Ozbiljna korupcija u vladi i nedostatak istrage i odgovornosti za rodno zasnovano nasilje pominju se kao neki od najozbiljnijih problema u izvještaju američkog Statet departmenta o ljudskim pravima.
Ostali problemi u izvještaju za 2022. uključuju druge oblike nasilja, kao i zločine ili pretnje etničkim manjinama i drugim marginalizovanim grupama.
Američki državni sekretar Antoni Blinken je, objavljujući izvještaj, rekao da izvještaji objavljeni za dobar dio zemalja sveta pokazuju posvećenost Sjedinjenih Država unapređenju ljudskih prava u svijetu.
Korupcija i netransparentnost u Vladi
U danas objavljenom izvještaju za 2022. godinu u dijelu o Kosovu pominje se da zakon predviđa krivične kazne za funkcionere umješane u korupciju, ali da vlada nije primjenila zakon u cjelosti.
„Bilo je nekoliko slučajeva prijavljivanja korupcije na nivou vlasti. Zvaničnici su se ponekad nekažnjeno upuštali u koruptivne radnje. Nedostatak delotvornog sudskog nadzora i krhkost sprovođenja zakona doveli su do ovog problema“, navedeno je u izvještaju.
Ocjenjeno je da su na neke slučajeve korupcije u više navrata ulagane žalbe i da je pravosudni sistem povremeno dozvoljavao zastarevanje predmeta.
„U decembru 2021. godine, Kosovski institut za pravosuđe je identifikovao 11 slučajeva korupcije koji su rizikovali zastarelost, a u januaru sedam ovih predmeta je zastarelo“, kaže se u izvještaju.
Agencija za borbu protiv korupcije i Državna revizorska služba se takođe pominju u izvještaju kao odgovorni za borbu protiv korupcije u vladi.
„Agencija za borbu protiv korupcije je do septembra objavila 29 mišljenja o konkretnim slučajevima koji su potencijalno bili sukobi interesa i aktivnosti koje mogu predstavljati sukob interesa u budućnosti. Tužioci su podigli 150 optužnica u vezi sa korupcijom, a za 34 slučaja kazne su izrečene do oktobra“.
U izvještaju za 2022. godinu pominje se i da su nevladine organizacije na Kosovu, ali i međunarodne organizacije, nekoliko puta isticale neuspjehe pravosudnog sistema da kažnjava slučajeve korupcije, tako da vrlo malo slučajeva visokih zvaničnika, uključujući i ove prekršaja, okončani su kaznama.
Štaviše, u dijelu o korupciji, pomenute su i dvije velike istrage o korupciji na granici između Kosova i Albanije.
„Istrage su rezultirale hapšenjem 74 službenika Policije Kosova, dva službenika Carine Kosova i 34 službenika albanske policije“.
„Potom su u septembru tri policijska službenika osuđena na 15 do 30 meseci zatvora zbog zloupotrebe položaja, primanja mita i pružanja pomoći za šverc robe na graničnim prijelazima između Kosova i Srbije.
U dijelu izveštaja se pominje da proces započet 2019. godine protiv bivšeg ministra poljoprivrede Nenada Rikala i dalje nema epilog.
On i još osam zvaničnika ministarstva optuženi su za zloupotrebu položaja, jer su navodno manipulisali grantovima.
Diskriminacija i društvene zloupotrebe
U dijelu o nedostatku istraga o rodno zasnovanom nasilju, u izvještaju se pominje da žrtve često ne prijavljuju takve slučajeve, uključujući seksualno i drugo nasilje, zbog društvene stigme i nedostatka povjerenja u vlasti.
„Do septembra [2022.], tužioci su istražili 160 slučajeva silovanja i podneli 30 tužbi.
U izvještaju se pominje silovanje 11-godišnje djevojčice u Prištini od strane petorice osumnjičenih - jedne odrasle osobe i četiri maloljetne osobe.
„U decembru su tužioci podneli tužbu protiv osumnjičenih, optužujući ih za trgovinu ljudima, korišćenje seksualnih usluga žrtve trgovine ljudima i dječiju pornografiju.
Zatim je pomenuto i ubistvo 35-godišnje trudnice u dvorištu Univerzitetskog kliničkog centra Kosova, u novembru.
Osumnjičeni, njen suprug, izbjegao je hapšenje i izvršio samoubistvo dva dana kasnije.
„Policija je potvrdila da je žrtva ranije prijavila nasilje u porodici i da je pod policijskom zaštitom.
Izvještaj takođe zaključuje da manje žena ima rukovodeće pozicije u preduzećima, policiji ili vladi.
„Institucija narodnog advokata je izvestila da su žene često izložene diskriminatornoj praksi zapošljavanja, kao i oblicima diskriminacije, uključujući seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Prema nalazima izvještaja, žene na Kosovu „su nedovoljno zastupljene na tržištu rada, pošto je samo jedna od pet žena aktivan dio formalnog tržišta rada".
Američki državni sekretar Antoni Blinken je, objavljujući izvještaj, rekao da izvještaji objavljeni za dobar dio zemalja sveta pokazuju posvećenost Sjedinjenih Država unapređenju ljudskih prava u svijetu.
Korupcija i netransparentnost u Vladi
U danas objavljenom izvještaju za 2022. godinu u dijelu o Kosovu pominje se da zakon predviđa krivične kazne za funkcionere umješane u korupciju, ali da vlada nije primjenila zakon u cjelosti.
„Bilo je nekoliko slučajeva prijavljivanja korupcije na nivou vlasti. Zvaničnici su se ponekad nekažnjeno upuštali u koruptivne radnje. Nedostatak delotvornog sudskog nadzora i krhkost sprovođenja zakona doveli su do ovog problema“, navedeno je u izvještaju.
Ocjenjeno je da su na neke slučajeve korupcije u više navrata ulagane žalbe i da je pravosudni sistem povremeno dozvoljavao zastarevanje predmeta.
„U decembru 2021. godine, Kosovski institut za pravosuđe je identifikovao 11 slučajeva korupcije koji su rizikovali zastarelost, a u januaru sedam ovih predmeta je zastarelo“, kaže se u izvještaju.
Agencija za borbu protiv korupcije i Državna revizorska služba se takođe pominju u izvještaju kao odgovorni za borbu protiv korupcije u vladi.
„Agencija za borbu protiv korupcije je do septembra objavila 29 mišljenja o konkretnim slučajevima koji su potencijalno bili sukobi interesa i aktivnosti koje mogu predstavljati sukob interesa u budućnosti. Tužioci su podigli 150 optužnica u vezi sa korupcijom, a za 34 slučaja kazne su izrečene do oktobra“.
U izvještaju za 2022. godinu pominje se i da su nevladine organizacije na Kosovu, ali i međunarodne organizacije, nekoliko puta isticale neuspjehe pravosudnog sistema da kažnjava slučajeve korupcije, tako da vrlo malo slučajeva visokih zvaničnika, uključujući i ove prekršaja, okončani su kaznama.
Štaviše, u dijelu o korupciji, pomenute su i dvije velike istrage o korupciji na granici između Kosova i Albanije.
„Istrage su rezultirale hapšenjem 74 službenika Policije Kosova, dva službenika Carine Kosova i 34 službenika albanske policije“.
„Potom su u septembru tri policijska službenika osuđena na 15 do 30 meseci zatvora zbog zloupotrebe položaja, primanja mita i pružanja pomoći za šverc robe na graničnim prijelazima između Kosova i Srbije.
U dijelu izveštaja se pominje da proces započet 2019. godine protiv bivšeg ministra poljoprivrede Nenada Rikala i dalje nema epilog.
On i još osam zvaničnika ministarstva optuženi su za zloupotrebu položaja, jer su navodno manipulisali grantovima.
Diskriminacija i društvene zloupotrebe
U dijelu o nedostatku istraga o rodno zasnovanom nasilju, u izvještaju se pominje da žrtve često ne prijavljuju takve slučajeve, uključujući seksualno i drugo nasilje, zbog društvene stigme i nedostatka povjerenja u vlasti.
„Do septembra [2022.], tužioci su istražili 160 slučajeva silovanja i podneli 30 tužbi.
U izvještaju se pominje silovanje 11-godišnje djevojčice u Prištini od strane petorice osumnjičenih - jedne odrasle osobe i četiri maloljetne osobe.
„U decembru su tužioci podneli tužbu protiv osumnjičenih, optužujući ih za trgovinu ljudima, korišćenje seksualnih usluga žrtve trgovine ljudima i dječiju pornografiju.
Zatim je pomenuto i ubistvo 35-godišnje trudnice u dvorištu Univerzitetskog kliničkog centra Kosova, u novembru.
Osumnjičeni, njen suprug, izbjegao je hapšenje i izvršio samoubistvo dva dana kasnije.
„Policija je potvrdila da je žrtva ranije prijavila nasilje u porodici i da je pod policijskom zaštitom.
Izvještaj takođe zaključuje da manje žena ima rukovodeće pozicije u preduzećima, policiji ili vladi.
„Institucija narodnog advokata je izvestila da su žene često izložene diskriminatornoj praksi zapošljavanja, kao i oblicima diskriminacije, uključujući seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Prema nalazima izvještaja, žene na Kosovu „su nedovoljno zastupljene na tržištu rada, pošto je samo jedna od pet žena aktivan dio formalnog tržišta rada".
