.jpg)
Sastanak premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u ponedjeljak u Briselu otkrio je anomaliju ovog dijaloga u kome posreduje EU, smatra profesor medija i konflikta na Univerzitetu Adger Abit Hoxha.
"Anomalija je u tome što nijedna od ponuđenih alternativa nema podršku upravo zbog dvojice lidera koji se sučeljavaju na tom sastanku i obojica predstavljaju svojoj javnosti ovaj prijedlog-sporazum kao nešto što nameće EU“, rekao je Hoxha.
Obje strane, ocjenjuje Hoxha, ne mogu da se odupru većini demokratskog svijeta, koje uključuju Sjedinjene Američke Države, Evropsku uniju, Njemačku i Francusku, "za ovakav prijedlog za normalizaciju odnosa na duže vrijeme, iako se vidi da oba lidera nisu zainteresovana da "ubiju kokošku koja nosi zlatna jaja".
Štaviše, dogovor da "obje strane ne bi trebalo da prejudiciraju stavove strana o fundamentalnim pitanjima, u preambuli prijedloga, pokazuje da postoji saglasnost da se ne slažu“, precizira Hoxha.
Hoxha smatra da je odlaganje sporazuma za Kosovo imalo velike negativne posljedice na međunarodnom planu i "nije pomjerilo poziciju Kosova u odnosu na Srbiju u dijalogu“.
"Ako nema nazadovanja, u smislu rasprave o priznanju, to je preterano produžavanje dogovora. Ovaj prijedlog dozvoljava i nastavak pretpostavke da se nijedna strana neće međusobno predstavljati i da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama“, dodao je on.
Hoxha navodi da je Kosovo saglasno da primeni sporazum o Zajednici opština sa članom 7 prijedloga, kao i da otvoreno formalizuje status Srpske pravoslavne crkve na Kosovu.
Hoxha je prokomentarisao i izjavu portparola EU Petera Stana dan nakon sastanka u Briselu, koji je kratko i odlučno rekao da dijalog EU nije usredsređen na međusobno priznavanje, već samo na normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
"Prijedlog ne uključuje priznanje jer je do sada čitava svrha dijaloga bila priznanje i stoga nema vidljivog rezultata. Sada kada priznanje više nije na stolu, vidjećemo manje inkrementalne poslove u narednih 10 godina", zaključio je Hoxha.
Obje strane, ocjenjuje Hoxha, ne mogu da se odupru većini demokratskog svijeta, koje uključuju Sjedinjene Američke Države, Evropsku uniju, Njemačku i Francusku, "za ovakav prijedlog za normalizaciju odnosa na duže vrijeme, iako se vidi da oba lidera nisu zainteresovana da "ubiju kokošku koja nosi zlatna jaja".
Štaviše, dogovor da "obje strane ne bi trebalo da prejudiciraju stavove strana o fundamentalnim pitanjima, u preambuli prijedloga, pokazuje da postoji saglasnost da se ne slažu“, precizira Hoxha.
Hoxha smatra da je odlaganje sporazuma za Kosovo imalo velike negativne posljedice na međunarodnom planu i "nije pomjerilo poziciju Kosova u odnosu na Srbiju u dijalogu“.
"Ako nema nazadovanja, u smislu rasprave o priznanju, to je preterano produžavanje dogovora. Ovaj prijedlog dozvoljava i nastavak pretpostavke da se nijedna strana neće međusobno predstavljati i da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama“, dodao je on.
Hoxha navodi da je Kosovo saglasno da primeni sporazum o Zajednici opština sa članom 7 prijedloga, kao i da otvoreno formalizuje status Srpske pravoslavne crkve na Kosovu.
Hoxha je prokomentarisao i izjavu portparola EU Petera Stana dan nakon sastanka u Briselu, koji je kratko i odlučno rekao da dijalog EU nije usredsređen na međusobno priznavanje, već samo na normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
"Prijedlog ne uključuje priznanje jer je do sada čitava svrha dijaloga bila priznanje i stoga nema vidljivog rezultata. Sada kada priznanje više nije na stolu, vidjećemo manje inkrementalne poslove u narednih 10 godina", zaključio je Hoxha.
