Očekujem da međunarodni faktori osude i kazne ponašanje Srbije koja na sastancima ništa ne potpisuje, a i između sastanaka kaže da ništa neće da sprovodi. Druga strana ne može ovako da govori protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, ne može da govori kao da nikada neće priznati Kosovo – jer je osnovni sporazum de fakto priznanje, kazao je danas premijer Albin Kurti.
Kurti i srpski predsjednik, Aleksandar Vučić, postigli su ove subote u Ohridu sporazum o primeni dogovorenog prvog dijela Sporazuma za put normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Šef diplomatije EU, Josep Borrell, koji je, pored specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine, Miroslava Lajčaka, prisustvovao ovom sastanku, poručio je da su se strane obavezale da će da poštuju sve članove i sprovedu obaveze ekspeditivno i u dobroj vjeri.
Evropska unija je iste večeri objavila ovaj, odnosno drugi dio sporazuma, nakon što je 27. februara objavila politički – sa 11 članova koji će se sprovoditi upravo prema Implementacionom aneksu, čiji je delić sada usaglašen. On će se, štaviše, formulisati u narednim mesecima za svaki član pojedinačno.
Iste večeri su se pojedinačno oglasili sami učesnici ovih razgovora iz Ohrida, a srpski predsjednik se sutradan obratio i iz Beograda.
Iz predsjedništva bio je konkretniji, rekavši na šaljiv način da ima "nepodnošljiv bol u desnoj ruci, a samo tom rukom može da potpisuje i da će ta bol da se nastavi u naredne četiri godine“.
Ponovio je kao i prethodno iz Ohrida, da je Srbija spremna da implementira većinu stvari, ali da ima svoje crvene linije koje ne želi da pogazi – a to su članstvo u UN za Kosovo i de fakto i de jure priznanje.
Iako je u Ohridu, kako je to pored Borrella i on sam potvrdio, postigao sporazum za "Kosovo i Srbiju“ koji je došao iz EU, iz Beograda je potom kazao da "ne želi da pravi međunarodno-pravne sporazume sa Republikom Kosovo“.
To je naznačio jer je u "formalno-pravnom smislu teško pokazati da sporazum postoji bez potpisa“, dodajući potom da "verbalna saglasnost ima obaveznost za državu“.
Komentar na ove njegove izjave, zatražen je danas od kosovskog premijera Albina Kurtija, koji je od međunarodnih predstavnika zatražio da ih osude.
Poručio je i da primjena sporazuma treba da počne odmah, jer "ne postoji rok kada bi trebalo da počne primjena“.
„Ovo je od suštinskog značaja za proces i važno je da svi naši saveznici, prijatelji, nastave da stoje uz Kosovo kada smo konstruktivni, posvećeni i kreativni kao nikada”, kazao je Kurti nakon konferencije na temu "Profesionalci socijalnog rada u socijalnoj zaštiti sistema“.
Da je "Kosovo konstruktivno, posvećeno i kreativno kao nikada“, kaže jer, kako tvrdi, on jedini daje prijedloge i ponude na briselskim sastancima. Ipak, kako tvrdi, oni se odbijaju.
"Dajem prijedloge i ponude koje se odbijaju i na kraju se dogovorimo, ali oni ne potpišu. Lopta ne bi trebalo da bude u dvorištu Kosova već Srbije“, tvrdi Kurti.
Dodaje da će svakako biti u stalnom kontaktu sa evropskim posrednicima, ali i da je u stalnom kontaktu i sa SAD.
To će prije svega biti potrebno kako bi se formulisala smjernica srpske zajednice.
"Da se pozabavimo pitanjima koja su ostala neispunjena, a za nas je pitanje formulacije, pitanje koje pripada veoma lojalnoj i tačnoj okvirnoj konvenciji nacionalnih manjina u Savjetu Evrope“, istakao je Kurti.
Šef diplomatije EU, Josep Borrell, koji je, pored specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine, Miroslava Lajčaka, prisustvovao ovom sastanku, poručio je da su se strane obavezale da će da poštuju sve članove i sprovedu obaveze ekspeditivno i u dobroj vjeri.
Evropska unija je iste večeri objavila ovaj, odnosno drugi dio sporazuma, nakon što je 27. februara objavila politički – sa 11 članova koji će se sprovoditi upravo prema Implementacionom aneksu, čiji je delić sada usaglašen. On će se, štaviše, formulisati u narednim mesecima za svaki član pojedinačno.
Iste večeri su se pojedinačno oglasili sami učesnici ovih razgovora iz Ohrida, a srpski predsjednik se sutradan obratio i iz Beograda.
Iz predsjedništva bio je konkretniji, rekavši na šaljiv način da ima "nepodnošljiv bol u desnoj ruci, a samo tom rukom može da potpisuje i da će ta bol da se nastavi u naredne četiri godine“.
Ponovio je kao i prethodno iz Ohrida, da je Srbija spremna da implementira većinu stvari, ali da ima svoje crvene linije koje ne želi da pogazi – a to su članstvo u UN za Kosovo i de fakto i de jure priznanje.
Iako je u Ohridu, kako je to pored Borrella i on sam potvrdio, postigao sporazum za "Kosovo i Srbiju“ koji je došao iz EU, iz Beograda je potom kazao da "ne želi da pravi međunarodno-pravne sporazume sa Republikom Kosovo“.
To je naznačio jer je u "formalno-pravnom smislu teško pokazati da sporazum postoji bez potpisa“, dodajući potom da "verbalna saglasnost ima obaveznost za državu“.
Komentar na ove njegove izjave, zatražen je danas od kosovskog premijera Albina Kurtija, koji je od međunarodnih predstavnika zatražio da ih osude.
Poručio je i da primjena sporazuma treba da počne odmah, jer "ne postoji rok kada bi trebalo da počne primjena“.
„Ovo je od suštinskog značaja za proces i važno je da svi naši saveznici, prijatelji, nastave da stoje uz Kosovo kada smo konstruktivni, posvećeni i kreativni kao nikada”, kazao je Kurti nakon konferencije na temu "Profesionalci socijalnog rada u socijalnoj zaštiti sistema“.
Da je "Kosovo konstruktivno, posvećeno i kreativno kao nikada“, kaže jer, kako tvrdi, on jedini daje prijedloge i ponude na briselskim sastancima. Ipak, kako tvrdi, oni se odbijaju.
"Dajem prijedloge i ponude koje se odbijaju i na kraju se dogovorimo, ali oni ne potpišu. Lopta ne bi trebalo da bude u dvorištu Kosova već Srbije“, tvrdi Kurti.
Dodaje da će svakako biti u stalnom kontaktu sa evropskim posrednicima, ali i da je u stalnom kontaktu i sa SAD.
To će prije svega biti potrebno kako bi se formulisala smjernica srpske zajednice.
"Da se pozabavimo pitanjima koja su ostala neispunjena, a za nas je pitanje formulacije, pitanje koje pripada veoma lojalnoj i tačnoj okvirnoj konvenciji nacionalnih manjina u Savjetu Evrope“, istakao je Kurti.
