Posebna sjednica Skupštne Kosova počela je danas nakon podneva sa samo jednom tačkom na dnevnom redu – pregovori i dijalog sa Beogradom. Sazvala ju je opoziciona partija PDK, sa zahtjevom da ih premijer upozna sa sadržajem evropskog predloga koji je načelno prihvatio, kao "dobru osnovu" za dalje pregovore. Danas je poslanicima objasnio i zašto smatra da je prijedlog dobar, rekavši ujedno da je on blizak fomatu "uzmi ili ostavi". Opozicija ga, sa druge strane, kritikuje jer ih sa prijedlogom nije upoznao prije nego što je sa diplomatama o njemu pregovarao.ela je danas oko podneva sa samo jednom tačkom na dnevnom redu – pregovori i dijalog sa Beogradom. Sazvala ju je opoziciona partija PDK, sa zahtjevom da ih premijer upozna sa sadržajem evropskog predloga koji je načelno prihvatio, kao "dobru osnovu" za dalje pregovore. Danas je poslanicima objasnio i zašto smatra da je prijedlog dobar, rekavši ujedno da je on blizak fomatu "uzmi ili ostavi". Opozicija ga, sa druge strane, kritikuje jer ih sa prijedlogom nije upoznao prije nego što je sa diplomatama o njemu pregovarao.
Uvodni govor na početku sjednice, održao je predsednik stranke koja je sazvala današnje okupljanje poslanika, Memli Krasniqi. Poručio je da opozicija danas ne želi da se tokom rasprave sukobljavaju, te da samo žele da ih premijer informiše o tome šta se dešava u dijalogu sa Beogradom, uz opasku da bi bilo bolje da ih je vlada prethodno sama pozvala u skupštinu i eventualno zatražila pomoć.
Ponovio je da je za njega i njegove pristalice, na prvom mjestu "uzajamno priznanje“.
Inače, Krasniqi je bio jedan od najglasnijih opozicionih lidera, koji su prošle nedjelje takođe u skupštini uputili žestoke kritike premijeru – upravo povodom netransparentnosti u dijalogu, odnosno u vezi sa novim evropskim prijedlogom.
Danas je zamolio Kurtija da im predstavi šta je svrha evropskog prijedloga i kakve su njegove mogućnosti.
"Da li je ovaj prijedlog nastavak dosadašnjeg dijaloga ili je to novi početak? Šta je konačni tekst i sadržaj? Da li evropski prijedlog predviđa uzajamno priznanje Kosova i Srbije? Imate li garancije međunarodnih aktera da će Kosovo biti priznato od pet zemalja članica EU, ako se postigne dogovor?“ – njegova su pitanja.
Njemu je ubrzo odgovorio Kurti, objasnivši da je u januaru ove godine, kada su u Prištini boravili upravo predstavnici Njemačke i Francuske, uz evropskog izaslanika, Miroslava Lajčak postalo jasno da je francusko-nemački predlog zapravo veoma blizu formatu „uzmi ili ostavi“.
"Jasno su mi stavili do znanja da je glavni prijedlog ovog puta blizak formatu ‘uzmi ili ostavi’. Praktično neće biti dozvoljeno da se o tome pregovara“, kazao je Kurti, prenosi Gazeta Express.
Poslanicima je danas ukazao i na to da su mu diplomate rekle da su njihove države podržavale Kosovo, kao i da su ga upozorili na moguće posljedice ukoliko prijedlog odbije.
"I ne može se očekivati ‘ne’ od Kosova, jer bismo ušli na put konfrontacije sa njima. Takođe su mi jasno stavili do znanja da će svako odbijanje prijedloga biti propraćeno kontrakaznenim diplomatskim koracima za Kosovo i da će dovesti do ozbiljne povrede povjerenja“, poručio je.
Dodao je da je komentare na konačnu verziju prijedloga dao diplomatama u pisanoj formi, ali i da je od njih zatražio više garancija za članstvo Kosova u međunarodne organizacije, ali i garancije za priznanje.
Poslanicima je objasnio i da je Vlada Kosova izgradila strateški pristup dijalogu i to na osnovu dva početna cilja, te da je to omogućila i EU.
"Cilj broj 1 je prestanak prakse uključivanja bilo kakvog potencijalno spornog pitanja između dvije strane u okvir dijaloga. Naš stav je da maksimum o čemu se može razgovarati u Briselu su problemi primenljivosti postojećih sporazuma, odnosno onih koji su bili potpisani prije dolaska ove vlade. Cilj broj 2 je otvaranje poglavlja pregovaračkog procesa za izgradnju dobrosusjedskih spoljnih odnosa, principi međunarodnog prava kao dve nezavisne države koje su svoj odnos zasnivale na premisi uzajamnog priznavanja“.
Kaže da je kao rezultat prvobitnog pristupa Kosova, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, Josep Borrell, po prvi put pristao da preduzme veliki korak, kada je organizovao sastanak 18. avgusta prošle godine, gde je, prema njegovim riječima, uokviren visoki – sastanak na nivou o dvije centralne tačke – opštem okviru sporazuma i aktuelnim pitanjima.
Tvrdi da je na tom sastanku Borrellu i Vučiću jasno kazao da neće prihvatiti dijalog koji nije zasnovan na "uzajamnom priznanju“.
"Sastanak 18. avgusta bio je rezultat pritiska naše Vlade da dijalog pređe u fazu međunarodnog regulisanja odnosa Kosova i Srbije, fokusiran na uzajamno priznanje, a ne na unutrašnja pitanja. Na njemu sam jasno stavio do znanja Borelju i predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, da Kosovo neće prihvatiti dijalog koji nije zasnovan na uzajamnom priznanju“.
Kada je u pitanju Zajednica srpskih opština, Kurti danas poručuje da će glavni korak za to tijelo – biti u procesu pregovora o planu implementacije.
Sa druge strane, ponovio je da će se ZSO razmatrati, ukoliko se ispoštuju uslovi koje je upravo u skupštini iznio prije manje od dve nedjelje.
"Naš stav je da se Zajednica može razmatrati ako se ispoštuju šest uslova koje sam ovde iznio“, poručio je.
Kurti se osvrnuo i na članove evropskog predloga, ali uz opasku da on danas govori pred opozicijom o nečemu za šta je zatražena poverljivost.
Prema njegovim riječima, priedlog se po prvi put fokusirao na spoljne odnose Kosova. Kurti smatra da on ima jasnu vrijednost i univerzalan jezik.
Ponovio je da je za njega i njegove pristalice, na prvom mjestu "uzajamno priznanje“.
Inače, Krasniqi je bio jedan od najglasnijih opozicionih lidera, koji su prošle nedjelje takođe u skupštini uputili žestoke kritike premijeru – upravo povodom netransparentnosti u dijalogu, odnosno u vezi sa novim evropskim prijedlogom.
Danas je zamolio Kurtija da im predstavi šta je svrha evropskog prijedloga i kakve su njegove mogućnosti.
"Da li je ovaj prijedlog nastavak dosadašnjeg dijaloga ili je to novi početak? Šta je konačni tekst i sadržaj? Da li evropski prijedlog predviđa uzajamno priznanje Kosova i Srbije? Imate li garancije međunarodnih aktera da će Kosovo biti priznato od pet zemalja članica EU, ako se postigne dogovor?“ – njegova su pitanja.
Kurti: Praktično neće biti dozvoljeno da se o prijedlogu pregovara
Njemu je ubrzo odgovorio Kurti, objasnivši da je u januaru ove godine, kada su u Prištini boravili upravo predstavnici Njemačke i Francuske, uz evropskog izaslanika, Miroslava Lajčak postalo jasno da je francusko-nemački predlog zapravo veoma blizu formatu „uzmi ili ostavi“.
"Jasno su mi stavili do znanja da je glavni prijedlog ovog puta blizak formatu ‘uzmi ili ostavi’. Praktično neće biti dozvoljeno da se o tome pregovara“, kazao je Kurti, prenosi Gazeta Express.
Poslanicima je danas ukazao i na to da su mu diplomate rekle da su njihove države podržavale Kosovo, kao i da su ga upozorili na moguće posljedice ukoliko prijedlog odbije.
"I ne može se očekivati ‘ne’ od Kosova, jer bismo ušli na put konfrontacije sa njima. Takođe su mi jasno stavili do znanja da će svako odbijanje prijedloga biti propraćeno kontrakaznenim diplomatskim koracima za Kosovo i da će dovesti do ozbiljne povrede povjerenja“, poručio je.
Dodao je da je komentare na konačnu verziju prijedloga dao diplomatama u pisanoj formi, ali i da je od njih zatražio više garancija za članstvo Kosova u međunarodne organizacije, ali i garancije za priznanje.
Poslanicima je objasnio i da je Vlada Kosova izgradila strateški pristup dijalogu i to na osnovu dva početna cilja, te da je to omogućila i EU.
"Cilj broj 1 je prestanak prakse uključivanja bilo kakvog potencijalno spornog pitanja između dvije strane u okvir dijaloga. Naš stav je da maksimum o čemu se može razgovarati u Briselu su problemi primenljivosti postojećih sporazuma, odnosno onih koji su bili potpisani prije dolaska ove vlade. Cilj broj 2 je otvaranje poglavlja pregovaračkog procesa za izgradnju dobrosusjedskih spoljnih odnosa, principi međunarodnog prava kao dve nezavisne države koje su svoj odnos zasnivale na premisi uzajamnog priznavanja“.
Kaže da je kao rezultat prvobitnog pristupa Kosova, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, Josep Borrell, po prvi put pristao da preduzme veliki korak, kada je organizovao sastanak 18. avgusta prošle godine, gde je, prema njegovim riječima, uokviren visoki – sastanak na nivou o dvije centralne tačke – opštem okviru sporazuma i aktuelnim pitanjima.
Tvrdi da je na tom sastanku Borrellu i Vučiću jasno kazao da neće prihvatiti dijalog koji nije zasnovan na "uzajamnom priznanju“.
"Sastanak 18. avgusta bio je rezultat pritiska naše Vlade da dijalog pređe u fazu međunarodnog regulisanja odnosa Kosova i Srbije, fokusiran na uzajamno priznanje, a ne na unutrašnja pitanja. Na njemu sam jasno stavio do znanja Borelju i predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, da Kosovo neće prihvatiti dijalog koji nije zasnovan na uzajamnom priznanju“.
Kada je u pitanju Zajednica srpskih opština, Kurti danas poručuje da će glavni korak za to tijelo – biti u procesu pregovora o planu implementacije.
Sa druge strane, ponovio je da će se ZSO razmatrati, ukoliko se ispoštuju uslovi koje je upravo u skupštini iznio prije manje od dve nedjelje.
"Naš stav je da se Zajednica može razmatrati ako se ispoštuju šest uslova koje sam ovde iznio“, poručio je.
Kurti se osvrnuo i na članove evropskog predloga, ali uz opasku da on danas govori pred opozicijom o nečemu za šta je zatražena poverljivost.
Prema njegovim riječima, priedlog se po prvi put fokusirao na spoljne odnose Kosova. Kurti smatra da on ima jasnu vrijednost i univerzalan jezik.
