Njemački ambasador na Kosovu Jorn Rohde izjavio je da je evropski prijedlog samo međukorak "ka normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, a ne konačno rješenje problema, prenosi RTK.
Rohde je u intervjuu za Radio Kosovo istakao da je Njemačka zadovoljna pozitivnim rezultatima dijaloga na sastanku u Briselu, gdje su se strane izjasnile da prihvataju prijedlog EU za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.
On je dodao da se u narednih deset dana očekuje odlučujući napredak u dijalogu Kosova i Srbije, kako bi se razjasnila mehanizacija implementacije sporazuma.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti prihvatili su u ponedjeljak u Briselu njemačko-francuski plan za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije. Međutim, prijedlog još nije potpisan. Koja su Vaša očekivanja?
Naravno, veoma smo srećni zbog pozitivnih rezultata dijaloga na sastanku na visokom nivou, koji je održan u ponedjeljak u Briselu. Kako ste rekli, obe strane su se izjasnile da prihvataju prijedlog Evropske unije, koji je sastavljen na njemačko-francusku inicijativu. Kao što znamo, Vlada Njemačke eksplicitno podržava dijalog koji vodi EU i napore specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka. Prijedlog je odlična prilika da se napravi veliki korak napred u postizanju sveobuhvatne normalizacije i tu priliku treba da iskoriste obe strane. Stoga je bilo veoma važno što su se strane sastale u Briselu i načelno dogovorile da prihvate ovaj prijedlog, ali neka ključna pitanja i dalje ostaju otvorena. Dakle, Kosovo mora biti spremno da razgovara o Zajednici srpskih opština i sada ostaje implementacija aneksa prijedloga, jer bez dogovora o primeni aneksa teško da će biti moguće sprovesti sporazum. Sada očekujemo da se razgovori nastave konstruktivno i da obe strane, da tako kažem, pokažu političku opredjeljenost.
Evropska unija je već duže vrijeme angažovana i ulaže u stabilnost regiona. Da li je njemačko-francuski prijedlog konačno rješenje problema između Kosova i Srbije?
Ne, nije! Vrlo smo jasno stavili do znanja da je ovo samo međukorak na putu ka potpunoj i sveobuhvatnoj normalizaciji. Osnovna poenta ovog plana je, da tako kažem, da se voz stavi na redovne kolosjeke i ako će se sporazum primeniti, onda smo se približili cilju, što je faktičko priznanje Kosova od strane Srbije.
Kako je i sam premijer Albin Kurti rekao, za razliku od njega, predsjednik Vučić u ponedjeljak nije bio spreman da potpiše plan za normalizaciju odnosa. Je li to pokazatelj da on uopšte neće potpisati prijedlog?
U tom kontekstu bih želeo da istaknem, kako je rekao i potparol EU, da očekujemo da se obe strane pridržavaju onoga što su obećale u ponedjeljak u Briselu kada su prihvatile ovaj dokument, a ne da govore stvari koje su u suprotnosti sa njihovim obavezama. Mislim da je sada pravi trenutak da strane počnu da sprovode sve obaveze i aspekte koji proizilaze iz ovog sporazuma, uključujući i obaveze iz prošlosti, kao što je obaveza da se ne ometa članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.
Odmah nakon sastanka bilo je različitih tumačenja strana u vezi sa sporazumom o normalizaciji. Da li je sve jasno definisano u sporazumu ili ima mjesta za nesporazume?
Detalji su u aneksu za implementaciju. Naravno, potrebno je razjasniti ove detalje. Ali dozvolite mi još jednom da ponovim ono što sam ranije rekao, da ne treba govoriti stvari koje su u suprotnosti sa datim obavezama, jer su politički lideri već dali svoju riječ i moraju pokazati sposobnost implementacije sporazuma. Međutim, ono što piše u tih 10 ili 11 tačaka, koje su u okviru sporazuma, mora se implementirati i to će biti detaljno razjašnjeno kroz aneks sporazuma.
Kontroverzna tačka plana je trenutno Zajednica srpskih opština. Zar ne postoji mogućnost da se ovakvo udruženje pretvori u presedan za susjedne zemlje i predstavlja rizik za destabilizaciju regiona?
Sada ne želim da iznosim hipotetičke stvari, ali mogu reći jedno. Postoji obaveza koja je ranije bila preuzeta za ZSO. Međutim, mi smo to otvoreno i na vrlo jasan način rekli kao partneri i bliski prijatelji Kosova, odnosno pet zemalja Kvinte, jasno smo stavili do znanja šta ne želimo i šta ne može da se desi, a to je "Republika Srpska" na Kosovu. To je, dakle, nešto što se ne može ni naslutiti i daleko je od bilo kakvog predviđanja. Ono što može proći, na primjer, je ono što je prije nekoliko mjeseci predložila njemačka nevladina organizacija „Fondacija Friedrich Ebert“ i još nisam čuo da mi je neko rekao da je ovaj prijedlog suprotan Ustavu Kosova iz 2015. Ono što bih sada voleo je da Kosovo ispuni obavezu koju je preuzelo i da predloži statut za ZSO. Ovo je obaveza koju je Kosovo preuzelo i mi čekamo ovu inicijativu.
Pretpostavimo da je plan potpisan. Dakle, koje bi prepreke mogle da izazovu njegovu implementaciju i kako bi Njemačka i EU prevazišle te prepreke?
Počinjem od svoje zemlje, Njemačke, koja je blizak partner Kosova. Ovaj prijedlog smo dali zajedno sa Francuskom i ovaj prijedlog je već prijedlog Evropske unije i bez ikakve rezerve ga podržava 27 zemalja EU. Prijedlog ima snažnu podršku i od Amerikanaca i evropskih zemalja koje nisu članice EU, poput Velike Britanije, Švicarske, Norveške. Sve ove zemlje su dale snažnu podršku ovom planu. Nastavićemo da budemo partner i blizak prijatelj Kosova, ali očekujemo od obe strane, i Kosova i Srbije, da, ja to ovako kažem, da izađu iz svoje zone komfora i pokažu vještine političkog vođenja i da daju sve od sebe da sprovedu sve tačke predloženog plana, a za to je potreban kompromis obe strane.
Kako je EU mislila da podrži proces implementacije ovog sporazuma? Hoće li biti nagrade za one koji su konstruktivni i hoće li biti posljedica za one koji ne održe obećanje. Srbija je prije nekoliko dana dobila pomoć od 600 miliona eura od EU. Ali da li će Kosovo dobiti bilo kakvu nagradu za svoje konstruktivno ponašanje?
I Kosovo ovih nedjelja dobilo značajnu finansijsku pomoć od EU. Podržavamo razvoj infrastrukture u svakoj zemlji na Balkanu, jer želimo da te zemlje što prije uđu u Evropsku uniju, jer želimo infrastrukturno povezivanje kako bi se povećao kvalitet života građana u ovim zemljama. Kao što sam već spomenuo, radi se o njemačko-francuskom predlogu, čiji je sadržaj sada objavljen, a u nekim od tekstova se može pročitati da će implementaciju ovog plana pratiti EU. U tu svrhu biće formirana posebna zajednička komisija koja će meriti korake i napredak. Takođe, predviđen je investicioni paket za obe zemlje ukoliko se plan uspješno završi kako je predviđeno. To znači da je praćenje implementacije plana u potpunosti zagarantovano. Takođe, biće finansijska pomoć za obe zemlje i to je napisano crno na bijelo. Dakle, smatram da je to jasan signal dat kroz garanciju 27 zemalja za završetak procesa.
Da li će biti posljedica za stranu koja se ne pridržava obaveza?
Naravno da će biti posljedica za stranu koja nije konstruktivna. Međutim, nemamo razloga da sumnjamo u ozbiljnost strana, koje su se u ponedjeljak u Briselu obavezale da će prihvatiti ovaj plan. Stoga očekujemo da će se dokazanom političkom voljom ući u detalje njegove implementacije, jer želimo da konačno imamo pozitivnu dinamiku, a ne takvu dinamiku kakvu smo videli prije godinu i po dana, iskliznuvši iz krize u narednoj.
Kako ocjenjujete angažovanje premijera Kurtija u dijalogu, što se tiče njemačko-francuskog plana. Da li je bio principijelan partner?
Nisam učitelj da dajem ocjene, ali ono što mogu reći je da su se obe strane u ponedjeljak pokazale kao dosta konstruktivne i odgovorne, prihvatajući plan. Kao bliski partneri, imamo veliki interes da Zapadni Balkan što prije postane dio evropskih struktura. To se pokazalo i prošle nedjelje kada su se kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastali sa premijerom Albinom Kurtijem i predsjednikom Aleksandrom Vučićem. To pokazuje i zajedničko pismo predsjednika Macrona, kancelara Scholza i premijerke Meloni. Ne znam šta se više od toga može uraditi! Stoga očekujemo da će se naši savjeti čuti, jer želimo da region i naš partner Kosovo preduzmu korake naprijed i da se kroz ovaj plan može postići normalizacija situacije i konkretno poboljšanje života građana. Priznavanje teritorijalnog integriteta, priznavanje državnih simbola, priznavanje dokumenata su uključeni u ovaj plan, jer želimo da se odnosi između Kosova i Srbije normalizuju u svim oblastima kao što su kultura, privreda itd. Dakle, radi se o konkretnom poboljšanju za građane. Berlinski proces, koji je stvorila Njemačka, takođe služi onome što smo rekli.
Možete li nam reći svoj stav o opoziciji? Dvije velike opozicione stranke su ovih dana veoma oštre prema premijeru Kurtiju po pitanju njemačko-francuskog prijedloga za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije?
Znam, u četvrtak je bila parlamentarna rasprava, koja je trajala do iza ponoći. Pratim njihove izjave i ono što mogu da kažem je da se ne isplati, tako da je besmisleno pričati o prošlosti, govorim o temi razgovora u vezi sa Zajednicom srpskih opština. Postoji obaveza koja je sa prethodnih vlada preneta na ovu, odnosno sa prethodnih vlada koju je činila današnja opozicija. Ta vlast, tada sastavljena od današnje opozicije, dobila je obaveze koje nije izvršila, a sadašnja vlast se mora suočiti s tim nasljeđem. Lično, od opozicije očekujem državnu političku odgovornost i ovom prilikom želim još jednom da istaknem da cijela međunarodna zajednica, a posebno najbliži partneri Kosova, čvrsto stoje iza ovog prijedloga. Stoga se nadam da će se opozicija ponašati konstruktivno i da ovu superpolitičku temu neće koristiti za unutrašnje političke igre kao što se to dešavalo u prošlosti. Sada se radi o osiguranju budućnosti, a ovdje svako ima svoju političku odgovornost, a pogotovo opozicija.
Postoji li vremenski okvir za potpun i uspješan završetak ovog sporazuma?
Premijer Kosova i predsjednik Srbije sastaće se 18. marta u Ohridu i nadamo se da će u narednih desetak dana biti napravljen odlučujući napredak, kako bi se razjasnila mehanizacija sprovođenja sporazuma. Nadamo se da će do kraja mjeseca doći do ujednačavanja stavova kako bi sporazum mogao biti potpisan. Dakle, postoji vremenski pritisak da se to postigne, jer imamo geopolitičku situaciju sa ratom u Evropi, čiji se uticaj na političkom i ekonomskom planu osjeća u svakoj zemlji. Stoga tražimo da ovdašnji politički lideri budu odgovorni za ovu situaciju i postignu kompromis za dobro svojih zemalja i za dobro svog stanovništva.
Izvor: RTK LIVE/Kosovoonline
On je dodao da se u narednih deset dana očekuje odlučujući napredak u dijalogu Kosova i Srbije, kako bi se razjasnila mehanizacija implementacije sporazuma.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti prihvatili su u ponedjeljak u Briselu njemačko-francuski plan za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije. Međutim, prijedlog još nije potpisan. Koja su Vaša očekivanja?
Naravno, veoma smo srećni zbog pozitivnih rezultata dijaloga na sastanku na visokom nivou, koji je održan u ponedjeljak u Briselu. Kako ste rekli, obe strane su se izjasnile da prihvataju prijedlog Evropske unije, koji je sastavljen na njemačko-francusku inicijativu. Kao što znamo, Vlada Njemačke eksplicitno podržava dijalog koji vodi EU i napore specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka. Prijedlog je odlična prilika da se napravi veliki korak napred u postizanju sveobuhvatne normalizacije i tu priliku treba da iskoriste obe strane. Stoga je bilo veoma važno što su se strane sastale u Briselu i načelno dogovorile da prihvate ovaj prijedlog, ali neka ključna pitanja i dalje ostaju otvorena. Dakle, Kosovo mora biti spremno da razgovara o Zajednici srpskih opština i sada ostaje implementacija aneksa prijedloga, jer bez dogovora o primeni aneksa teško da će biti moguće sprovesti sporazum. Sada očekujemo da se razgovori nastave konstruktivno i da obe strane, da tako kažem, pokažu političku opredjeljenost.
Evropska unija je već duže vrijeme angažovana i ulaže u stabilnost regiona. Da li je njemačko-francuski prijedlog konačno rješenje problema između Kosova i Srbije?
Ne, nije! Vrlo smo jasno stavili do znanja da je ovo samo međukorak na putu ka potpunoj i sveobuhvatnoj normalizaciji. Osnovna poenta ovog plana je, da tako kažem, da se voz stavi na redovne kolosjeke i ako će se sporazum primeniti, onda smo se približili cilju, što je faktičko priznanje Kosova od strane Srbije.
Kako je i sam premijer Albin Kurti rekao, za razliku od njega, predsjednik Vučić u ponedjeljak nije bio spreman da potpiše plan za normalizaciju odnosa. Je li to pokazatelj da on uopšte neće potpisati prijedlog?
U tom kontekstu bih želeo da istaknem, kako je rekao i potparol EU, da očekujemo da se obe strane pridržavaju onoga što su obećale u ponedjeljak u Briselu kada su prihvatile ovaj dokument, a ne da govore stvari koje su u suprotnosti sa njihovim obavezama. Mislim da je sada pravi trenutak da strane počnu da sprovode sve obaveze i aspekte koji proizilaze iz ovog sporazuma, uključujući i obaveze iz prošlosti, kao što je obaveza da se ne ometa članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.
Odmah nakon sastanka bilo je različitih tumačenja strana u vezi sa sporazumom o normalizaciji. Da li je sve jasno definisano u sporazumu ili ima mjesta za nesporazume?
Detalji su u aneksu za implementaciju. Naravno, potrebno je razjasniti ove detalje. Ali dozvolite mi još jednom da ponovim ono što sam ranije rekao, da ne treba govoriti stvari koje su u suprotnosti sa datim obavezama, jer su politički lideri već dali svoju riječ i moraju pokazati sposobnost implementacije sporazuma. Međutim, ono što piše u tih 10 ili 11 tačaka, koje su u okviru sporazuma, mora se implementirati i to će biti detaljno razjašnjeno kroz aneks sporazuma.
Kontroverzna tačka plana je trenutno Zajednica srpskih opština. Zar ne postoji mogućnost da se ovakvo udruženje pretvori u presedan za susjedne zemlje i predstavlja rizik za destabilizaciju regiona?
Sada ne želim da iznosim hipotetičke stvari, ali mogu reći jedno. Postoji obaveza koja je ranije bila preuzeta za ZSO. Međutim, mi smo to otvoreno i na vrlo jasan način rekli kao partneri i bliski prijatelji Kosova, odnosno pet zemalja Kvinte, jasno smo stavili do znanja šta ne želimo i šta ne može da se desi, a to je "Republika Srpska" na Kosovu. To je, dakle, nešto što se ne može ni naslutiti i daleko je od bilo kakvog predviđanja. Ono što može proći, na primjer, je ono što je prije nekoliko mjeseci predložila njemačka nevladina organizacija „Fondacija Friedrich Ebert“ i još nisam čuo da mi je neko rekao da je ovaj prijedlog suprotan Ustavu Kosova iz 2015. Ono što bih sada voleo je da Kosovo ispuni obavezu koju je preuzelo i da predloži statut za ZSO. Ovo je obaveza koju je Kosovo preuzelo i mi čekamo ovu inicijativu.
Pretpostavimo da je plan potpisan. Dakle, koje bi prepreke mogle da izazovu njegovu implementaciju i kako bi Njemačka i EU prevazišle te prepreke?
Počinjem od svoje zemlje, Njemačke, koja je blizak partner Kosova. Ovaj prijedlog smo dali zajedno sa Francuskom i ovaj prijedlog je već prijedlog Evropske unije i bez ikakve rezerve ga podržava 27 zemalja EU. Prijedlog ima snažnu podršku i od Amerikanaca i evropskih zemalja koje nisu članice EU, poput Velike Britanije, Švicarske, Norveške. Sve ove zemlje su dale snažnu podršku ovom planu. Nastavićemo da budemo partner i blizak prijatelj Kosova, ali očekujemo od obe strane, i Kosova i Srbije, da, ja to ovako kažem, da izađu iz svoje zone komfora i pokažu vještine političkog vođenja i da daju sve od sebe da sprovedu sve tačke predloženog plana, a za to je potreban kompromis obe strane.
Kako je EU mislila da podrži proces implementacije ovog sporazuma? Hoće li biti nagrade za one koji su konstruktivni i hoće li biti posljedica za one koji ne održe obećanje. Srbija je prije nekoliko dana dobila pomoć od 600 miliona eura od EU. Ali da li će Kosovo dobiti bilo kakvu nagradu za svoje konstruktivno ponašanje?
I Kosovo ovih nedjelja dobilo značajnu finansijsku pomoć od EU. Podržavamo razvoj infrastrukture u svakoj zemlji na Balkanu, jer želimo da te zemlje što prije uđu u Evropsku uniju, jer želimo infrastrukturno povezivanje kako bi se povećao kvalitet života građana u ovim zemljama. Kao što sam već spomenuo, radi se o njemačko-francuskom predlogu, čiji je sadržaj sada objavljen, a u nekim od tekstova se može pročitati da će implementaciju ovog plana pratiti EU. U tu svrhu biće formirana posebna zajednička komisija koja će meriti korake i napredak. Takođe, predviđen je investicioni paket za obe zemlje ukoliko se plan uspješno završi kako je predviđeno. To znači da je praćenje implementacije plana u potpunosti zagarantovano. Takođe, biće finansijska pomoć za obe zemlje i to je napisano crno na bijelo. Dakle, smatram da je to jasan signal dat kroz garanciju 27 zemalja za završetak procesa.
Da li će biti posljedica za stranu koja se ne pridržava obaveza?
Naravno da će biti posljedica za stranu koja nije konstruktivna. Međutim, nemamo razloga da sumnjamo u ozbiljnost strana, koje su se u ponedjeljak u Briselu obavezale da će prihvatiti ovaj plan. Stoga očekujemo da će se dokazanom političkom voljom ući u detalje njegove implementacije, jer želimo da konačno imamo pozitivnu dinamiku, a ne takvu dinamiku kakvu smo videli prije godinu i po dana, iskliznuvši iz krize u narednoj.
Kako ocjenjujete angažovanje premijera Kurtija u dijalogu, što se tiče njemačko-francuskog plana. Da li je bio principijelan partner?
Nisam učitelj da dajem ocjene, ali ono što mogu reći je da su se obe strane u ponedjeljak pokazale kao dosta konstruktivne i odgovorne, prihvatajući plan. Kao bliski partneri, imamo veliki interes da Zapadni Balkan što prije postane dio evropskih struktura. To se pokazalo i prošle nedjelje kada su se kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastali sa premijerom Albinom Kurtijem i predsjednikom Aleksandrom Vučićem. To pokazuje i zajedničko pismo predsjednika Macrona, kancelara Scholza i premijerke Meloni. Ne znam šta se više od toga može uraditi! Stoga očekujemo da će se naši savjeti čuti, jer želimo da region i naš partner Kosovo preduzmu korake naprijed i da se kroz ovaj plan može postići normalizacija situacije i konkretno poboljšanje života građana. Priznavanje teritorijalnog integriteta, priznavanje državnih simbola, priznavanje dokumenata su uključeni u ovaj plan, jer želimo da se odnosi između Kosova i Srbije normalizuju u svim oblastima kao što su kultura, privreda itd. Dakle, radi se o konkretnom poboljšanju za građane. Berlinski proces, koji je stvorila Njemačka, takođe služi onome što smo rekli.
Možete li nam reći svoj stav o opoziciji? Dvije velike opozicione stranke su ovih dana veoma oštre prema premijeru Kurtiju po pitanju njemačko-francuskog prijedloga za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije?
Znam, u četvrtak je bila parlamentarna rasprava, koja je trajala do iza ponoći. Pratim njihove izjave i ono što mogu da kažem je da se ne isplati, tako da je besmisleno pričati o prošlosti, govorim o temi razgovora u vezi sa Zajednicom srpskih opština. Postoji obaveza koja je sa prethodnih vlada preneta na ovu, odnosno sa prethodnih vlada koju je činila današnja opozicija. Ta vlast, tada sastavljena od današnje opozicije, dobila je obaveze koje nije izvršila, a sadašnja vlast se mora suočiti s tim nasljeđem. Lično, od opozicije očekujem državnu političku odgovornost i ovom prilikom želim još jednom da istaknem da cijela međunarodna zajednica, a posebno najbliži partneri Kosova, čvrsto stoje iza ovog prijedloga. Stoga se nadam da će se opozicija ponašati konstruktivno i da ovu superpolitičku temu neće koristiti za unutrašnje političke igre kao što se to dešavalo u prošlosti. Sada se radi o osiguranju budućnosti, a ovdje svako ima svoju političku odgovornost, a pogotovo opozicija.
Postoji li vremenski okvir za potpun i uspješan završetak ovog sporazuma?
Premijer Kosova i predsjednik Srbije sastaće se 18. marta u Ohridu i nadamo se da će u narednih desetak dana biti napravljen odlučujući napredak, kako bi se razjasnila mehanizacija sprovođenja sporazuma. Nadamo se da će do kraja mjeseca doći do ujednačavanja stavova kako bi sporazum mogao biti potpisan. Dakle, postoji vremenski pritisak da se to postigne, jer imamo geopolitičku situaciju sa ratom u Evropi, čiji se uticaj na političkom i ekonomskom planu osjeća u svakoj zemlji. Stoga tražimo da ovdašnji politički lideri budu odgovorni za ovu situaciju i postignu kompromis za dobro svojih zemalja i za dobro svog stanovništva.
Izvor: RTK LIVE/Kosovoonline
