Evropski plan za dijalog i sporazum o vodiču za njegovu implementaciju moraju biti ratifikovani u Skupštini, rekao je profesor ustavnog prava Mazllum Baraliju. To je tražio čak i dio opozicije. Ali, do sada, ni premijer Kurti ni Vlada nisu nagovestili da li će dokument staviti pred poslanike na usvajanje.
Poznavaoci Ustava i deo opozicionih predstavnika izrazili su u subotu potrebu da se Evropski plan za dijalog Kosova i Srbije, kao i potencijalni dogovor za mapu puta za sprovođenje ovog plana, podnesu Skupštini na ratifikaciju. Prema njihovim riječima, to bi trebalo da bude učinjeno jer se dokumenti bave pitanjima navedenim u članu 18. Ustava, za koje je potrebna ratifikacija u Skupštini od najmanje dvije trećine poslanika.
Osim u Skupštini Kosova, stručnjaci za ustavna pitanja kažu da ovaj sporazum mora biti ratifikovan i u Skupštini Srbije kako bi dokument imao važnost međunarodno priznatog sporazuma.
Mazllum Baraliu, profesor ustavnog prava, ocenjuje da bi njegova ratifikacija u oba parlamenta stvorila obaveze za sprovođenje za obe stranke.
"Samo ratifikovani u dva parlamenta, takvi sporazumi, u ovom slučaju ovaj plan kao sporazum u Skupštini Republike Kosovo i u Skupštini Republike Srbije, mogli bi da se šalju u UN da se tamo registruju i da dobiju vrijednost sporazuma međunarodno priznatog od strane Ujedinjenih Nacija i sporazuma koji bi primorao Srbiju da bude odgovorna i primeni ovaj sporazum“, rekao je Baraliju.
U članu 18. Ustava ističe se da se međunarodni ugovori o teritoriji, miru, savezima, političkim i vojnim pitanjima moraju sklapati dvotrećinskim glasovima poslanika.
Premijer Albin Kurti i predsejdnik Srbije Aleksandar Vučić usaglasili su se prošlog ponedjeljka u Briselu o sadržaju Evropskog plana za dijalog, a u toku su i razgovori o mapi puta za njegovu implementaciju, koja bi trebalo da bude potpisana 18. na sastanku između strana u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji. A, između ostalog, Plan se bavi političkim pitanjima.
"Obje strane će se rukovoditi ciljevima i principima postavljenim u Povelji Ujedinjenih Nacija, posebno onim o suverenoj ravnopravnosti svih država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredjeljenje, zaštiti ljudskih prava, i nediskriminaciji“, navodi se u drugom članu.
"U skladu sa Poveljom Ujedinjenih Nacija, strane će sve sporove između sebe rešavati isključivo mirnim sredstvima i uzdržaće se od pretnje ili upotrebe sile“, nastavlja se u trećem.
Na pitanje o donošenju ovog dokumenta na ratifikaciju u Skupštinu, premijer Kosova Albin Kurti nije odgovorio na pitanja poslanika u svojoj interpelaciji izvještavajući o dijalogu koja je održana u četvrtak. Slično, po ovom pitanju, na pitanja Kohe u subotu nije odgovorila ni njegova kancelarija.
U međuvremenu, u kabinetu predsjednice Vjose Osmani rekli su da smatraju da konačnu riječ o ovom sporazumu treba da da Skupština Kosova, jer pitanja kojima se ona bavi utiču na ustavne kategorije predviđene članom 18. Ustava.
Samoopredjeljenje ima većinu u Skupštini, ali nema čak ni dvije trećine svih poslanika.
Opozicija ima različite stavove o dokumentu.
Demokratska stranka je najveći opozicioni subjekt. Rekli su da će na osnovu konačnog sadržaja dokumenta i u Skupštini dati svoj stav za ili protiv, ali se plaše da li će ga premijer donijeti na ratifikaciju.
Poslanik ove stranke Ferat Shala kaže da je potrebno da Skupština da konačnu riječ o tome da li takav sporazum treba sprovesti ili ne.
Lično sam pokrenuo ovu dilemu koju premijer pokušava da izbjegne pokušavajući da izbjegne član 18 Ustava koji obavezuje premijera da ratifikuje sporazum ove vrste, koji je trenutno u parlamentu“, rekao je Shala.
A iz Demokratske lige su istakli da ne podržavaju nijedan sporazum koji ne podrazumjeva međusobno priznanje Kosova i Srbije.
U međuvremenu, u Alijansi za budućnost Kosova, jedinoj opozicionoj stranci, koja je dala punu podršku Evropskom planu za dijalog, istakli su da će ga, ako dođe u Skupštinu, podržati pod jednim uslovom.
Narodni poslanik Shemsedin Dreshaj je naglasio da i pored primjedbi na neke članove Plana, postoje i neki drugi važni članovi za Kosovo.
"Jedina dobra stvar koja proizilazi iz ovog sporazuma je da Kosovo jednom zauvijek odvaja put ka evroatlantskim integracijama od Srbije… Svaki sporazum koji odvaja Kosovo od Srbije, Alijansa za budućnost Kosova će podržati,“ rekao je Dreshaj.
Pored poteškoća u primjeni sporazuma na Kosovu, procjenjene su i veće teškoće u Srbiji.
Profesor Mazllum Baraliu kaže da već postoji presuda Ustavnog suda Srbije o ranijem sporazumu sa Kosovom, u kojoj se navodi da sporazumi koje Srbija sklapa sa delovima svoje teritorije nisu priznati kao validni, jer Srbija Kosovo smatra inkorporivanim u svom ustavu.
"Što se Srbije tiče, to je njena stvar, ali Srbija ne želi da to ratifikuje. Srbija je parlamentu uputila sporazum iz aprila 2013, koji je bio takozvani sporazum za normalizaciju odnosa, ali ga Skupština nije ratifikovala. Zatražili su mišljenje Ustavnog suda. Ustavni sud Srbije proglasio je akt nepostojećim jer se ne može zaključiti sporazum, smatra državni sud, sa dijelom svoje teritorije, jer je Kosovo, nažalost, još uvijek u preambuli Ustava Srbije sastavni dio Srpske države“, naveo je Baraliju.
Evropska unija, koja posreduje dijalogom Kosova i Srbije, izrazila je očekivanje da će strane 18. marta postići dogovor o mapi puta za sprovođenje Evropskog plana.
Osim u Skupštini Kosova, stručnjaci za ustavna pitanja kažu da ovaj sporazum mora biti ratifikovan i u Skupštini Srbije kako bi dokument imao važnost međunarodno priznatog sporazuma.
Mazllum Baraliu, profesor ustavnog prava, ocenjuje da bi njegova ratifikacija u oba parlamenta stvorila obaveze za sprovođenje za obe stranke.
"Samo ratifikovani u dva parlamenta, takvi sporazumi, u ovom slučaju ovaj plan kao sporazum u Skupštini Republike Kosovo i u Skupštini Republike Srbije, mogli bi da se šalju u UN da se tamo registruju i da dobiju vrijednost sporazuma međunarodno priznatog od strane Ujedinjenih Nacija i sporazuma koji bi primorao Srbiju da bude odgovorna i primeni ovaj sporazum“, rekao je Baraliju.
U članu 18. Ustava ističe se da se međunarodni ugovori o teritoriji, miru, savezima, političkim i vojnim pitanjima moraju sklapati dvotrećinskim glasovima poslanika.
Premijer Albin Kurti i predsejdnik Srbije Aleksandar Vučić usaglasili su se prošlog ponedjeljka u Briselu o sadržaju Evropskog plana za dijalog, a u toku su i razgovori o mapi puta za njegovu implementaciju, koja bi trebalo da bude potpisana 18. na sastanku između strana u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji. A, između ostalog, Plan se bavi političkim pitanjima.
"Obje strane će se rukovoditi ciljevima i principima postavljenim u Povelji Ujedinjenih Nacija, posebno onim o suverenoj ravnopravnosti svih država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredjeljenje, zaštiti ljudskih prava, i nediskriminaciji“, navodi se u drugom članu.
"U skladu sa Poveljom Ujedinjenih Nacija, strane će sve sporove između sebe rešavati isključivo mirnim sredstvima i uzdržaće se od pretnje ili upotrebe sile“, nastavlja se u trećem.
Na pitanje o donošenju ovog dokumenta na ratifikaciju u Skupštinu, premijer Kosova Albin Kurti nije odgovorio na pitanja poslanika u svojoj interpelaciji izvještavajući o dijalogu koja je održana u četvrtak. Slično, po ovom pitanju, na pitanja Kohe u subotu nije odgovorila ni njegova kancelarija.
U međuvremenu, u kabinetu predsjednice Vjose Osmani rekli su da smatraju da konačnu riječ o ovom sporazumu treba da da Skupština Kosova, jer pitanja kojima se ona bavi utiču na ustavne kategorije predviđene članom 18. Ustava.
Samoopredjeljenje ima većinu u Skupštini, ali nema čak ni dvije trećine svih poslanika.
Opozicija ima različite stavove o dokumentu.
Demokratska stranka je najveći opozicioni subjekt. Rekli su da će na osnovu konačnog sadržaja dokumenta i u Skupštini dati svoj stav za ili protiv, ali se plaše da li će ga premijer donijeti na ratifikaciju.
Poslanik ove stranke Ferat Shala kaže da je potrebno da Skupština da konačnu riječ o tome da li takav sporazum treba sprovesti ili ne.
Lično sam pokrenuo ovu dilemu koju premijer pokušava da izbjegne pokušavajući da izbjegne član 18 Ustava koji obavezuje premijera da ratifikuje sporazum ove vrste, koji je trenutno u parlamentu“, rekao je Shala.
A iz Demokratske lige su istakli da ne podržavaju nijedan sporazum koji ne podrazumjeva međusobno priznanje Kosova i Srbije.
U međuvremenu, u Alijansi za budućnost Kosova, jedinoj opozicionoj stranci, koja je dala punu podršku Evropskom planu za dijalog, istakli su da će ga, ako dođe u Skupštinu, podržati pod jednim uslovom.
Narodni poslanik Shemsedin Dreshaj je naglasio da i pored primjedbi na neke članove Plana, postoje i neki drugi važni članovi za Kosovo.
"Jedina dobra stvar koja proizilazi iz ovog sporazuma je da Kosovo jednom zauvijek odvaja put ka evroatlantskim integracijama od Srbije… Svaki sporazum koji odvaja Kosovo od Srbije, Alijansa za budućnost Kosova će podržati,“ rekao je Dreshaj.
Pored poteškoća u primjeni sporazuma na Kosovu, procjenjene su i veće teškoće u Srbiji.
Profesor Mazllum Baraliu kaže da već postoji presuda Ustavnog suda Srbije o ranijem sporazumu sa Kosovom, u kojoj se navodi da sporazumi koje Srbija sklapa sa delovima svoje teritorije nisu priznati kao validni, jer Srbija Kosovo smatra inkorporivanim u svom ustavu.
"Što se Srbije tiče, to je njena stvar, ali Srbija ne želi da to ratifikuje. Srbija je parlamentu uputila sporazum iz aprila 2013, koji je bio takozvani sporazum za normalizaciju odnosa, ali ga Skupština nije ratifikovala. Zatražili su mišljenje Ustavnog suda. Ustavni sud Srbije proglasio je akt nepostojećim jer se ne može zaključiti sporazum, smatra državni sud, sa dijelom svoje teritorije, jer je Kosovo, nažalost, još uvijek u preambuli Ustava Srbije sastavni dio Srpske države“, naveo je Baraliju.
Evropska unija, koja posreduje dijalogom Kosova i Srbije, izrazila je očekivanje da će strane 18. marta postići dogovor o mapi puta za sprovođenje Evropskog plana.
