Premijer Kosova Albin Kurti ocijenio je da je Srbija u panici i da će u najkraćem roku okupiti 10 gradonačelnika opština koje predvodi Srpska lista, proglasiti predsjednika Zajednice” i smjeniti ministra vlade Kosova.
"Kosovu je potrebno više demokratije, a među bitnim aspektima demokratije je politički pluralizam, u srpskoj zajednici na Kosovu apsolutno nema političkog pluralizma, ali on još uvijek nastaje sa našom demokratskom i progresivnom vladom, Zato je Srbija u panici. Žele da što prije okupe 10 gradonačelnika iste stranke koja ih vodi, da proglase predsjednika 'zajednice' i time zgaze našeg ministra, naše Vlade, ministra iz reda srpske zajednice, nepravedno i pogrešno, štetno i neprihvatljivo", naveo je Kurti.
Prema njegovim riječima, i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini počela je kao "Zajednica opština".
"Nikada svuda nije bilo spornije da li su opštine vrijedele po nacionalnoj osnovi, zato zvanični Beograd tako nervozno traži njihovo udruživanje. I Republika Srpska u Bosni i Hercegovini je počela kao 'zajednica' opština, uvjeren sam da Srbi sa Kosova ovo ne žele, ali sam uvjeren da je to upravo ono što Srbija želi", rekao je Kurti.
U obraćanju, nakon odavanja počasti spomen-ploči Mon Balaja i Arbena Xheladinija, povodom 16. godišnjice njihovog ubistva, Kurti je istakao da je Kosovu potrebno više demokratije i političkog pluralizma naročito u srpskim zajednicama.
"Šef prvog stuba UNMIK-a u to vrijeme, Robert Din, sproveo je istragu u proljeće, iz koje je proizašao zaključak da su za rukovođenje tim demonstracijama ubistva Mona i Arbena bila nepotrebna. UNMIK policajci su iskoristili međunarodni imunitet, dok je generalni sekretar Ujedinjenih nacija ostao da odgovara našem Ministarstvu pravde", izjavio je Kurti.
Podsjetimo, aktiviste Samoopredjeljenja Arbena Xheladinija i Mon Balaja, ubila je 10. februara, prije 16 godina, rumunska UNMIK policija tokom protesta protiv Ahtisarijevog plana, kada je protest eskalirao nakon uklanjanja ograda na trgu u Prištini.
Kurti se osvrnuo i na ono što je prethodilo protestu 10. februara 2007.
"Osam dana ranije je objavljen paket Ahtisarijevog posrednika, za koji smo imali dosta kritika i koji smo objelodanili na javnim sastancima sa građanima. Bili smo nesrećni jer smo bili uvjereni da Kosovo zaslužuje mnogo više, da narod Kosova zaslužuje mnogo više i da ne možemo da trpimo nove nepravde", naglasio je Kurti.
Prema njegovim riječima, Ahtisarijevom paketu se tada s pravom protivio.
"Postojale su nove opštine zasnovane na etničkoj pripadnosti, posebne srpske oblasti oko pravoslavnih crkava i manastira, konačno ukidanje Kosovskih odbrambenih snaga, učešće Kosova u spoljnom dugu Srbije, pravo veta za srpske poslanike sa rezervisanim mjestima i zagarantovanim u Skupštini Kosova, i nastavak međunarodne vladavine sa izvršnom vlašću nad članom bez odgovornosti prema nama", naglasio je Kurti.
Prema njegovim riječima, i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini počela je kao "Zajednica opština".
"Nikada svuda nije bilo spornije da li su opštine vrijedele po nacionalnoj osnovi, zato zvanični Beograd tako nervozno traži njihovo udruživanje. I Republika Srpska u Bosni i Hercegovini je počela kao 'zajednica' opština, uvjeren sam da Srbi sa Kosova ovo ne žele, ali sam uvjeren da je to upravo ono što Srbija želi", rekao je Kurti.
U obraćanju, nakon odavanja počasti spomen-ploči Mon Balaja i Arbena Xheladinija, povodom 16. godišnjice njihovog ubistva, Kurti je istakao da je Kosovu potrebno više demokratije i političkog pluralizma naročito u srpskim zajednicama.
"Šef prvog stuba UNMIK-a u to vrijeme, Robert Din, sproveo je istragu u proljeće, iz koje je proizašao zaključak da su za rukovođenje tim demonstracijama ubistva Mona i Arbena bila nepotrebna. UNMIK policajci su iskoristili međunarodni imunitet, dok je generalni sekretar Ujedinjenih nacija ostao da odgovara našem Ministarstvu pravde", izjavio je Kurti.
Podsjetimo, aktiviste Samoopredjeljenja Arbena Xheladinija i Mon Balaja, ubila je 10. februara, prije 16 godina, rumunska UNMIK policija tokom protesta protiv Ahtisarijevog plana, kada je protest eskalirao nakon uklanjanja ograda na trgu u Prištini.
Kurti se osvrnuo i na ono što je prethodilo protestu 10. februara 2007.
"Osam dana ranije je objavljen paket Ahtisarijevog posrednika, za koji smo imali dosta kritika i koji smo objelodanili na javnim sastancima sa građanima. Bili smo nesrećni jer smo bili uvjereni da Kosovo zaslužuje mnogo više, da narod Kosova zaslužuje mnogo više i da ne možemo da trpimo nove nepravde", naglasio je Kurti.
Prema njegovim riječima, Ahtisarijevom paketu se tada s pravom protivio.
"Postojale su nove opštine zasnovane na etničkoj pripadnosti, posebne srpske oblasti oko pravoslavnih crkava i manastira, konačno ukidanje Kosovskih odbrambenih snaga, učešće Kosova u spoljnom dugu Srbije, pravo veta za srpske poslanike sa rezervisanim mjestima i zagarantovanim u Skupštini Kosova, i nastavak međunarodne vladavine sa izvršnom vlašću nad članom bez odgovornosti prema nama", naglasio je Kurti.
