Šef Kancelarije EU

Šef Kancelarije Evropske unije na Kosovu Tomáš Szunyog posjetio je juče sjever Kosova, prvi put poslije decembarske krize i izrazio uvjerenje da će evropski plan doneti dobro za obe strane, ističući da je rješenje za normalizaciju situacije na severu povratak Srba u institucije i sprovođenje dogovora iz 2013. godine, što uključuje i formiranje Zajednice srpskih opština.

On je u intervjuu za Radio Kontakt Plus rekao da se jasno vidi da situacija na sjeveru Kosova "nije zdrava", jer bezbjednosne institucije ne fukcionišu kako bi trebalo.

Govoreći o eksproprijaciji u sjevernim opštinama, navodi da kosovske institucije nisu poštovale sopstvene zakone.

"To je nešto što ne možemo da prihvatimo. Ako postoji zakon, on mora da se poštuje, to posebno moraju da čine institucije", kazao je Szunyog.

Šta vidite kao najveće prepreke za postizanje dogovora o evropskom prijedlogu, odnosno za potpisivanje ovog prijedloga sporazuma?

Zapravo sada ne vidim nijednu prepreku. Jednostavno, jer smo i dalje u procesu pregovora. Imali smo veoma važan razvoj događaja u ponedjeljak kada su dvije strane prihvatile politički dio evropskog prijedloga. I mislim da je to veoma važno. Radi se o prijedlogu koji je podržan od strane svih 27 članica Evropske unije i snažno je podržan od strane SAD i ubeđen sam da je ovo zapravo dobar sporazum i za Kosovo i za Srbiju, i za region i za Evropu. I doneće opipljive rezultate.

Šta je Vaš komentar na snažne kritike iz Kosova i Srbije po pitanju ovog prijedloga?

Primjetio sam neke od komentara. Ali opet, iz moje perspektive ti komentari su preuranjeni, jer smo još u procesu pregovaranja. Imaćemo sada šatl diplomatiju Miroslava Lajčaka, koji će za nekoliko dana posjetiti region, razgovarati sa predstavnicima Kosova i Srbije i onda se nadamo uspješnom razvoju kada ćemo moći da predstavimo cio sporazum. I onda će ljudi moći da imaju različita mišljenja. Ali opet, bilo kakvi komentari ili kritike, sada kada smo svi u procesu pregovaranja, za mene su preuranjeni.

Ono što smo čuli posebno iz Beograda jeste da je ZSO neka vrsta preduslova za potpisivanje ovog sporazuma. Da li je to tako? Šta je Vaš komentar na to?

Moj komentar je da je sporazum o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom već postignut 2013. godine, ratifikovan je u Skupštini Kosova i kao takav nije samo međunarodna, već i interna pravna obaveza Kosova. Vjerujemo da ovaj sporazum treba da bude sproveden što je prije moguće. Čak i u političkom delu sporazuma koji je postignut u ponedjeljak, postoji poseban zahtjev da se sprovedu svi prethodni sporazumi. I mislim da smo vrlo jasni po tom pitanju. Takođe, ovo je ponovo potvrđeno na posljednjem sastanku Evropskog savjeta, što je sastanak šefova država i vlada država članica Evropske unije. Korišćen je specifičan rječnik kojim se zahtjeva sprovođenje svih prethodnih sporazuma, uključujući onaj o Zajednici.

Šta je za Vas "Zajednica opština sa srpskom većinom", s obzirom na to da o Zajednici imamo potpuno različite poruke sa Kosova i iz Srbije?

Jasno je da i Kosovo i Srbija imaju različita mišljenja o tome. Ali upravo zato imamo dijalog i dijalog je mjesto gdje bi o ovim različitim idejama trebalo da se razgovara i potrebno je da se obe strane uključe na konstruktivan način kako bi se postigao sporazum. Mislim da je to nešto što je veoma jasno. Postoje jasne obaveze iz sporazuma iz 2013, postoji okvir predviđen kosovskim zakonodavstvom, odlukom Ustavnog suda, tako da imamo pravni okvir prema kojem Zajednica može da bude formirana. Razgovarao sam sa pravnim ekspertima, uključujući srpske i albanske advokate i eksperte, imam osjećaj da ima prostora za kompromis.

Čuli smo od međunarodne zajednice, tačnije i od EU i SAD da je ovo trenutak kada bi trebalo da se počne sa radom na formiranju Zajednice. Šta je rješenje za ovo pitanje?

Za nas je rješenje veoma jasno. Sada je vrijeme i nadamo se da bi u predstojećim danima mogli da imamo sporazum koji će da uključuje i politički dio i aneks o implementaciji. U aneksu implementacije videćemo jasne rokove i ciljeve za sprovođenje ovog sporazuma i prethodnih sporazuma.

Da se osvrnemo na Vašu posjetu sjeveru Kosova. Kakve su Vaše impresije? Ovo Vas pitam s obzirom na to da smo decembra imali krizu na sjeveru Kosova, a da se zaposleni iz srpske zajednice i dalje nisu vratili u institucije.

Kada sam došao prije više od dvije godine u Prištinu, obećao sam da ću često posećivati sjever Kosova, i ne samo sjever, već i druge opštine i srpsku zajednicu drugdje. I do prošle godine imao sam posjete svaka tri-četiri mjeseca. Nažalost, zbog bezbjednosne situacije, posebno na sjeveru Kosova, moja posljednja posjeta je bila prije godinu dana i osjećam se malo krivim za to. Zabrinuti smo zbog bezbjednosnog vakuuma na sjeveru Kosova. Jasno vidimo da situacija nije zdrava u smislu da institucije ne rade, posebno bezbjednosne institucije, što uključuje naravno Policiju Kosova, ali i pravosuđe. Postoje i druge usluge koje nisu dostupne i to je nešto što nije zdravo. Moramo da počnemo da radimo na tome kako da se ovo ispravi, kako da se dođe do toga da institucije ponovo rade i pružaju usluge građanima. Takođe smo zainteresovani, a to će biti dio moje posjete popodne, da izbliza pogledamo pitanje ekonomskog razvoja sjevera. Očigledno je da postoje potrebe za obezbjeđivanjem radnih mjesta, stvaranjem osnovne infrastrukture, da se sjever poveže železnicom, putevima. Spremni smo i nadamo se, s obzirom na nedavni pozitivan razvoj u vezi sa evropskim prijedlogom, da ćemo biti u poziciji i da počnemo da sprovodimo ovaj sporazum veoma skoro, ne samo politički deo, već da i građani, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, dobiju nešto što je dobro za njih.

Rekli ste da situacija na sjeveru Kosova nije zdrava. Šta vidite kao rješenje za tu situaciju?

Rješenje je – sa jedne strane – povratak kosovskih Srba u kosovske institucije, ali i potpuna implementacija svih zahtjeva ili dijelova sporazuma iz 2013. godine i to naravno uključuje Zajednicu.

Kancelarija Evropske unije na Kosovu bila je prva koja je reagovala po pitanju eksproprijacije na sjeveru Kosova. Šta je za EU važno kada je u pitanju proces eksproprijacije za koji je poznato kako je urađen?

Vladavina prava je ključni element evropskih integracija za bilo kojeg kandidata, ili potencijalnog kandidata. Da postoji vladavina prava sa jakim institucijama, ali i poštovanje vladavine prava je jedan od fundamentalnih principa. Za nas, poštovanje postojećeg zakonodavstva i naravno prilagođavanje ovog zakonodavstva evropskim standardima takođe je uvijek kritično za bilo koju zemlju koja teži da bude zemlja članica EU. Kada govorimo o ovom konkretnom pitanju eksproprijacije, uradili smo našu analizu, i naša analiza je, nažalost, da kosovske institucije nisu poštovale sopstvene zakone o eksproprijaciji i to je nešto što ne možemo da prihvatimo. Ako postoji zakon, on mora da se poštuje, posebno to moraju da čine institucije.

Takođe, kada govorimo o zemlji manastira Visoki Dečani. EU je reagovala u više navrata i Vi ste javno pozvali na sprovođenje odluke Ustavnog suda u vezi sa zemljom Visokih Dečana. Da li će ovo pitanje biti rješeno u skorije vrijeme?

Svakako se nadam da će ovo pitanje biti rješeno što je prije moguće. Ponavljam, postoji jasna odluka Ustavnog suda Kosova iz 2016. godine. Za nas je neprihvatljivo da odluka najvišeg suda u zemlji nije poštovana od strane kosovskih institucija, uključujući i vladu i mislim da to mora da bude rešeno što je pre moguće, jer je to deo vladavine prava. Ako ne poštujete odluku Ustavnog suda, to jednostavno nije nešto što je zdravo. Mogu da imam mišljenje o takvim odlukama, ali ponovo – to je pitanje vladavine prava. Ako je sud odlučio, morate da sprovedete.

Šta je po Vama potrebno hitno riješiti na Kosovu iz perspektive EU i evropskih integracija?

Proces evropskih integracija je složen. I jednom kada podnesete zahtjev za članstvo u EU, morate da budete svijesni da zahtjeva neprekidan i dugoročan napor koji zapravo dotiče sve aspekte zemlje koja teži da bude dio EU. Dakle, to je nešto što zahtjeva mnogo napora, energije, ali i strpljenja, jer su potrebne godine. Ono što sam već rekao, dvije su oblasti koje su od fundamentalnog značaja za uspješne evropske integracije. Jedna je vladavina prava. Evropska unija je zajednica vrednosti. Jedna od principijelnih vrijednosti EU je poštovanje vladavine prava i jake institucije vladavine prava. To je nešto što mora da se uradi prije pristupanja EU, kako bi članice EU bile sigurne da buduće članice mogu da preuzmu kao članice.

Druga oblast?

Drugo je ekonomski razvoj, i moramo da vidimo tržišnu ekonomiju koja može da bude integrisana u zajedničko evropsko tržište i koja može da se odupre pritisku tržišne ekonomije od 450 miliona potrošača. Moramo da vidimo jaku tržišnu ekonomiju, dobro regulisanu ali i kompetativnu ekonomiju koja donosi radna mjesta, ali i visokokvalitetne proizvode. Dodao bih i treću stvar, koja je apsolutno kritična za Evropsku uniju sada, a to je zelena tranzicija, energetska bezbjednost i održivo snabdjevanje energijom. To je nešto što je visoko na agendi sadašnje Evropske komisije. Moramo da vidimo tranziciju sa trenutnog energetskog sistema, koji se praktično bazira na uglju i elektranama na ugalj ovdje na Kosovu – na održivije, zelenije, obnovljivije energetske izvore koji bi doveli i do visokokvalitetnog ekonomskog razvoja i radnih mjesta.

Kada već govorimo o radnim mjestima i ekonomskom razvoju, dolazimo do pitanja evropskih investicija na sjeveru Kosova. Da li se planiraju investicije i koje? Ili šta je ono na čemu je radila EU?

Godinama smo prisutni na sjeveru kroz različite projekte. Imamo različite načine kako da iznesemo te projekte. Obim investicija EU u posljednjih deset godina je zapravo više od 35 miliona eura. Ovog popodneva posjetiću važan projekat deponije koja će služiti cijelom regionu sjevera, koja je u Zvečanu, i nadamo se da ćemo finalizovati ovaj projekat veoma skoro. Ovo će transformisati ceo sistem upravljanja otpadom cijelog regiona na moderan, evropski način. Takođe, gledamo koji su drugi projekti. Jedno važno pitanje je pitanje otpadnih voda u Mitrovici, ali postoji i niz drugih stvari. Ono što bismo voljeli da vidimo jeste bolja infrastruktura. Za to imamo projekat koji će modernizovati železnicu od Skoplja do Kosova Polja, Mitrovice i sjevera - ka Srbiji. Već radimo djelom na tome, ali što prije počnemo rehabilitaciju željeznica to je bolje. Jedno od obećanja iz 2020. je izgradnja takozvanog Auto-puta mira koji bi povezao Prištinu i Niš. Postoje i druge ideje i projekti. Gledamo i kako možemo da pomognemo razvoj visokokvalitetnog obrazovnog sistema u školama, tu je i pitanje opštinskih zgrada. Takođe, gledamo kako da se razviju kultura i sport, sale za kulturu i sportski centri, na primjer, u Zvečanu. Dakle, niz je stvari koje možemo da obezbjedimo. Ali bih rekao još jednu stvar, potrebno je da vidimo bolju saradnju između opština na sjeveru sa Prištinom, jer većina naših velikih projekata je centralizovana i moraju da imaju podršku lokalne zajednice, ali i Vlade Kosova. Važna poruka je i da snažno vjerujem da kada budemo imali pozitivan razvoj u vezi sa evropskim predlogom da bude transformisan u sporazum da će to dovesti do većeg ekonomskog razvoja za sjever, ali i za cijelo Kosovo i Srbiju.

Izvor: Radio Kontakt plus