Od trenutka kada je evropski prijedlog zvanično objavljen, dvije najveće opozicione partije na Kosovu Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova izjasnili su se protiv. Podršku prijedlogu dala je jedino Alijansa za budućnost Kosova. Ekspert za politička pitanja Shkelzen Maliqi ocjenio je za Kosovo onlajn da su LDK i PDK zamjenili uloge sa Samoopredeljenjem, dok analitičar Ljubomir Stanojković navodi da opozicione partije koriste krucijalne teme za popravljanje svog političkog rejtinga.
Lideri opozicije sastali su se krajem prošle nedjelje sa izaslanikom EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslavom Lajčakom, a sudeći po njihovim izjavama nakon sastanka, nisu promjenili stav o evropskom prijedlogu.
Predsjednik Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku je poslije susreta sa Lajčakom rekao da LDK podržava proces dijaloga, uz posredovanje EU i uz direktno učešće SAD, kao što podržava i primjenu svih sporazuma postignutih u ovom procesu, međutim naglasio da je Kosovu potreban sporazum fokusiran na međusobno priznanje.
"Nijedan drugi sporazum ne garantuje normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Odricanje od priznanja je direktna odgovornost premijera Albina Kurtija i drugih ustavnih institucija Kosova“, poručio je Abdixhiku i dodao da je od Lajčaka tražio pojašnjenja u vezi sa tekstom predloženog sporazuma, konkretno u vezi sa preambulom, članom 7, članom 10 i planom implementacije sadašnjeg sporazuma.
I dok je glavna zamjerka LDK na evropski prijedlog međusobno priznanje, za Demokratsku partiju Kosova je dodatno problem i to što je, kako navode, Zajednica srpskih opština glavna tema prijedloga.
Predsjednik PDK Memli Krasniqi je, nakon sastanka sa Lajčakom, naveo da je premijer Albin Kurti "glavni krivac" što u prijedlogu nema međusobnog priznanja.
"Nažalost, ono što danas imamo na stolu je sporazum bez priznanja i sa ZSO kao glavnom temom. Direktna je Kurtijeva odgovornost što dvije godine nije ubedio naše partnere da se postigne međusobno priznanje. Danas nemamo sveobuhvatan sporazum. Ovakvi naši stavovi ne iznenađuju međunarodne partnere. Stav PDK od 2018. godine je da je neophodno međusobno priznanje. Evropski prijedlog stvara novi status kvo", izjavio je Krasniqi.
Jedini opozicionar koji podržava evropski prijedlog je lider AAK Ramush Haradinaj koji je istakao da je taj plan "veliko dostignuće saveznika Kosova", ali ni od njega nije izostala kritika na račun Kurtija i načina na koji vodi proces dijaloga.
Stanojković: Prilika za popravljanje rejtinga stranke
Prema riječima sagovornika Kosovo onlajna opozicija ima pravo da se ne slaže sa odlukama vlasti i da na taj način iskoristi priliku da popravi svoj rejting.
Analitičar Ljubomir Stanojković, koji živi u Šilovu, smatra da je legitimno da opozicija po pitanjima koja su od krucijalnog značaja ima suprotan stav od politike koju vodi vladajuća partija.
"Najprije, opozicija svuda u svijetu pa i na Kosovu svaki potez vlasti pokušava da ospori, umanji, odnosno kritikuje, smatrajući da uvek može bolje, drugačije, pogotovu je to evidentno kada su u pitanju neke značajne, krucijalne teme, kakva je ova, finalizacija odnosa Prištine i Beograda. A, francusko-njemački plan je može se slobodno reći najznačajniji dio te finalizacije. Sasvim je normalno, a i legitimno da opozicija ima drugačiji stav. Na Kosovu, pored vladajućeg Samoopredjeljenja imamo i tri stranke koje su u opoziciji, a imaju jak uticaj na javno mnjenje. Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja u potpunosti prihvata predloženi plan, čak i sugeriše da se bez oklevanja prihvati. Sa druge strane, Demokratski Savez Abduxhikua ima neka neslaganja koja se uglavnom odnose na netransparentnost vođenja dijaloga, pa nekih zamerki oko pojedinih tačaka plana, dok Demokratska Partija Krasniqija je izrazito za odbijanje ovog plana, jer ne predviđa de jure priznanje nezavisnosti Kosova od strane Beograda", rekao je Stanojković.
On je dodao da na to ne gleda kao na taktiku opozicije, već kao priliku da kroz svoj stav popravi rejting stranke, jer, navodi, nije isključeno da evropski plan može da dovede do novih izbora.
"Ono što može da bude od uticaja na neki način to su prije svega različiti oblici lobiranja kod svjetskih centara moći, a protesti na Kosovu, pa i širom Zapada, su vid taktike na pridobijanju bolje pozicije u vođenju dijaloga. Naravno, težnja je svake vlasti da za svoje poteze pridobije i opoziciju i u ovako teškoj situaciji je to pogotovu izraženo, ipak prevashodno više se vodi računa o partijskim interesima, nastojeći da ih istovremeno objasne i kao nacionalne", rekao je Stanojković.
Maliqi: Zamjena uloga Samoopredjeljenja sa LDK i PDK
Ekspert za politička pitanja Shkelzen Maliqi odbijanje opozicije da prihvati evropski prijedlog vidi kao taktiku.
Kako je rekao, evropski plan sadrži prethodne sporazume koje je opozicija dok je bila na vlasti prihvatila i ratifikovala u Skupštini Kosova.
"Mislim da se više radi o taktičkoj deklaraciji, opozicija ne može da se ne slaže, jer suština evropskog prijedloga jeste realizacija onih sporazuma koji su te dvije partije kada su bile na vlasti potpisale kao obavezu Kosova, i koji su prošli kroz kosovski parlament. Očekivalo se da će doći do uzajamnog priznanja kao suštine procesa, takve primjedbe smo imali i kod Pokreta Samoopredjeljenje, ali to u ovom trenutku nije moguće. Ovo je taktika opozicije više za unutrašnju upotrebu, nego kao stav koji može da blokira prijedlog, jer Kurti u parlamentu ima većinu i verovatno može da osigura podršku", kaže Maliqi.
Maliqi smatra da opozicija igra igru koju je Kurti igrao dok je bio u opoziciji, kada je bio protiv svega što su partije na vlasti radile.
Napominje da je takav stav opozicije takođe i signal stranim faktorima da su ambicije Kosova veće, a to je, prema njegovim riječima, da dođe do završnog sporazuma koji podrazumeva uzajamno priznanje.
Kako je naglasio, u ovoj situaciji LDK i PDK su zamjenili uloge sa Samoopredjeljenjem.
"Očekivao sam da će oni reći: mi smo konstruktivni i podržavamo prijedlog, jer je to u interesu Kosova, ali se ne slažemo sa tim što je to privremeni projekat", dodao je Maliqi naglašavijući da vjeruje da će opozicija na kraju podržati prijedlog.
Prema njegovim riječima, opozicija se služi ovakvom taktikom zbog prikupljanja političkih poena na unutrašnjem planu, kako bi na sljedećim izborima mogla da obori Kurtija i Samoopredjeljenje.
"Pretpostavljam da ih je i Lajčak podsjetio da je prijedlog zasnovan na ranije potpisanim sporazumima. Proces dijaloga traje dugo, dao je i dobre rezultate a tome su doprinele i te dvije stranke. Ne vjerujem da sada žele da izbrišu istoriju, već žele da ukažu da, ako dođe do potpisivanja u Ohridu, to nije ono čemu Kosovo teži kao država", istakao je Maliqi.
Izvor: Kosovo Online
Predsjednik Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku je poslije susreta sa Lajčakom rekao da LDK podržava proces dijaloga, uz posredovanje EU i uz direktno učešće SAD, kao što podržava i primjenu svih sporazuma postignutih u ovom procesu, međutim naglasio da je Kosovu potreban sporazum fokusiran na međusobno priznanje.
"Nijedan drugi sporazum ne garantuje normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Odricanje od priznanja je direktna odgovornost premijera Albina Kurtija i drugih ustavnih institucija Kosova“, poručio je Abdixhiku i dodao da je od Lajčaka tražio pojašnjenja u vezi sa tekstom predloženog sporazuma, konkretno u vezi sa preambulom, članom 7, članom 10 i planom implementacije sadašnjeg sporazuma.
I dok je glavna zamjerka LDK na evropski prijedlog međusobno priznanje, za Demokratsku partiju Kosova je dodatno problem i to što je, kako navode, Zajednica srpskih opština glavna tema prijedloga.
Predsjednik PDK Memli Krasniqi je, nakon sastanka sa Lajčakom, naveo da je premijer Albin Kurti "glavni krivac" što u prijedlogu nema međusobnog priznanja.
"Nažalost, ono što danas imamo na stolu je sporazum bez priznanja i sa ZSO kao glavnom temom. Direktna je Kurtijeva odgovornost što dvije godine nije ubedio naše partnere da se postigne međusobno priznanje. Danas nemamo sveobuhvatan sporazum. Ovakvi naši stavovi ne iznenađuju međunarodne partnere. Stav PDK od 2018. godine je da je neophodno međusobno priznanje. Evropski prijedlog stvara novi status kvo", izjavio je Krasniqi.
Jedini opozicionar koji podržava evropski prijedlog je lider AAK Ramush Haradinaj koji je istakao da je taj plan "veliko dostignuće saveznika Kosova", ali ni od njega nije izostala kritika na račun Kurtija i načina na koji vodi proces dijaloga.
Stanojković: Prilika za popravljanje rejtinga stranke
Prema riječima sagovornika Kosovo onlajna opozicija ima pravo da se ne slaže sa odlukama vlasti i da na taj način iskoristi priliku da popravi svoj rejting.
Analitičar Ljubomir Stanojković, koji živi u Šilovu, smatra da je legitimno da opozicija po pitanjima koja su od krucijalnog značaja ima suprotan stav od politike koju vodi vladajuća partija.
"Najprije, opozicija svuda u svijetu pa i na Kosovu svaki potez vlasti pokušava da ospori, umanji, odnosno kritikuje, smatrajući da uvek može bolje, drugačije, pogotovu je to evidentno kada su u pitanju neke značajne, krucijalne teme, kakva je ova, finalizacija odnosa Prištine i Beograda. A, francusko-njemački plan je može se slobodno reći najznačajniji dio te finalizacije. Sasvim je normalno, a i legitimno da opozicija ima drugačiji stav. Na Kosovu, pored vladajućeg Samoopredjeljenja imamo i tri stranke koje su u opoziciji, a imaju jak uticaj na javno mnjenje. Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja u potpunosti prihvata predloženi plan, čak i sugeriše da se bez oklevanja prihvati. Sa druge strane, Demokratski Savez Abduxhikua ima neka neslaganja koja se uglavnom odnose na netransparentnost vođenja dijaloga, pa nekih zamerki oko pojedinih tačaka plana, dok Demokratska Partija Krasniqija je izrazito za odbijanje ovog plana, jer ne predviđa de jure priznanje nezavisnosti Kosova od strane Beograda", rekao je Stanojković.
On je dodao da na to ne gleda kao na taktiku opozicije, već kao priliku da kroz svoj stav popravi rejting stranke, jer, navodi, nije isključeno da evropski plan može da dovede do novih izbora.
"Ono što može da bude od uticaja na neki način to su prije svega različiti oblici lobiranja kod svjetskih centara moći, a protesti na Kosovu, pa i širom Zapada, su vid taktike na pridobijanju bolje pozicije u vođenju dijaloga. Naravno, težnja je svake vlasti da za svoje poteze pridobije i opoziciju i u ovako teškoj situaciji je to pogotovu izraženo, ipak prevashodno više se vodi računa o partijskim interesima, nastojeći da ih istovremeno objasne i kao nacionalne", rekao je Stanojković.
Maliqi: Zamjena uloga Samoopredjeljenja sa LDK i PDK
Ekspert za politička pitanja Shkelzen Maliqi odbijanje opozicije da prihvati evropski prijedlog vidi kao taktiku.
Kako je rekao, evropski plan sadrži prethodne sporazume koje je opozicija dok je bila na vlasti prihvatila i ratifikovala u Skupštini Kosova.
"Mislim da se više radi o taktičkoj deklaraciji, opozicija ne može da se ne slaže, jer suština evropskog prijedloga jeste realizacija onih sporazuma koji su te dvije partije kada su bile na vlasti potpisale kao obavezu Kosova, i koji su prošli kroz kosovski parlament. Očekivalo se da će doći do uzajamnog priznanja kao suštine procesa, takve primjedbe smo imali i kod Pokreta Samoopredjeljenje, ali to u ovom trenutku nije moguće. Ovo je taktika opozicije više za unutrašnju upotrebu, nego kao stav koji može da blokira prijedlog, jer Kurti u parlamentu ima većinu i verovatno može da osigura podršku", kaže Maliqi.
Maliqi smatra da opozicija igra igru koju je Kurti igrao dok je bio u opoziciji, kada je bio protiv svega što su partije na vlasti radile.
Napominje da je takav stav opozicije takođe i signal stranim faktorima da su ambicije Kosova veće, a to je, prema njegovim riječima, da dođe do završnog sporazuma koji podrazumeva uzajamno priznanje.
Kako je naglasio, u ovoj situaciji LDK i PDK su zamjenili uloge sa Samoopredjeljenjem.
"Očekivao sam da će oni reći: mi smo konstruktivni i podržavamo prijedlog, jer je to u interesu Kosova, ali se ne slažemo sa tim što je to privremeni projekat", dodao je Maliqi naglašavijući da vjeruje da će opozicija na kraju podržati prijedlog.
Prema njegovim riječima, opozicija se služi ovakvom taktikom zbog prikupljanja političkih poena na unutrašnjem planu, kako bi na sljedećim izborima mogla da obori Kurtija i Samoopredjeljenje.
"Pretpostavljam da ih je i Lajčak podsjetio da je prijedlog zasnovan na ranije potpisanim sporazumima. Proces dijaloga traje dugo, dao je i dobre rezultate a tome su doprinele i te dvije stranke. Ne vjerujem da sada žele da izbrišu istoriju, već žele da ukažu da, ako dođe do potpisivanja u Ohridu, to nije ono čemu Kosovo teži kao država", istakao je Maliqi.
Izvor: Kosovo Online
