Bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi prihvatio je uspostavljanje Zajednice srpskih opština, bez ugrožavanja funkcionisanja vlasti Kosova, dok je tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić u dijalogu insistirao na nepriznavanju Kosova, navodi se u novoj knjizi nekadašneg šefice evropske diplomatije Catherine Ashton, prenosi Gazeta Express.

Catherine Ashton, koja je od 2009. do 2014. bila visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU dio knjige, objavljene prije nekoliko dana, posvetila je dijalogu Kosova i Srbije.

U knjizi opisuje početak dijaloga između Kosova i Srbije i njen angažman sa tadašnjim specijalnim predstavnikom Unije za dijalog Fernandom Gentilinijem.

Ashton je u knjizi opisala koncepciju prvih sporazuma između Kosova i Srbije, a među kojima je i formiranje ZSO, koja je posljednjih nedjelja postala glavni prioritet američkih i evropskih medijatora Dijaloga.

Tako Ashton piše da je Dačić bio spreman da ukloni "paralelne strukture" koje su djelovale u opštinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova", ali da je tražio da Srbi dobiju garancije.

U međuvremenu, prema riječima Ashtonove, Thaçi je pristao da na oblik decentralizacije, ali koji ne bi bio kao Republika Srpska u Bosni i Hercegovini i koja ne bi ugrožavala vlast Kosova.

Dačić je, opisuje, za uklanjanje "paralelnih struktura" zahtjevao da se lokalnom srpskom stanovništvu ponudi pravosudni sistem u koji bi mogli da vjeruju.

Thaçi je, prema njenim riječima, jasno stavio do znanja da, iako ne može da prihvati poseban nivo vlasti na sjeveru, nije protiv nekog oblika lokalne decentralizacije, piše Gazeta express.

Dalje, opisuje kako je jedna strana nameravala da se takva struktura napravi bez ugrožavanja funkcionisanja Vlade Kosova, a druga bez priznavanja Kosova kao države.

"Poslije nekog vremena, Thaçi je rekao Dačiću da su blizu dogovora. Oni su rekli da će razmotriti kako da objedine opštine kosovskih Srba i da im daju identitet i svrhu, a da ne ugroze ulogu Vlade Kosova i da ne moraju da priznaju Kosovo kao posebnu državu. Da bismo uklonili paralelnu policiju, Fernando (Gentilini) i ja smo predložili stvaranje posebnih srpskih jedinica u okviru kosovskih policijskih snaga. I Thaçi i Dačić su se složili da to vredi istražiti", napisala e Ashton.

Desetak godina nakon odlaska Ashtonove, Kosovu i Srbiji je predložen plan za normalizaciju odnosa, u kojem se, pored Zajednice, raspravlja o mogućnosti učlanjenja Kosova u Ujedinjene nacije, što je za Kosovo važna tačka, dok je za Srbiju neprihvatljivo.

U evropskom prijedlogu se navodi se strane ne bi trebalo jedna drugu da sprečavaju u pristupanju međunarodnim organizacijama.

Upravo je poslednja rečenica, sjeća se Ashton, i prije deset godina izazvala „veliki” problem.

Ona piše da je u izradi dokumenta sa kojim bi se strane složile, evropske zvaničnike, ubedila kosovska strana da unesu rečenicu u kojoj se ističe da strane neće sprečavati jedna drugu da se priključe međunarodnim organizacijama.

"U izradi kratkog dokumenta, kosovska strana nas je ubedila da dodamo rečenicu u kojoj se kaže da nijedna strana ne treba da blokira put drugoj strani ka članstvu u međunarodnim organizacijama. Smatrali smo da to izgleda dovoljno bezazleno, što samo pokazuje da smo bili veoma zainteresovani da to završimo i da smo bili veoma fokusirani na Evropsku uniju. Aleksandar Vučić i Dačić su to odmah odbacili, uz obrazloženje da se radi o priznavanju Kosova kao države i da je to novo pitanje koje je uključeno u razgovore. Napravili smo grešku", istakla je Ashton.

Ashton navodi da je Vučić predložio da se napravi kompromis i da se ta rečenica izmeni i da se dogovori da strane ne ometaju jedna drugu.

"Vučić je pokušao da pomogne, sugerisanjem kompromisa, da upotrebi riječi Savjeta Evropske unije da „nijedna strana ne sme da ometa put druge strane ka Evropskoj uniji“. Ovo je bilo lakše i davalo je nešto Kosovu, pa sam to predstavila Thaçijevom timu. Oni su poludeli", napisala je Ashton dodajući da se kosovska strana nije željela vratiti na pregovore.

Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express