Mladi odlaze!

Kosovske vlasti, već deceniju i po, od proglašenja nezavisnosti 2008. godine, insistiraju na međunarodnom priznanju, prije svega, od strane Srbije, ali ispod te površine, Kosovo godinama muče i drugi problemi, na prvom mjestu ekonomski i socijalni, zbog kojih mnogo mladih napušta taj prostor, ukazuju analitičari.

Da su ekonomski problemi veliki, pokazuju objektivni podaci - Kosovo, uz Bosnu i Hercegovinu, prednjači po broju nezaposlenih na Zapadnom Balkanu, a životni standard građana daleko je od zemalja Evropske unije.

Činilo se da je premijer Albin Kurti toga svijestan, pošto je poslije pobjede na izborima 2021. godine rekao da dijalog sa Srbijom ne može biti među dva ključna prioriteta Vlade Kosova, stavljajući na vrh liste prioriteta radna mjesta i pravdu.

Pa, ipak, dijalog sa Srbijom i nastojanja da se potvrdi nezavisnost Kosova, pa i kroz aplikacije za članstvo u međunarodnim organizacijama i dalje imaju prednost, a odbijanje formiranja Zajednice srpskih opština samo pokazuje da je nacionalizam, važniji od životnog standarda.

Profesor ustavnog prava na Kosovu Mazllum Baraliu kaže za Kosovo onlajn da Kosovu mnogo toga nedostaje, u ekonomskom i socijalnom smislu, napominjući da Kosovo ima problema, kao i drugi na Balkanu, ali mnogo više.

"Problemi Kosova su trenutna ekonomska situacija, koja se pogoršava zbog kovida, međunarodnih okolnosti i geopolitičkih kretananja, socijalno pitanje, zato što je privreda slaba. Imamo neproduktivnu privredu, i svakako imamo problema u zdravstvenom sistemu, obrazovnom, a svakako je tu i problem siromaštva, jer je Kosovo među najsiromašnijim zemljama na Balkanu i u Evropi", rekao je Baraliu.

Navodi da Kosovu mnogo šta nedostaje, i da to nije prevashodno priznanje od strane Srbije, ili od drugih zemalja.

„Uz svo poštovanje, Kosovo ima puno unutrašnjih problema, Kosovo treba da se okrene sebi i riješava te probleme, pogotovo siromaštvo i odlazak mladih. Ljudi odlaze iz gradova i iz sela. To su možda neki od akutnih problema Kosova za sada", zaključio je Baraliu.

Politički analitičar Ognjen Gogić saglasan je da Kosovu „mnogo šta treba“, jer ima ogroman problem sa nezaposlenošću.

Ukazuje da sa Kosova svake godine veliki broj radno sposobnih odlazi ili traži priliku da ode, i ističe da su potrebna radna mjesta i ekonomski razvoj.

Međutim, može se, kaže, dati za pravo Kosovu što insistira na nezavisnosti, svijesna da neriješen status onemogućava bavljenje drugim problemima.

„Ne mislim da je nužno da Kosovo bude nezavisno, ali je činjenica da taj neriješeni status onemogućava Kosovo da se bavi drugim problemima. To jeste preduslov za druge stvari. Kosovu treba mnogo toga, ali od Srbije mu treba priznanje. Druge stvari, traže na drugim mjestima“, rekao je Gogić.

Dodaje i da je činjenica da se druge stvari teško mogu rješavati dok se status ne definiše, jer to demotiviše investitore, i odbija ih.

„Ko će doći da investira na prostoru čiji je status nedefinisan i gdje može da izbije sukob? Zato je Kosovu potrebno rješenje statusa“, pojašnjava Gogić.

Ukazuje da Kosovo ima veliki problem sa institucijama, koje su nerazvijene, nove, mlade, nagrižene korupcijom.

„Korupcija i kriminal su toliko izraženi na Kosovu, da institucije ne mogu uopšte da se nose sa njima“, napomenuo je Gogić i dodao da bi za Kosovo, pristup međunarodnim organizacijama, bilo kroz Srbiju ili samostalno, značilo mnogo i doprinelo bi zaštiti ljudskih prava i borbi protiv korupcije.

Na pitanje da li bi Evropski plan mogao da nadomesti priznanje, odgovara odrično, jer Kosovo smatra da evropski prijedlog više zamrzava pitanje statusa nego što ga riješava.

„Ovaj prijedlog više odlaže rješavanje pitanja statusa za neko buduće vrijeme, pokušava da napravi neko primirje, da spreči destabilizaciju i izbijanje kriza. Prijedlog podrazumjeva da će status ostati neriješen još neko vrijeme, čak i godinama, i da se u toj situaciji neriješenog statusa makar postigne neki minimum mirne koegzistencije i minimum stabilnsoti. Ako donese neku stabilnost, onda može da bude podsticaj za investitore, za ulaganja, razvoj ekonomije, ali i dalje ne rješava pitanje statusa, već ga ostavlja otvorenim“, rekao je Gogić.

Komentarišući sve veći odlazak mladih, politički analitičar Gazmir Raci kaže za Kosovo onlajn da na Kosovu postoji potencijal, ali da on mora da se iskoristi.

"Bilo je sličnih pokreta i u drugim zemljama u regionu. Vlade su odgovorne da živote ljudi još više olakšaju, ali ovog puta izazov sa kovidom-19 i rat u Ukrajini otežali su ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.  Na primjer, video sam u vijestima da je vlada pokrenula projekat za zapošljavanje mladih. Za samo tri nedjelje, statistika izgleda ovako: više od 3.000 verifikovanih prijava, preko 2.000 poslodavaca koji nude posao, više od 1.000 poslova. A, ima više od 1.500 slobodnih radnih mjesta za mlade od 18 do 25 godina. Potencijala ima, ali se mora iskoristiti za dobro svih", rekao je Raci.

Raci navodi da Kosovo mora da bude članica NATO, Evropske unije, Savjeta Evrope i, po njegovim riječima, naravno, Ujedinjenih nacija.

„Regionalna saradnja, prijateljski susjedski odnosi i mir na Zapadnom Balkanu su od presudnog značaja za stabilnost i ekonomsko socijalno uključivanje. Globalni izazovi zbog rata u Ukrajini moraju se iskoristiti za zajedničku saradnju, za veću ekonomsku podršku zapadnih zemalja za svih šest država Zapadnog Balkana. Ako želimo da jednog dana budemo dio Evropske unije, onda moramo početi da se ponašamo kao svi slobodni ljudi koji su dio Evropske unije", rekao je Raci.

Izvor: Kosovo Online