Poznavaoci političkih prilika na Kosovu, ocjenjuju da je zabrinjavajuća promjena retorike SAD u odnosu na Kosovo i tumače kao izvinjenje Srbiji nedavnu izjavu ambasadora SAD u Beogradu Christophera Hilla, da je NATO bombardovanje SRJ "neuspjeh diplomatije".
Novinar Vudi Xhimshiti izjavu američkog ambasadora Hilla u vezi NATO bombardovanja naziva izdajom američkih vrijednosti, prenosi Koha.
Prema riječima Xhimshitija, neprihvatljivo je izvinjavati se "agresoru bez traženja odgovornosti".
"Američka spoljna politika se promjenila na krajnje uznemirujući način u odnosu na Kosovo i sada se drži dvostrukih standarda", rekao je Xhimshiti.
Xhimshiti je rekao da su Hillove izjave zapravo zvanični stav SAD.
"Ne razumijem motive ambasadora Hilla, ali on i dalje ne može da se izvini Srbiji za NATO bombardovanje u ime američke ambasade. Pošto je to učinio, možemo prihvatiti da je ovo zvanična politika SAD koja je izuzetno zabrinjavajuća. To je neka vrsta izvinjenja Srbiji za bombardovanje 1999. godine i ovo je neka vrsta prihvatanja toga, neka vrsta narativa, koju Srbija stalno sponzoriše predstavljajući se kao žrtva NATO-a", rekao je on.
Ekspert za politička dešavanja Agim Sopi ocjenio je da se Albanci na Balkanu, osim što se ne vide kao stvarni faktori, često nameću kao destabilizujući faktori, dok se, dodao je, isto može reći i za Srbiju.
Sopi je rekao da je prije objavljivanja aneksa Ohridskog sporazuma u njemačkoj i srpskoj štampi kružila informacija da Zapad Srbiji nudi veliku pomoć da postane balkanska sila.
"Albanci su se poslije promjena 90-ih godina u Albaniji i poslije oslobođenja Kosova pojavili kao dvije problematične države, apsolutno našom krivicom, jer smo bili sinonim za organizovani kriminal, korupciju, trgovinu drogom i skoro nikada ni za kakva dobra ili vrline. Nismo uspjeli da se nametnemo kao realni faktori na Balkanu, ali smo često bili nametani kao destabilizujući faktori i naravno da se svijet oslanja na realne politike i na faktore koji se nameću kao sinonim snage, a to je u ovom slučaju Srbija. Prije objavljivanja aneksa Ohridskog sporazuma, u njemačkoj i srpskoj štampi kružila je informacija da Zapad nudi Srbiji vanrednu ekonomsku pomoć da se transformiše u balkansku silu", kazao je on.
Politikolog Luleta Aliu je rekla da su Sjedinjene Američke Države i Evropa osporavane od strane velikih sila poput Rusije i Kine i da izgleda kao da izjednačavaju agresora sa žrtvom.
Aliu je dodala da pokušava da ovu izjavu diplomate Hilla shvati u široj slici.
"SAD su tada zaključile da se sa Srbijom ne može dogovoriti pregovorima i na kraju su je bombardovale. Pokušavam da ove tvitove diplomata vidim u široj slici. Nije da pokušavam da oslobodim Hilla zbog ove izjave. Međutim, diplomate su diplomate za to. Pokušavaju da omekšaju strane. Kod nas se to obično gleda sa nezadovoljstvom. U ovom trenutku kada se SAD i Evropa suočavaju sa izazovom Rusije i Kine, kao da izjednačavaju agresora sa žrtvom. To se dešava zbog povratka velikih sila, politike uticaja. To je tema koja izaziva sve države i ceo svjetski poredak", kazala je Aliu.
Ali smatra da su SAD i Evropa propustile trenutak kada su morale da izvrše pritisak na Srbiju da se dogovori sa Kosovom.
Belgzim Kamberi iz Instituta "Musine Kokallari" rekao je da posjeta američkog ambasadora u Srbiji Christophera Hilla Preševskoj dolini predstavlja povratak interesovanja američke administracije za integraciju Albanaca u Srbiji.
"Čak i današnja Hillova posjeta izgleda kao neka vrsta interesovanja, vraćanje interesa američke administracije da ponovo oživi integraciju Albanaca koja je bila blokirana, a obećana od 2001. Tada su postojala dva cilja, integracija Albanaca i ekonomski razvoj. Od ubistva Đinđića 2003. godine, blokiran je i poslije dolaska Vučića na vlast. Ako analiziramo Hillove riječi u Preševu i Bujanovcu, on je pokazao interesovanje za oživljavanje integracije Albanaca u Srbiji", rekao je on.
On je ocjenjuje da je američka administracija dala poruku da Vlada Srbije treba da učini više za Albance.
"Ako analiziramo govor, postoje dvije stvari. S jedne strane, on kaže da se proces integracije mora ponovo oživiti, razgovaraće sa Brnabić i Vučićem u Beogradu, a sa druge strane šalje poruku da se pitanje doline ne može povezivati sa procesom normalizacije Kosova. Poruka američke administracije je da Albanci treba da se integrišu u Srbiju i da srpska vlada treba da učini više", rekao je on.
Kamberi je rekao da u Srbiji postoji „dualitet da ponekad postoji rusofil da daje prava Rusiji, a ponekad se slučaj Ukrajine koristi da se kaže da je jedna suverena zemlja napala spoljna sila, a vi na Kosovu ste to tolerisali“.
Kamberi je rekao da kada Hilla novinari pitaju da li se izvinjava zbog NATO bombardovanja u bivšoj Jugoslaviji, on izbjegava odgovor.
"On govori kao diplomata, govori iz statusa diplomate. Đuan Topin kaže da je do bombardovanja došlo zbog nedostatka diplomatske volje Srbije. Nisam video nikakav osjećaj stida od ambasadora Hilla. Ja to ne vidim. Međutim, postoji pokušaj, kao što smo videli u Ohridskom sporazumu, da se agresor ne izjednačava sa žrtvom, ali postoji pokušaj da se za sada izbjegne suočavanje sa prošlošću. Hill takođe u intervjuu kaže da to treba gledati iz budućnosti. Sada, zbog geostrateških interesa situacije, ne želi mnogo da govori o suočavanju sa prošlošću. Sada su važniji mir, stabilnost i bezbjednost", rekao je Kamberi.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Prema riječima Xhimshitija, neprihvatljivo je izvinjavati se "agresoru bez traženja odgovornosti".
"Američka spoljna politika se promjenila na krajnje uznemirujući način u odnosu na Kosovo i sada se drži dvostrukih standarda", rekao je Xhimshiti.
Xhimshiti je rekao da su Hillove izjave zapravo zvanični stav SAD.
"Ne razumijem motive ambasadora Hilla, ali on i dalje ne može da se izvini Srbiji za NATO bombardovanje u ime američke ambasade. Pošto je to učinio, možemo prihvatiti da je ovo zvanična politika SAD koja je izuzetno zabrinjavajuća. To je neka vrsta izvinjenja Srbiji za bombardovanje 1999. godine i ovo je neka vrsta prihvatanja toga, neka vrsta narativa, koju Srbija stalno sponzoriše predstavljajući se kao žrtva NATO-a", rekao je on.
Ekspert za politička dešavanja Agim Sopi ocjenio je da se Albanci na Balkanu, osim što se ne vide kao stvarni faktori, često nameću kao destabilizujući faktori, dok se, dodao je, isto može reći i za Srbiju.
Sopi je rekao da je prije objavljivanja aneksa Ohridskog sporazuma u njemačkoj i srpskoj štampi kružila informacija da Zapad Srbiji nudi veliku pomoć da postane balkanska sila.
"Albanci su se poslije promjena 90-ih godina u Albaniji i poslije oslobođenja Kosova pojavili kao dvije problematične države, apsolutno našom krivicom, jer smo bili sinonim za organizovani kriminal, korupciju, trgovinu drogom i skoro nikada ni za kakva dobra ili vrline. Nismo uspjeli da se nametnemo kao realni faktori na Balkanu, ali smo često bili nametani kao destabilizujući faktori i naravno da se svijet oslanja na realne politike i na faktore koji se nameću kao sinonim snage, a to je u ovom slučaju Srbija. Prije objavljivanja aneksa Ohridskog sporazuma, u njemačkoj i srpskoj štampi kružila je informacija da Zapad nudi Srbiji vanrednu ekonomsku pomoć da se transformiše u balkansku silu", kazao je on.
Politikolog Luleta Aliu je rekla da su Sjedinjene Američke Države i Evropa osporavane od strane velikih sila poput Rusije i Kine i da izgleda kao da izjednačavaju agresora sa žrtvom.
Aliu je dodala da pokušava da ovu izjavu diplomate Hilla shvati u široj slici.
"SAD su tada zaključile da se sa Srbijom ne može dogovoriti pregovorima i na kraju su je bombardovale. Pokušavam da ove tvitove diplomata vidim u široj slici. Nije da pokušavam da oslobodim Hilla zbog ove izjave. Međutim, diplomate su diplomate za to. Pokušavaju da omekšaju strane. Kod nas se to obično gleda sa nezadovoljstvom. U ovom trenutku kada se SAD i Evropa suočavaju sa izazovom Rusije i Kine, kao da izjednačavaju agresora sa žrtvom. To se dešava zbog povratka velikih sila, politike uticaja. To je tema koja izaziva sve države i ceo svjetski poredak", kazala je Aliu.
Ali smatra da su SAD i Evropa propustile trenutak kada su morale da izvrše pritisak na Srbiju da se dogovori sa Kosovom.
Belgzim Kamberi iz Instituta "Musine Kokallari" rekao je da posjeta američkog ambasadora u Srbiji Christophera Hilla Preševskoj dolini predstavlja povratak interesovanja američke administracije za integraciju Albanaca u Srbiji.
"Čak i današnja Hillova posjeta izgleda kao neka vrsta interesovanja, vraćanje interesa američke administracije da ponovo oživi integraciju Albanaca koja je bila blokirana, a obećana od 2001. Tada su postojala dva cilja, integracija Albanaca i ekonomski razvoj. Od ubistva Đinđića 2003. godine, blokiran je i poslije dolaska Vučića na vlast. Ako analiziramo Hillove riječi u Preševu i Bujanovcu, on je pokazao interesovanje za oživljavanje integracije Albanaca u Srbiji", rekao je on.
On je ocjenjuje da je američka administracija dala poruku da Vlada Srbije treba da učini više za Albance.
"Ako analiziramo govor, postoje dvije stvari. S jedne strane, on kaže da se proces integracije mora ponovo oživiti, razgovaraće sa Brnabić i Vučićem u Beogradu, a sa druge strane šalje poruku da se pitanje doline ne može povezivati sa procesom normalizacije Kosova. Poruka američke administracije je da Albanci treba da se integrišu u Srbiju i da srpska vlada treba da učini više", rekao je on.
Kamberi je rekao da u Srbiji postoji „dualitet da ponekad postoji rusofil da daje prava Rusiji, a ponekad se slučaj Ukrajine koristi da se kaže da je jedna suverena zemlja napala spoljna sila, a vi na Kosovu ste to tolerisali“.
Kamberi je rekao da kada Hilla novinari pitaju da li se izvinjava zbog NATO bombardovanja u bivšoj Jugoslaviji, on izbjegava odgovor.
"On govori kao diplomata, govori iz statusa diplomate. Đuan Topin kaže da je do bombardovanja došlo zbog nedostatka diplomatske volje Srbije. Nisam video nikakav osjećaj stida od ambasadora Hilla. Ja to ne vidim. Međutim, postoji pokušaj, kao što smo videli u Ohridskom sporazumu, da se agresor ne izjednačava sa žrtvom, ali postoji pokušaj da se za sada izbjegne suočavanje sa prošlošću. Hill takođe u intervjuu kaže da to treba gledati iz budućnosti. Sada, zbog geostrateških interesa situacije, ne želi mnogo da govori o suočavanju sa prošlošću. Sada su važniji mir, stabilnost i bezbjednost", rekao je Kamberi.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
