NEMA LOGIKE

I dok cijene u Evropi padaju, na Kosovu ne nazire se kraj poskupljenjima. Kratko je trajala euforija kod građana koju je izazvalo pojeftinjenje goriva. Poučeni iskustvom s poskupljenjem goriva, koje je izazvalo lančani rast svih cijena, bila je očekivana i reakcija u suprotnom smjeru. Međutim, do toga nije došlo.

Udruženja potrošača i ekonomisti jedinstveni su u stavu da ovakvo ponašanje trgovaca nema logično objašnjenje i da su troškovi života u posljednjih godinu strahovito porasli.

Kosovska anomalija

Mnogi ekonomisti teško objašnjavaju ekonomsku logiku na Kosovu.

Naime, nakon poskupljenja cijene energenata poskupi sve, kad se cijene energenata vrate na postojeće stanje i malo snize, ništa se ne dešava. To je, jednostavno, kosovska anomalija koja traje godinama.

U posljednjih deset godina mogli smo svjedočiti brojnim poskupljenjima izazvanim rastom cijena energenata, ali i da njihovo pojeftinjenje nikada nije vratilo cijene na prijašnji nivo.

Cijene hrane na Kosovu rastu, sigurno, posljednjih deset godina i veliki iznos potrošačke korpe, više od 40 posto, ide na hranu. To je sve jedna ekonomska anomalija i tako nije u drugim zemljama. Toliki iznos za hranu, u odnosu na potrošačku korpu, nije ni približno potreban.

Bez opravdanja

Rast cijena hrane ne smatra opravdanim i navodi da nigdje u svijetu ne postoji primjer da porodica daje za hranu više od jedne prosječne plate.

U narednom periodu ne očekuje pojeftinjenja.

Najveći dio potrošačke korpe otpada na hranu, gdje je ujedno zabilježen i najveći rast cijena i to u iznosu od oko 17 posto.

Kada je riječ o prevozu, prema podacima Agencije za statistiku, u razdoblju od samo godinu dana prijevoz je skuplji za oko 13 posto.

Veliki dio troškova domaćinstva otpada na režije. Ovi troškovi su samo za godinu dana veći za oko 15 posto.

Inflacija je dovela do poskupljenja u svim sferama tako da su namještaj, kućanski uređaji i sredstva za održavanje kuće skuplji za 10 posto.