Proizvodi sa Kosova na kosovskom tržištu često imaju istu cijenu kao i uvozni proizvodi, ili su, u nekim slučajevima, čak i skuplji, piše Radio Slobodna Evropa.
Građani kažu da bi trebalo da bude obrnuto, odnono da lokalni proizvodi budu jeftiniji, i navode da "domaće" kupuju samo ako je jeftinije.
Predstavnici privrednih i proizvodnih kompanija na Kosovu kažu za RSE da na cijene utiče fiskalna politika, koja, prema njihovoj ocjeni, nije nimalo povoljna, jer nedostaju subvencije.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna kaže da, prema informacijama kojima raspolaže, preduzeća u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama iz kojih Kosovo uvozi, imaju bolju fiskalnu politiku i država ih subvencioniše.
"Struja za proizvođače na Kosovu nije subvencionisana. U nekim zemljama proizvođači su, takođe, oslobođeni poreza na pakovanje, dok na Kosovu nisu", kaže Rafuna.
Kosovo bi, prema njegovim riječima, trebalo da interveniše u fiskalnoj politici.
Rafuna je naveo i da se od 2019. nijedna fiskalna politika nije promjenila u korist proizvođača, dodajući da bi trebalo da se primeni i Zakon o antidamping mjerama, odnosno da se uvedu takse koje uvoznik mora da plati.
Taj Zakon Kosovo je usvojilo 2014. godine, a poslednji put ga je primjenilo 2021. na neke srpske proizvode, podsjeća RSE.
Taj medij podsjeća da u četvorogodišnjem programu aktuelne vlasti postoji opredjeljenje da se privreda usmjeri ka proizvodnji i izvozu.
"Vlada će podržati privredu u nabavci proizvodnih i prerađivačkih mašina, u cilju digitalizacije procesa prerade i povećanja prerađivačkih i proizvodnih kapaciteta", navodi se u planu Vlade.
Prema zvaničnim podacima, na Kosovu je registrovano oko 2.400 proizvodnih preduzeća.
Kosovo se godinama suočava sa visokim trgovinskim deficitom, uvozi više, a manje izvozi, što kažu stručnjaci, takođe koči privredni rast.
Prema procjenama Centralne banke, predviđeni ekonomski rast za Kosovo tokom 2023. godine je od tri do četiri odsto.
Tokom prošle godine i potrošače i proizvođače pogodila je visoka inflacija. Kosovo je 2022. godinu završilo sa prosječnom stopom inflacije od skoro 12 odsto.
Izvor: RSE/Kosovoonline
Predstavnici privrednih i proizvodnih kompanija na Kosovu kažu za RSE da na cijene utiče fiskalna politika, koja, prema njihovoj ocjeni, nije nimalo povoljna, jer nedostaju subvencije.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna kaže da, prema informacijama kojima raspolaže, preduzeća u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama iz kojih Kosovo uvozi, imaju bolju fiskalnu politiku i država ih subvencioniše.
"Struja za proizvođače na Kosovu nije subvencionisana. U nekim zemljama proizvođači su, takođe, oslobođeni poreza na pakovanje, dok na Kosovu nisu", kaže Rafuna.
Kosovo bi, prema njegovim riječima, trebalo da interveniše u fiskalnoj politici.
Rafuna je naveo i da se od 2019. nijedna fiskalna politika nije promjenila u korist proizvođača, dodajući da bi trebalo da se primeni i Zakon o antidamping mjerama, odnosno da se uvedu takse koje uvoznik mora da plati.
Taj Zakon Kosovo je usvojilo 2014. godine, a poslednji put ga je primjenilo 2021. na neke srpske proizvode, podsjeća RSE.
Taj medij podsjeća da u četvorogodišnjem programu aktuelne vlasti postoji opredjeljenje da se privreda usmjeri ka proizvodnji i izvozu.
"Vlada će podržati privredu u nabavci proizvodnih i prerađivačkih mašina, u cilju digitalizacije procesa prerade i povećanja prerađivačkih i proizvodnih kapaciteta", navodi se u planu Vlade.
Prema zvaničnim podacima, na Kosovu je registrovano oko 2.400 proizvodnih preduzeća.
Kosovo se godinama suočava sa visokim trgovinskim deficitom, uvozi više, a manje izvozi, što kažu stručnjaci, takođe koči privredni rast.
Prema procjenama Centralne banke, predviđeni ekonomski rast za Kosovo tokom 2023. godine je od tri do četiri odsto.
Tokom prošle godine i potrošače i proizvođače pogodila je visoka inflacija. Kosovo je 2022. godinu završilo sa prosječnom stopom inflacije od skoro 12 odsto.
Izvor: RSE/Kosovoonline
