu.

Hasani ističe da se u dijalogu sa Srbijom kontinuirano proizvode dokumenti i tekstovi koji Kosovu nameću međunarodne obaveze, koje su, u suštini, bili ustupci na račun državnosti Kosova.

"Sve do Ohridskog sporazuma, bilo je napora i koraka koji su ove ustupke uskladili u okviru ustavnog sistema zemlje, uz očuvanje hijerarhije ustavnih normi. Tim sporazumom svi ti ustupci su pretočeni u materijalne ustavne norme, koje stvaraju paralelne odnose vlasti, dok je uloga i položaj ovdašnjih Srba uzdignuta u kategoriju privilegovanog ustavnog elementa naspram svih ostalih, uključujući i većinsko stanovništvo. Taj sporazum je postavio temelje za novi ustav, materijalni i paralelni ustav, koji djeluje u rivalstvu sa Ustavom Kosova", navodi.

Na pitanje kakve bi mogle biti posljedice postojanja tog "paralelnog ustava", Hasani navodi da mogu biti višestruke.

Ističe da danas na Kosovu postoje dva ustava - materijalni, koji je nastao u Ohridu, koji je sve međunarodne obaveze Kosova uzdigao na ustavni rang.

Za zajednicu opština sa većinskim srpskim stanovništvom, Hasani kaže da će ta politička autonomija delovati u potpunosti kao agencija Republike Srbije i biće mnogo bliža srpskom pravnom sistemu nego kosovskom, u svakom pogledu.

"Tu ne računam status Srpske crkve, koja će biti potpuno van nadležnosti države Kosovo. Na samom kraju, dijalog ostaje otvoren i uz sve te ustupke, poslužiće kao poluga uticaja Srbije na međunarodnom planu za dalje nepriznavanje Kosova i ohrabrivanje država koje su nas priznale da povuku svoje priznanje", naglašava.

Neki od internacionalaca koji se plaćaju porezima državljana Kosova za pravne savjete aktuelnoj vladi, kako kaže Hasani, u svojim javnim pisanim podnescima, vrlo su ispravno ukazali na slučaj Bijafre u Nigeriji, kao primjer koji bi mogao da se desi Kosovu.

"Ako vlast nastavi tako sa ustupcima na štetu svog teritorijalnog suvereniteta, vrlo brzo će predlozi biti još jasniji i konkretniji u smislu još većeg približavanja Srbiji. Ako bi se sa Ohridom Srbija približila Kosovu, kamuflirano produžujući svoj suverenitet, sutra mogu biti predlozi koji zahtevaju da Kosovo formalizuje još jednu državnu vezu sa našim sjevernim susedom. Uspostavljanje regionalne samouprave za lokalne Srbe nije cilj, već sredstvo da se ostvari još jedna veza Kosova i Srbije", ispričao je.

Na pitanje o početku suđenja u Hagu i činjenici da su bivši lideri Kosova negirali vođstvo u OVK, Hasani navodi da je suštinski aspekt optužbe način odgovornosti optuženih u Hagu, sada poznat kao udruženi zločinački poduhvat.

"Ključni element u tom modelu odgovornosti je kontinuitet navodne kriminalne djelatnosti, zbog čega je Tužilaštvo pokrenulo narativ o ilegalnom kretanju na Kosovu 80-ih godina prošlog vijeka. Tu se tvrdnje pokreta o napadima na srpsku policiju 90-ih godina prošlog vijeka nisu razumele i djelovale su apsurdno. Ceo taj narativ ima jednostavno pravno objašnjenje: tužilaštvo u Hagu ima za cilj da dokaže da su oni koji su tamo, bili udruženi u zločinački poduhvat otkako se poznaju u svom političkom djelovanju", kazao je.

Hasani dodaje da to nikada neće moći da dokažu, a to je zaključio na osnovu onoga što je video o tekstu optužnice i njenoj konstrukciji.

Da bi to dokazali, kako navodi, tužilaštvo bi od 1981. godine moralo da ima kamere tipa "VIP Veliki brat", što se ne može desiti.

"To je pravna bitka koja se dobija legalnim sredstvima, a ne prodajom hrabrosti i pozivanjem na knjige i intervjue objavljene u mirnodopsko vrijeme, koji nemaju dokaznu vrijednost bez dokazivanja kontinuiranog postojanja navodnog krivičnog djela", navodi

Prema njegovim riječima, što se tiče komandne odgovornosti, ona je već dokazana u Hagu u slučajevima Limaj i Haradinaj i nikada se ne može promjeniti jer ulazi u presuđene činjenice koje se ne mogu promjeniti.

"To znači da ono što ostaje da se dokaže uglavnom je individualna krivična odgovornost, što nije strategija, niti namjera organa gonjenja", zaključio je Hasani.

Izvor: Kosovo Online/Koha ditore