Premijer Albin Kurti rekao je, u intervjuu za Euronews Albania, da je spreman da se sastane sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali samo da razgovara o francusko-njemačkom prijedlogu.
"Ovaj sastanak može da se održi u kontekstu francusko-njemačkog prijedloga. Spreman sam da sednem i razgovaram. Čekamo sastanak na visokom nivou da razgovaramo o pitanju evropskog prijedloga, nadam se da će biti dogovora. Optimista sam da će ga biti (sporazuma) da je međunarodna posvećenost povećana, ali sa našim upravljanjem, čak su i u Beogradu shvatili da ne mogu da se dogovore sa mnom na štetu Kosova“, rekao je Kurti.
Usredsređujući se na ZSO, Kurti je rekao da je Kosovo, država sa 93 odsto albanskog stanovništva, proglašena multietničkom državom i da se sada traži da stvori etničku zajednicu.
Prema njegovim riječima, Kosovo ne može da prihvati etničko udruživanje, uprkos velikom pritisku koji se vrši na zvanično Kosovo, jer je to kršenje njegovog ustavnog poretka.
„Dogovor o ZSO nije prošao test Ustavnog suda Kosova. Nekako je ovaj dogovor jedini od 33 koji je poništen na sudu. Taj sporazum ima 7 poglavlja, ali je ukupno u 23 člana prekršilo Ustav Kosova u svakom od 7 poglavlja. Tako je presuda Ustavnog suda iz decembra 2015. godine rekla da u 7 poglavlja postoje članovi koji nisu u skladu sa ustavom. Ali ovo nije prvi problem. Prvi problem je što moramo da riješimo pitanja nacionalnih manjina u našim zemljama. To stoji u trećoj rečenici preambule u prijedlogu EU. Sada postoje različiti modeli za ovo. Srbija tvrdi da je ZSO pravi model, ali je zanimljivo da to traži samo za Kosovo, a ne za sebe. Sada je normalizacija odnosa normalizacija odnosa između dvije države, a ne države sa svojom pokrajinom, kao što je bilo prije 1989. ali i poslije 1989“, kazao je Kurti.
On je istakao da normalizacija znači normalizaciju dvije nezavisne jedinice, i dodaje da traži da li je prijedlog Srbije za nacionalne manjine na Kosovu prijedlog po principu reciprociteta, koji se mora primjeniti i u Srbiji.
„Generalno, u Srbiji ima više Albanaca nego Srba na Kosovu, Albanaca ima ne samo u Medveđi, Preševu i Bujanovcu, već ih ima i u Vranju, Beogradu i Vojvodini. Ima ih i u drugim zemljama, kao što su i Srbi ne samo na sjeveru Kosova. Prihvatam da nema normalizacije odnosa bez bavljenja pitanjem nacionalnih manjina. Nacionalne manjine sa svojim pravima u državi su ono što sprečava hegemonističke i šovinističke nacionalizme“, objasnio je on.
Kurti je naglasio da je za princip reciprociteta.
“Ali Beograd se nikada nije potrudio da pokaže zašto Ahtisaarijev plan, koji je u osnovi našeg ustava, nije dovoljan. Marti Ahtisaari, bivši predsjednik Finske, dobio je Nobelovu nagradu za mir. Sada, ako Srbija želi više od Ahtisaarijevog prijedloga, koji je pun privilegija za Srbe na Kosovu, mora preuzmeti teret dokazivanja zašto je ovaj prijedlog manjkav. Beograd ne prihvata princip reciprociteta i mi smo u zaista teškoj situaciji. Prije 15 godina bio sam najveći kritičar Ahtisaarijevog prijedloga, jer su mi rekli da to ne čini Kosovo albanskim. Kosovo je proglašeno multietnički nezavisnim, iako je 93 odsto Albanaca, četiri odsto Srba i tri procenta drugih etničkih grupa. Dakle, uz 93 odsto Albanaca kažu da sada kada slavimo 15. godišnjicu, da nam ne treba jednonacionalna asocijacija, dakle monoetnička”, istakao je on.
Prema njegovim riječima ne vidi zašto bi Kosovo trebalo da naruši ustavni poredak i postojeće udruživanje opština naruši formiranjem zajednice na etničkoj osnovi, kada Albancima na nacionalnoj osnovi nije bilo dozvoljeno da proglasi nezavisnost prije 15 godina od strane međunarodnih faktora.
“Dakle, pritisak koji se vrši na Kosovo je veoma veliki i nepravedan, ali je naš stav sa argumentacijom o diskusiji koju vodimo veoma povoljan. A da nam bude još lakše, za nas je to učinio predsjednik Srbije Aleksandar Vućič, koji je, ironično, 10. decembra prošle godine, na dan ljudskih prava, poslao pismo u pet zemalja koje nisu priznale Kosovo i rekao da ne prihvate zahtjev Kosova za članstvo u EU koji sam podneo pet dana kasnije u Pragu”, kazao je on.
Ukazao je da tako “tačka 14 najomiljenijeg sporazuma koji predsjednik Srbije ima od 19. aprila 2013. kaže da Srbija i Kosovo ne treba da ometaju jedno drugo na evropskom putu, i da on insistira na sporazumu koji je sam prekršio prije dva mjeseca”.
“Argumenti su na našoj strani, postoji međunarodni pritisak koji, po mom mišljenju, najviše potiče iz straha od širenja ukrajinskog rata na Balkanu. Vjerujem da to najviše proizilazi iz činjenice da od Berlinskog kongresa 1878. godine nema rata koji se dogodio u Evropi koji se nije dogodio i na Balkanu. Dakle, na Balkanu nije da ne učestvujemo u evropskim ratovima. Ovo je prvi te vrste i zapadne kancelarije su zabrinute da će doći do širenja tog rata i na Balkan. I ovdje se želi da imamo dogovor, da dođe do normalizacije i da se ne brine da bi se rat mogao proširiti i ovdje. Ali vjerujem da, kao što nam je istorija pokazala, ratovi ne nastaju iz nesuglasica nego iz loših dogovora, tako da nam je potreban dobar dogovor”, poručio je on.
Kurti je rekao da, sada kada Kosovo proslavlja 15. godišnjicu nezavisnosti, sa bolom, čežnjom i ponoso će se sjećati svih onih koji su dali svoj doprinos, žrtvu, a ujedno i onih koji ga teraju da nikada ne dozvoli nazadovanje ili promjene u funkcionisanju države Kosovo, kvaliteta demokratije koja postoji i teritorijalni integritet i granice.
“Pamtićemo Jasharija, sjećaćemo se OVK, sjećaćemo se predsjednika Ibrahima Rugove, sjećaćemo se simbola otpora, našeg Mandele Adema Demaqija, sjećaćemo se plejade političkih zatvorenika od 50-ih godina do oslobođenja, koje su držali ukupno 666 vjekova u zatvoru, politički zatvorenici u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji. Pamtićemo poginule u ratu, imamo preko 10.000 nenaoružanih i nezaštićenih civila, imamo 1.933 djece, dakle više od 10 odsto ubijenih su djeca, 20.000 ubijenih i osuđenih žena i djevojaka, 860.000 protjerano van Kosova u proljeće 1999. godine, od kojih je veliki dio njih naišao na otvorena vrata svoje braće i sestara u Albaniji i takođe 120.000 porušenih kuća, za koje Srbija nije platila ni centa”, kazao je on.
Rekao je da je prijedlog EU dobra osnova za dalje diskusije i solidna platforma za napredovanje.
“Tako da se ne možemo vratiti razgovorima. Pomenuo sam šta smo pretrpeli, jer Srbija upravo tome želi da se vrati. Ako pogledate izjave zvaničnog Beograda, oni traže vremeplov da nas vrate u vrijeme prije 1999. ili prije 2008. Tako da se u Srbiji političari razlikuju na one koji žele da nas vrate vremeplovom prije 1999. godine ili prije 2008. Ali kao što znamo, ne postoji vremenska mašina. Moramo da idemo napred i smatrao sam da je francusko-njemački plan koji podržavaju SAD dobra osnova za to“, rekao je Kurti.
Kurti je istakao da je prihvatio francusko-njemački prijedlog, jer mu se dopada što je zasnovan na evropskim i univerzalnim vrednostima. On je naglasio da je za postizanje konačnog dogovora potrebna nova runda pregovora.
“Ovaj sporazum koji je predložila EU, a koji se ne može postići bez daljih pregovora, nije konačan sporazum, prije je početni predlog. Ima pet preambulnih rečenica i 10 članova. Ono što mi se odmah dopalo u ovom tekstu je činjenica da je to evropski i demokratski prijedlog i da je prijedlog koji poziva na univerzalne koncepte. Decenija punog dijaloga prije nego što sam postao premijer bila je decenija koja je, po duhu sporazuma koji su realizovani u Briselu, ali nisu toliko primjenjeni na Kosovu i u Srbiji, bila ideologija rješavanja problema. Dakle, imate problem, hajde da ga smatramo veoma posebnim i da pokušamo da ga riješimo. U ovom slučaju je postao sve složeniji sa okeanom detalja, zbog kojih je svaki građanin izgubio uvid u sadržaj. Sada imamo prijedlog od dvije stranice, sa endogenim terminima, ali su koncepti univerzalni, kao što su nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet, vladavina prava, samoopredjeljenje, demokratija, ljudska prava, mir, bezbjednost”, objasnio je on.
Kurti je ukazao da cigle na kojima je izgrađena građevina tog prijedloga imaju univerzalni karakter, a ne poseban ili partikularan i čak indikovan za region Balkana.
“Uzmimo ranije, ovde je u Apelacionom sudu rečeno da mora da bude Srbin, na toj strani reke komandant mora da bude Srbin, ovdje Albanci. Tako su stvorena rješenja koja su bila vrlo specifična i nisu univerzalno održiva”, objasnio je dalje.
On je dodao da svi postignuti sporazumi treba da se sprovedu, kao i da se krene dalje u potpisivanju novih sporazuma.
Kurti je rekao da postoji povećanje komunikacije između vlasti Kosova i Albanije, ali je dodao da ima prostora da se uradi više.
„Vjerujem da su naši lideri veoma dobri, ali mislim da treba da radimo što je više moguće na povećanju mehanizama saradnje na sporazumima koje smo potpisali i da potpišemo i nove sporazume. Sa vladom Albanije i predsjednikom imamo čestu komunikaciju, ali možemo više, uvijek možemo više”, dodao je on.
Izvor: Kosovo online/Euronews Albania
Usredsređujući se na ZSO, Kurti je rekao da je Kosovo, država sa 93 odsto albanskog stanovništva, proglašena multietničkom državom i da se sada traži da stvori etničku zajednicu.
Prema njegovim riječima, Kosovo ne može da prihvati etničko udruživanje, uprkos velikom pritisku koji se vrši na zvanično Kosovo, jer je to kršenje njegovog ustavnog poretka.
„Dogovor o ZSO nije prošao test Ustavnog suda Kosova. Nekako je ovaj dogovor jedini od 33 koji je poništen na sudu. Taj sporazum ima 7 poglavlja, ali je ukupno u 23 člana prekršilo Ustav Kosova u svakom od 7 poglavlja. Tako je presuda Ustavnog suda iz decembra 2015. godine rekla da u 7 poglavlja postoje članovi koji nisu u skladu sa ustavom. Ali ovo nije prvi problem. Prvi problem je što moramo da riješimo pitanja nacionalnih manjina u našim zemljama. To stoji u trećoj rečenici preambule u prijedlogu EU. Sada postoje različiti modeli za ovo. Srbija tvrdi da je ZSO pravi model, ali je zanimljivo da to traži samo za Kosovo, a ne za sebe. Sada je normalizacija odnosa normalizacija odnosa između dvije države, a ne države sa svojom pokrajinom, kao što je bilo prije 1989. ali i poslije 1989“, kazao je Kurti.
On je istakao da normalizacija znači normalizaciju dvije nezavisne jedinice, i dodaje da traži da li je prijedlog Srbije za nacionalne manjine na Kosovu prijedlog po principu reciprociteta, koji se mora primjeniti i u Srbiji.
„Generalno, u Srbiji ima više Albanaca nego Srba na Kosovu, Albanaca ima ne samo u Medveđi, Preševu i Bujanovcu, već ih ima i u Vranju, Beogradu i Vojvodini. Ima ih i u drugim zemljama, kao što su i Srbi ne samo na sjeveru Kosova. Prihvatam da nema normalizacije odnosa bez bavljenja pitanjem nacionalnih manjina. Nacionalne manjine sa svojim pravima u državi su ono što sprečava hegemonističke i šovinističke nacionalizme“, objasnio je on.
Kurti je naglasio da je za princip reciprociteta.
“Ali Beograd se nikada nije potrudio da pokaže zašto Ahtisaarijev plan, koji je u osnovi našeg ustava, nije dovoljan. Marti Ahtisaari, bivši predsjednik Finske, dobio je Nobelovu nagradu za mir. Sada, ako Srbija želi više od Ahtisaarijevog prijedloga, koji je pun privilegija za Srbe na Kosovu, mora preuzmeti teret dokazivanja zašto je ovaj prijedlog manjkav. Beograd ne prihvata princip reciprociteta i mi smo u zaista teškoj situaciji. Prije 15 godina bio sam najveći kritičar Ahtisaarijevog prijedloga, jer su mi rekli da to ne čini Kosovo albanskim. Kosovo je proglašeno multietnički nezavisnim, iako je 93 odsto Albanaca, četiri odsto Srba i tri procenta drugih etničkih grupa. Dakle, uz 93 odsto Albanaca kažu da sada kada slavimo 15. godišnjicu, da nam ne treba jednonacionalna asocijacija, dakle monoetnička”, istakao je on.
Prema njegovim riječima ne vidi zašto bi Kosovo trebalo da naruši ustavni poredak i postojeće udruživanje opština naruši formiranjem zajednice na etničkoj osnovi, kada Albancima na nacionalnoj osnovi nije bilo dozvoljeno da proglasi nezavisnost prije 15 godina od strane međunarodnih faktora.
“Dakle, pritisak koji se vrši na Kosovo je veoma veliki i nepravedan, ali je naš stav sa argumentacijom o diskusiji koju vodimo veoma povoljan. A da nam bude još lakše, za nas je to učinio predsjednik Srbije Aleksandar Vućič, koji je, ironično, 10. decembra prošle godine, na dan ljudskih prava, poslao pismo u pet zemalja koje nisu priznale Kosovo i rekao da ne prihvate zahtjev Kosova za članstvo u EU koji sam podneo pet dana kasnije u Pragu”, kazao je on.
Ukazao je da tako “tačka 14 najomiljenijeg sporazuma koji predsjednik Srbije ima od 19. aprila 2013. kaže da Srbija i Kosovo ne treba da ometaju jedno drugo na evropskom putu, i da on insistira na sporazumu koji je sam prekršio prije dva mjeseca”.
“Argumenti su na našoj strani, postoji međunarodni pritisak koji, po mom mišljenju, najviše potiče iz straha od širenja ukrajinskog rata na Balkanu. Vjerujem da to najviše proizilazi iz činjenice da od Berlinskog kongresa 1878. godine nema rata koji se dogodio u Evropi koji se nije dogodio i na Balkanu. Dakle, na Balkanu nije da ne učestvujemo u evropskim ratovima. Ovo je prvi te vrste i zapadne kancelarije su zabrinute da će doći do širenja tog rata i na Balkan. I ovdje se želi da imamo dogovor, da dođe do normalizacije i da se ne brine da bi se rat mogao proširiti i ovdje. Ali vjerujem da, kao što nam je istorija pokazala, ratovi ne nastaju iz nesuglasica nego iz loših dogovora, tako da nam je potreban dobar dogovor”, poručio je on.
Kurti je rekao da, sada kada Kosovo proslavlja 15. godišnjicu nezavisnosti, sa bolom, čežnjom i ponoso će se sjećati svih onih koji su dali svoj doprinos, žrtvu, a ujedno i onih koji ga teraju da nikada ne dozvoli nazadovanje ili promjene u funkcionisanju države Kosovo, kvaliteta demokratije koja postoji i teritorijalni integritet i granice.
“Pamtićemo Jasharija, sjećaćemo se OVK, sjećaćemo se predsjednika Ibrahima Rugove, sjećaćemo se simbola otpora, našeg Mandele Adema Demaqija, sjećaćemo se plejade političkih zatvorenika od 50-ih godina do oslobođenja, koje su držali ukupno 666 vjekova u zatvoru, politički zatvorenici u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji. Pamtićemo poginule u ratu, imamo preko 10.000 nenaoružanih i nezaštićenih civila, imamo 1.933 djece, dakle više od 10 odsto ubijenih su djeca, 20.000 ubijenih i osuđenih žena i djevojaka, 860.000 protjerano van Kosova u proljeće 1999. godine, od kojih je veliki dio njih naišao na otvorena vrata svoje braće i sestara u Albaniji i takođe 120.000 porušenih kuća, za koje Srbija nije platila ni centa”, kazao je on.
Rekao je da je prijedlog EU dobra osnova za dalje diskusije i solidna platforma za napredovanje.
“Tako da se ne možemo vratiti razgovorima. Pomenuo sam šta smo pretrpeli, jer Srbija upravo tome želi da se vrati. Ako pogledate izjave zvaničnog Beograda, oni traže vremeplov da nas vrate u vrijeme prije 1999. ili prije 2008. Tako da se u Srbiji političari razlikuju na one koji žele da nas vrate vremeplovom prije 1999. godine ili prije 2008. Ali kao što znamo, ne postoji vremenska mašina. Moramo da idemo napred i smatrao sam da je francusko-njemački plan koji podržavaju SAD dobra osnova za to“, rekao je Kurti.
Kurti je istakao da je prihvatio francusko-njemački prijedlog, jer mu se dopada što je zasnovan na evropskim i univerzalnim vrednostima. On je naglasio da je za postizanje konačnog dogovora potrebna nova runda pregovora.
“Ovaj sporazum koji je predložila EU, a koji se ne može postići bez daljih pregovora, nije konačan sporazum, prije je početni predlog. Ima pet preambulnih rečenica i 10 članova. Ono što mi se odmah dopalo u ovom tekstu je činjenica da je to evropski i demokratski prijedlog i da je prijedlog koji poziva na univerzalne koncepte. Decenija punog dijaloga prije nego što sam postao premijer bila je decenija koja je, po duhu sporazuma koji su realizovani u Briselu, ali nisu toliko primjenjeni na Kosovu i u Srbiji, bila ideologija rješavanja problema. Dakle, imate problem, hajde da ga smatramo veoma posebnim i da pokušamo da ga riješimo. U ovom slučaju je postao sve složeniji sa okeanom detalja, zbog kojih je svaki građanin izgubio uvid u sadržaj. Sada imamo prijedlog od dvije stranice, sa endogenim terminima, ali su koncepti univerzalni, kao što su nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet, vladavina prava, samoopredjeljenje, demokratija, ljudska prava, mir, bezbjednost”, objasnio je on.
Kurti je ukazao da cigle na kojima je izgrađena građevina tog prijedloga imaju univerzalni karakter, a ne poseban ili partikularan i čak indikovan za region Balkana.
“Uzmimo ranije, ovde je u Apelacionom sudu rečeno da mora da bude Srbin, na toj strani reke komandant mora da bude Srbin, ovdje Albanci. Tako su stvorena rješenja koja su bila vrlo specifična i nisu univerzalno održiva”, objasnio je dalje.
On je dodao da svi postignuti sporazumi treba da se sprovedu, kao i da se krene dalje u potpisivanju novih sporazuma.
Kurti je rekao da postoji povećanje komunikacije između vlasti Kosova i Albanije, ali je dodao da ima prostora da se uradi više.
„Vjerujem da su naši lideri veoma dobri, ali mislim da treba da radimo što je više moguće na povećanju mehanizama saradnje na sporazumima koje smo potpisali i da potpišemo i nove sporazume. Sa vladom Albanije i predsjednikom imamo čestu komunikaciju, ali možemo više, uvijek možemo više”, dodao je on.
Izvor: Kosovo online/Euronews Albania
